Dostizanje i održavanje usklađenosti sa EU ostaje naš stalni strateški cilj

Evropska komisija je u oktobru 2021. godine objavila provedbenu odluku kojom se potvrđuje ekvivalencija supervizorskog i regulatornog okvira u Bosni i Hercegovini u odnosu na EU uredbe i direktive EU, tkz. CRR i CRD. Time je, pojašnjava u razgovoru za Business Magazine direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić, dostignut  kjučni strateški cilj. Mahmuzić smatra da se radi o najvažnijoj vijesti u oblasti ekonomije u 2021. godini.

 BM: U posljednjem smo kvartalu 2021. godine. Možemo li već izdvojiti postignuća tekuće godine ili je rano za konačne zaključke?

MAHMUZIĆ: Uvažavajući naš cilj koji nam je određen Zakonom o Agenciji za bankarstvo FBiH, uvijek izdvajamo informaciju da su na nivou bankarskog sistema u FBiH zadržani povoljni pokazatelji koji se odnose na kapital i likvidnost. Održava se sigurnost i stabilnost bankarskog sistema. Umjeren oporavak ekonomskih aktivnosti, naročito u drugom i trećem kvartalu, praćen je uspostavljanjem dinamike rasta depozita, kredita i ukupne aktive. Preliminarne informacije upućuju na profitabilnost na nivou sistema, prije svega, kroz očigledno smanjenje pritiska rizika očekivanih kreditnih gubitaka na profitabilnost, a koji su dominirali u prethodnoj godini. Ipak, cijenimo da su dodatne promjene, sa pozitivnim ili negativnim efektima, moguće i u posljednjem kvartalu. I dalje napominjemo da postoje naglašeni rizici vezani za oporavak privrede i prilagođavanje okolnostima koje su nastale zbog ekonomskih promjena ili trajnih poremećaja koje je nametnula pandemija. Možemo se suočiti sa povećanjem udjela kredita u statusu neizmirenja obaveza. Ipak, ukoliko uvažimo trenutno dostupne informacije i očekivanja, uspostavljeni ritam oporavka neće biti ugrožen, efekti negativnih događaja i promjena će biti ograničeni i bez značajnog uticaja na stabilnost bankarskog sistema.

BM: Koliko ste zadovoljni reakcijom Agencije za bankarstvo FBiH u vrijeme izbijanja pandemije i općenito njenog trajanja?

MAHMUZIĆ: Danas već možemo davati i opće ocjene vezane za naše postupanje u periodu pandemije. Kako smo napominjali u svakoj prilici, zadržali smo pristup temeljen na postojećem regulatornom i institucionalnom okviru. Prilikom dizajniranja mjera za podršku privredi, građanima i subjektima bankarskog sistema, nastojali smo uvažiti sve dostupne informacije, rizike i relevantne stavove izvan naše institucije. Dokazali smo spremnost i uspjeli prilagoditi naše aktivnosti i pristup novim okolnostima i scenarijima. Vjerujemo da su sve poduzete aktivnosti bile pravovremene i primjerene kompleksnim zadacima sa kojima smo se suočili. U periodu kada prestaje potreba za primjenom posebnih mjera, možemo tvrditi da imamo relevantno iskustvo i model postupanja koji se može primijeniti u različitim kriznim situacijama.

U odnosu na prethodnu godinu, uz neophodna prilagođavanja i dalje prisutnim ograničenjima u uslovima pandemije, supervizorski procesi i procesi razvoja regulatornog okvira odvijaju se u punom kapacitetu. Projekti koje smo realizirali do nastanka krize izazvane pandemijom sada su dobili novu vrijednost i dokaze opravdanosti. Kako je ranije planirano, proces supervizorskog pregleda i procjene (SREP) sproveden je u drugom ciklusu za sve banke u FBiH. Prva iskustva, prvi ciklus, koja smo imali u 2020. godini poslužila su za unapređenja i optimizacije u 2021. godini. Ovaj napredni proces je osnova za planiranje i provedbu efikasne supervizije u narednim godinama. Možemo tvrditi da je unaprijeđeni koncept supervizije dobro prihvaćen i od strane banaka. Polovinom 2020. godine uradili smo prilagođavanja regulatornog okvira za upravljanje likvidnošću banaka. Cilj nam je bio jačanje kapaciteta i fleksibilnosti kod upravljanja likvidnošću, a za potrebe podrške kreditnim aktivnostima banaka. 2021. godine objavljen je set akata kojima se postiže ili nastavlja ritam usklađivanja regulative sa EU i tu opet izdvajamo dio okvira za upravljanje likvidnošću (NSFR). Svakako, veliki značaj dajemo i objedinjavanju zahtjeva koji se odnose na interno upravljanje u bankama. Podzakonski akti koji su objavljeni u 2021. godini daju nam prednost u odnosu na ostale regulatore u regiji.

BM: Pandemija je ukazala na značaj digitalizacije procesa. Koliki je iskorak tu napravljen?

MAHMUZIĆ: Tekuću godinu smo iskoristili i za razvoj modela koji će nam u budućnosti pomoći kod postizanja dodatne efikasnosti procesa supervizije. Pandemija jeste potaknula dodatne razloge za razmišljanja o mogućnostima digitalizacije procesa. U okvirima svoje nadležnosti, Agencija za bankarstvo FBiH će dati puni doprinos za nastavak optimizacije u primjeni regulatornog okvira sa fokusom na automatizaciju i digitalizaciju. Intenzivno komuniciramo sa relevantnim institucijama unutar Bosne i Hercegovine i tražimo načine za poboljšanja. U fokusu nije samo supervizija, racionalizacija i efikasnost subjekata bankarskog sistema u pružanju usluga građanima i privredi ima poseban značaj. Nadamo se vidljivim unapređenjima u narednoj godini.

Zadržali smo podršku ključnih međunarodnih partnera kod jačanja supervizije i regulatornog okvira. Posebno ističemo vrijednost stalnog prisustva i podrške od strane MMF i nadamo se nastavku saradnje u narednoj godini.

BM: Evropska komisija je 1.10.2021. godine objavila provedbenu odluku kojom se potvrđuje ekvivalencija supervizorskog i regulatornog okvira u Bosni i Hercegovini u odnosu na EU uredbe i direktive EU, tkz. CRR i CRD. Kakav je značaj ove odluke?

MAHMUZIĆ: Ključni strateški cilj je dostignut! Tvrdimo da je u pitanju najvažnija vijest u oblasti ekonomije u 2021. godini. Možemo postavljati okvire očekivanih efekata, ali se značaj odluke Evropske komisije mora dokazati u budućnosti. Otvaraju se nove mogućnosti, ne samo za bankarski sistem, ali ostaje pitanje da li ćemo iskoristiti sve prilike i koristi. Uvrštavanje Bosne i Hercegovine na listu zemalja koje imaju usklađen regulatorni i supervizorski okvir prema relevantnim oblastima uredbi i direktiva EU, (tkz. CRR i CRD) je rezultat reformi i strateškog usklađivanja koje se intenzivno sprovodi od 2017. godine od strane Agencije za bankarstvo FBiH i Agencije za bankarstvo RS. Svakako, ne smijemo izostaviti ključna usklađivanja zakona za koje su zaslužna entitetska ministarstva finansija.

Uspostavljen je novi standardizirani okvir nadzornog izvještavanja (COREP), revidirane i inovirane obavezne izvještajne forme koje banke dostavljaju u supervizorske i statističke svrhe, uvedeni novi regulatorni zahtjevi u upravljanju rizikom likvidnosti, kvantitativne prirode (LCR) i kvalitativne prirode (ILAAP). Reforma je uključivala i višegodišnji kompleksni projekat prelaska na novu supervizorsku metodologiju pregleda i procjene, već spomenuti (SREP), uspostavu regulatornih zahtjeva u pogledu izračunavanja kapitalnih zahtjeva za kreditni, tržišni i operativni rizik, regulatornog kapitala, zaštitnih slojeva kapitala i finansijske poluge. Imamo i novi okvir za restrukturiranje banaka. Uspostavljen je koncept za kvalitativnu procjenu adekvatnosti kapitala (ICAAP). Izvršena je promjena regulatornih zahtjeva u pogledu uspostavljanja adekvatnog supervizorskog dijaloga sa bankama, planova oporavka, transparentnosti postupanja banaka, što uključuje javne objave propisanih informacija i podataka od strane banaka. Postignut je napredak i uspostavljen model nadzornog testiranja otpornosti na stres te je revidirana i integrirana podzakonska regulativa u pogledu sistema internog upravljanja u bankama sa efektima od 2021. godine. Navedeno je podrazumijevalo i primjenu najboljih međunarodnih praksi sa ciljem jačanja otpornosti bankarskog sektora i smanjenja njegove ranjivosti na krizne situacije. Smisao i svrha reformi dokazani su i u posljednjoj krizi.

BM: Šta je sve podrazumijevao postupak procjene ekvivalentnosti?

MAHMUZIĆ: Postupak procjene ekvivalencije je uključio detaljne preglede, koordinaciju i dokumentovanje zahtjeva u skladu sa principima koje propisuje Evropska komisija i Evropsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA). Direktne kontrolne aktivnosti i provjere od strane EBA-e sprovedene su u drugoj polovini 2019. godine, a što je uključilo i posjete Bosni i Hercegovini od strane vodećih eksperata po pitanju supervizije i regulatornog okvira. Nažalost, pandemija je dovela do usporavanja aktivnosti u toku 2020.

Rezultati procjena ekvivalentnosti su dalekosežni i uključuju razumijevanje da li je stepen primjene regulatornog i supervizorskog okvira u BiH takav da osigurava efekte koji su istovjetni onima u EU. Provjere i potvrde provode se u važnim segmentima kao što su: efikasne i adekvatne zaštite deponenata i potrošača – korisnika finansijskih usluga, stabilnost i integritet domaćeg finansijskog sistema, saradnja između različitih učesnika finansijskog sistema, uključujući regulatore i supervizore, pravilne primjene i provođenja relevantnih međunarodno dogovorenih standarda koji su transponovani iz zakonodavstva EU. Posebno se izdvaja provjera i potvrda nezavisnosti i efikasnosti supervizije. Važno je napomenuti da je u ovom segmentu, institucionalni i regulatorni okvir za bankarski sistem u BiH, uvažavajući i specifičnosti našeg uređenja, ocjenjen kao napredan, usklađen i uređen prema pravilima koja se primjenjuju i u EU. Status i značaj naših institucija u budućoj saradnji sa relevantnim institucijama EU se mijenja, što ima izniman značaj u procesima pridruživanja EU.

Ekvivalencija bankarske regulative i supervizije u BiH sa okvirom za poslovanje i nadzor banaka u EU predstavlja značajan korak prema očekivanim procesima integracija Bosne i Hercegovine u EU. Ipak, postizanje i održavanje usklađenosti sa EU ima veće i trenutne efekte, u kontekstu pouzdanosti supervizije i regulatornog okvira koji doprinose stalnom unapređenju stabilnosti bankarskog sektoru u BiH.

BM: Pozitivna procjena nosi sa sobom i benefite?

MAHMUZIĆ: Obzirom na pozitivnu procjenu i objavu statusa treće zemlje mogu se očekivati i koristi u pogledu povoljnijih uslova finansijske podrške unutar bankarskih grupa, za banke članice te grupe sa sjedištem u BiH, kao i finansiranja na evropskom finansijskom tržištu te druge pogodnosti u pogledu dostupnosti linija za podršku likvidnosti zbog povoljnijeg tretmana izloženosti. Navedene pogodnosti proističu iz mogućnosti primjene nižih pondera rizika kod izračunavanja kapitalnih zahtjeva za pokriće kreditnog, tržišnog i operativnog rizika i izuzeća kod ograničenja velikih izloženosti, kao i u internim procesima procjene adekvatnosti kapitala i likvidnosti banke (ICAAP-a i ILAAP-a) prema profilu rizičnosti, na nivou bankarske grupe i banaka članica te grupe sa sjedištem u BiH.

Osim direktnih kvantitativnih efekata, uvjereni smo da ekvivalentnost u segmentima supervizije i regulatornog okvira za bankarski sistem ima i dodatni značaj kod ostalih procjena i potencijalne dugoročne efekte na status BiH, procjene rejtinga, nivoe kamatnih stopa, sigurnost ulaganja i dr.

Dostizanje i održavanje usklađenosti sa EU ostaje naš stalni strateški cilj i prema tome ćemo planirati i svoje buduće djelovanje.

BM: Možemo li izdvojiti rizike ili izazove koji su aktuelni u ovom trenutku? Šta da očekujemo u narednoj godini?

MAHMUZIĆ: Prethodni odgovori i postignuća, najvećim dijelom, izdvajaju rezultate kontinuiranog strateškog planiranja i djelovanja. Ipak, iskustva nas upućuju i na potrebu brzog prilagođavanja i usklađivanja sa trenutnim prilikama. U toku 2020. godine, u obzir smo uzimali krajnje štetne scenarije, negativne efekte, uz smanjene mogućnosti ili potpuni izostanak ekonomskog oporavka nakon pandemije. Tada smo tvrdili da nam je posebna poteškoća, kod svake procjene, naglašena neizvjesnost po pitanju budućeg toka pandemije. Pandemija je i dalje prisutna kao i neizvjesnost. Imamo evidentan oporavak koji značajno umanjuje šanse ili u potpunosti isključuje krajnje štetne scenarije. Kada je u pitanju bankarski sistem, tu prije svega mislimo na prelijevanje značajnih dijelova kreditnog portfolija koji je pogođen pandemijom u kategorije loših kredita. Sa većom sigurnošću, sada možemo isključiti početne rizike ili opravdanja vezano za pandemiju ili njeno trajanje.

BM: Ali, oporavak ekonomija otkrio je neke nove rizike?

MAHMUZIĆ: Da, i to neočekivano, oporavak ekonomije je otkrio ili naglasio nove rizike. Potpuna je istina da su ti rizici postojali i prije pandemije, a sada postaju jasno vidljivi.

I dalje je važno napominjati na postojanje značajnih promjena u ekonomskim odnosima nakon pandemije. Tradicionalni modeli poslovanja izloženi su dodatnim pritiscima. Jasno je da određene industrije neće imati vremena i prilike za transformacije. Nezaustavljive promjene će ubrzati neminovni nestanak određenih poslovnih modela. U praksi, to će rezultirati dodatnim rizicima za segmente kreditnog portfolija koji su izloženi promjenama na tržištu. Spora transformacija može biti i rizik za subjekte bankarskog sistema, baš kao i za regulatora i supervizora. S druge strane, promjene mogu predstavljati veliku šansu za povećanje prisutnosti naše privrede u EU, globalnim tržištima, u segmentima koje su do pandemije držali konkurenti koji se suočavaju sa novim preprekama. Ovo su šanse i za podršku od strane naših subjekata bankarskog sistema.

U godinama prije pandemije davali smo osvrte i postavljali pitanja vezana za moguće vrijeme i rok trajanja stimulativnih mjera vodećih centralnih banaka koje su bile usmjerene na oporavak od prethodne krize. Posebno smo tvrdili da su niski nivoi kamatnih stopa privremeni i da slijedi oporavak. Pandemija je bezuslovno natjerala dizajnere monetarnih i makroekonomskih politika na dodatne ustupke, a sve u cilju da se u 2021. godini i nakon toga, postigne željeni privredni rast. Zahtjevi da se jasno odrede rokovi ili obznane strategije normalizacije ekspanzivnih monetarnih politika postaju glasni, jer to sada postaje jasan interes za održavanje stabilnosti vodećih ekonomija. Inflacija je postala iznenadna prijetnja. Činjenica je da su inflatorni šokovi vezani za oporavak potražnje i potrošnje, kreiranu novčanu masu, privremene geopolitičke tenzije i cijene energenata. Ipak, svi faktori koji bi mogli dodatno pojačati inflatorne pritiske nisu jasni. To je nova dimenzija neizvjesnosti.

BM: Postoji li u toj neizvjesnoti onda jasan odgovor na pitanje hoće li kamate rasti?

MAHMUZIĆ: U proteklom periodu često smo odgovarali na pitanja o mogućem rastu kamatnih stopa i trenutku kada će se to desiti. I danas nemamo pouzdanu informaciju, ali moramo naglasiti da ključni rizik, iako moguć i očigledan, nije vezan za procente ili procentne poene mogućeg rasta kamatnih stopa. To pitanje postaje sekundarno ukoliko se nastavi rast inflacije. U svakom slučaju, vjerujemo da rast kamatnih stopa neće biti dramatičan ili da će imati veće efekte od inflacije sa kojom se već suočavamo. Nagle korekcije nivoa kamatnih stopa dodatno bi ugrozile krhki oporavak vodećih ekonomija. Suštinski rizik, u našim uslovima, je u lošem razumijevanju ili nespremnosti za oporavak ili normalizaciju kamatnih stopa. Osim na bilansu uspjeha, „efekat čekanja“ promjene je vidljiv i u strukturi kreditnog portfolija banaka. Naglašavamo dramatičnu potrebu za usklađivanjem karakteristika kreditnih proizvoda sa ročnošću i stvarnim potrebama privrede. Iako ne zvuči logično, velika kratkoročna likvidnost postaje teret u periodu kada čekamo brži oporavak privrede i velike investicije u državi.

Naš stalni zahtjev je, baš kako to zahtijevaju i akti koji se odnose na zaštitu korisnika finansijskih usluga, da se klijentima, u svakom trenutku, jasno i nedvosmisleno, prezentiraju prednosti i razlike različitih modela obračuna kamatnih stopa. Ukoliko je u ponudi kamatna stopa koja se može promijeniti, moraju biti poznati parametri na osnovu kojih će se vršiti promjene i usklađivanja. S druge strane, pozivamo klijente na dodatnu pažnju i potrebu analiziranja razlika u ponuđenim kamatnim stopama.

 

Povoljne prilike za nastavak privrednog rasta u 2022. godini  

BM: Kakve su prognoze za narednu godinu?

MAHMUZIĆ: Već napomenuta likvidnost našeg bankarskog sistema daje nam sigurnost i ima uticaj na stabilnost kamatnih stopa u ovom trenutku. To je ključni interni faktor koji umanjuje rizike koji se prenose sa drugih tržišta i izvan Bosne i Hercegovine. Nažalost, ne smijemo zanemariti rizike koji su vezani za aktuelna politička pitanja u Bosni i Hercegovini. Institucionalni i regulatorni okvir ne smije biti ugrožen. Svaka dodatna eskalacija dovodi do nepotrebne štete, ali vjerujemo da se stabilnost bankarskog sistema može održati u različitim okolnostima. Trenutne prilike dovode i do usporavanja kada je u pitanju usklađivanje Bosne i Hercegovine sa direktivama i zahtjevima koji se odnose na sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Lista „nepotrebnih“ izazova i rizika nije potpuna.

Na kraju, imamo zadovoljavajuće indikatore oporavka i stabilizacije. Ako bi isključili mogućnosti realizacije ekstremnih scenarija, naročito ako bi se unutar Bosne i Hercegovine usmjerili na korištenje šansi koje nastaju u periodu nakon krize, u 2022. godini bi trebali imati povoljne prilike za nastavak privrednog rasta u intenzitetu koji je usporediv sa tekućom godinom.