Izazov povratnici iz zona sukoba 

U zemljama Zapadnog Balkana tokom 2020. godine nisu zabilježeni teroristički napadi, ali izazov i dalje predstavljaju repatrijacije, ali i procesuiranje, reintegracija i rehabilitacija državljana iz Sirije i Iraka, koji su se pridružili militantnim organizacijama u ovim zemljama, piše u godišnjem izvještaju američkog State Departmenta o terorizmu.

Za razliku od zemalja Europe koje su dovele u pitanje pravo na državljanstvo osobama koje su otišle u Siriju i Irak, Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija su dosad uspješno repatrirale državljane, navodi se.

Više od 40.000 stranih državljana iz oko 60 zemalja, žena i djece uglavnom, ostalo je u kampovima u Siriji nakon teritorijalnog poraza “Islamske države”u martu 2019. godine, a u zatvorima za muškarce je oko 10.000 osoba. Među njima je i dalje oko 400 osoba iz zemalja Zapadnog Balkana.

Kosovo: Uspješna reintegracija povratnika iz Sirije

Kosovo nastavlja rješavati posljedice repatrijacije četiri osumnjičena pripadnika tzv. Islamske države i 106 članova obitelji, koji su vraćeni iz Sirije 2019. godine, što je jedna od najvećih civilnih repatrijacija do sada iz zone sukoba, navedeno je u izvještaju.

Sve odrasle osobe su kazneno gonjene ili na neki drugi način presuđene od organa za provođenje zakona, a dvojica muškaraca ostaju u zatvoru.

Žene i djeca nastavljaju primati pomoć pri reintegraciji kroz programe koje financiraju Sjedinjene Američke Države i Europa i Odjel za prevenciju i reintegraciju Ministarstva unutarnjih poslova Kosova. U U škole je upisano 37 od 74 djece povratnika, a uz pomoć međunarodnih donatora ženama povratnicama pružena je pomoć u reintegraciji i zapošljavanju.

Iako je kosovski zakonodavni okvir među najsveobuhvatnijim na Balkanu, izazov za dugoročnu sigurnost predstavljaju kratke kazne, prijevremeno puštanje iz zatvora i nedostatak organiziranog nadzora nakon otpuštanja.

U izvještaju se navodi i da je Kosovo proglasilo cijeli Hezbollah terorističkom organizacijom.

Tokom oktobra 2020., Odjel za borbu protiv terorizma kosovske policije uhapsio je muškarca koji je prijetio veleposlaniku Kosova u Francuskoj, nakon što je veleposlanik retvitao članak Le Figaro magazina u kojem je prikazana hronologija napada na satirični časopis Charlie Hebdo. Tužitelji su 8. decembra otpečatili optužnicu za poticanje na terorizam.

Tužitelji su u septembru podigli optužnicu protiv Igbale Huduti za poticanje na teroristička djela. Huduti je uhapšena 7. januara zbog svojih objava na društvenim mrežama u kojima se kritizira Washington zbog ubistva iranskog zapovjednika Kasima Sulejmanija i poziva na osvetu.

Vrhovni sud Kosova potvrdio je 24. septembra kaznu od pet i pol godina zatvora zbog sudjelovanja Visara Qukovcija u terorističkoj skupini „Islamska država“, dok je naložio ponovno suđenje zbog optužbi za zlostavljanje djece. Qukovci, jedan od militanata vraćenih iz Sirije 2019., snimio je propagandne videozapise u kojima je stavio samoubilački prsluk na svog trogodišnjeg sina.

U januaru je i Arian Kryeziu osuđen na 46 mjeseci zatvora zbog sudjelovanja u terorističkoj skupini „Islamska država“.

Od 32 žene vraćene iz Sirije 2019., 29 ih je priznalo krivnju za sudjelovanje u IDIL-u i dobilo kratke, uvjetne kazne. Žene će izbjeći zatvor ako ne budu činile daljnja krivična djela, redovito se prijavljuju u kosovsku policiju i imaju psihološku pomoć. Od novembra je još sedam žena optuženo za sudjelovanje u terorističkoj grupi.

Kosovo je također nastavilo provoditi program — uz pomoć američkih stručnjaka — za poboljšanje upravljanja osuđenicima za terorizam u zatvoru.

BiH: I dalje bez državne strategije za borbu protiv terorizma

Bosne i Hercegovina još nije počela s izradom nove Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma unatoč tome što je strategija istekla krajem 2020. godine.
Osim toga, Parlament je odbio nacrt izmjena i dopuna uvedenih 2018. radi daljnjeg usklađivanja zakona BiH s direktivama EU o suzbijanju terorizma zbog političkih prijepora oko navodnog prijenosa nadležnosti s entitetske na državnu razinu.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i dalje je vodeća jedinica za provedbu zakona koja obavlja protuterorističke funkcije; međutim, njegova je učinkovitost ograničena slabom suradnjom s državnim tužiteljstvom.

State Department naglašava da nije bilo pokušaja odlaska na strana ratišta 2020. godine, iako su neki državljani BiH i članovi njihovih obitelji i dalje u Iraku i Siriji.

BiH nastavlja biti voljan partner u repatrijaciji i u procesu je uspostavljanja međuagencijskog koordinacionog tijela za nadgledanje budućih napora u repatrijaciji, navodi se.

Blage kazne u slučajevima terorizma i dalje su izazov, s kaznama u prosjeku tri i pol godine za optužbe povezane s terorizmom.

U istragama, „međuljudske i međuagencijske svađe i vođenje rasprava potkopavaju potpuno učinkovitu suradnju“, piše u izvještaju.

Iako su koordiniraniji napori na rehabilitaciji i deradikalizaciji još uvijek potrebni, različite skupine civilnog društva, Međureligijsko vijeće i pojedinačni vjerski vođe uložili su značajne napore u sprječavanju i suzbijanju radikalizacije nasilja.

BiH je nastavila s naporima da prekine terorističke aktivnosti 2020. kroz kaznene progone repatriranih državljana iz Sirije. Svih sedam povratnika koji su vraćeni 2019. je dosad osuđeno na državnom sudu.

Sud BiH je 2020. godine oslobodio jedinog državljanina BiH koji je do sada procesuiran za borbe u Ukrajini.

Kad je riječ o borbi protiv nasilnog ekstremizma, nasilna ekstremistička ideologija i regionalne nacionalističke skupine ostaju potencijalni izvori terorizma u BiH, ocjenjuje State Department.

Pojedini vjerski vođe i grupe civilnog društva diljem zemlje su pojačale napore za identifikaciju “ekstremističkih utjecaja” i izvora otpornosti u svojim zajednicama, uz podršku niza međunarodnih donatora.

Srbija: Radikalizacija kroz rasno ili etnički motivirane ideologije

Bez terorističkih napada 2020. i niske razine aktivnosti regrutacije u vezi s „Islamskom državom“, glavni problemi terorizma u Srbiji ostaju kretanje novca i oružja kroz regiju, i povratak državljana sa stranih ratišta, te samoradikalizacija kroz rasno ili etnički motivirane ideologije često povezane s nacionalizmom ili nacionalističkim skupinama.

Srbija se u septembru obvezala proglasiti Hezbollah terorističkom organizacijom i proširiti suradnju s međunarodnim organizacijama za borbu protiv terorizma kroz implementaciju sustava provjere putnika.

Srbija je posljednjih godina osuđivala pojedince za sudjelovanje u terorističkim aktivnostima u Siriji i za sudjelovanje u sukobu Rusije i Ukrajine u istočnoj Ukrajini, iako se čini da Ministarstvo unutarnjih poslova primjenjuje različite standarde na strane borce u dva sukoba, s povratnicima iz Sirije kazne idu i do 15 godina zatvora, a većina povratnika iz Ukrajine dobiva uvjetne kazne.

Srbiji nedostaje zakonodavstvo koje šire pokriva ponašanje vezano uz obuku terorista, financiranje terorističkih organizacija i aktivnosti vrbovanja terorista, osjenjuje se u izvještaju.

Albanija i Makedonija: Briga o povratnicima iz Sirije

Za Albaniju i Makedoniju izvještaj navodi da su zemlje surađivale kao članice Globalne koalicije za borbu protiv „Islamske države“, u prvom redu vraćanjem značajnog broja državljana iz Sirije i Iraka.

Glavni protuteroristički problem s kojim se suočava Sjeverna Makedonija jesu upravo povratnici, s obzirom na njihovu sposobnost da uspostave nasilne ekstremističke ćelije, planiraju napade i radikaliziraju druge.

Od 126 odraslih koji su boravili u Siriji i Iraku, 38 je ubijeno, 69 se vratilo u Sjevernu Makedoniju, a 19 ih je ostalo. Vlasti su procijenile razinu terorističke prijetnje kao “prosječnu” ili srednju, budući da su pripadnici i simpatizeri grupe zadržali prisutnost u zemlji.

Prijetnja terorizma u Albaniji također uključuje državljane koji se vraćaju iz Iraka i Sirije, kao i iransku državno sponzoriranu aktivnost usmjerenu prvenstveno protiv preseljene iranske oporbene skupine Mudžahedin-el-Halk, čiji su članovi u Albaniji.

U izvještaju se za Crnu Goru navodi da je julu i oktobru, Frontex najavio dvije dodatne operacije za jačanje morskih granica, s posebnim naglaskom na suzbijanje krijumčarenja droge i oružja, trgovinu ljudima i terorizam.
Crna Gora je također članica grupe za borbu protiv IDIL-a.

Globalna prijetnja od terorističkih grupa

Terorističke grupe ostale su “trajna i sveprisutna prijetnja u cijelom svijetu” tokom prošle godine, zaključio je američki State Department.

“Sjedinjene Države i njihovi partneri napravili su značajne velike korake protiv terorističkih organizacija”, zaključuje se u izvješću o naporima u borbi protiv terorizma do kraja 2020.

Navodi se i da je “prijetnja od terorizma postala geografski više raspršena u regijama širom svijeta”.

U izvješću se navodi da, iako je teroristička skupina Islamske države izgubila sav teritorij koji je zauzela u Iraku i Siriji, “organizacija i njezini ogranci nastavili su voditi svjetsku terorističku kampanju, izvodeći smrtonosne napade na globalnoj razini”, ubivši više ljudi 2020. nego bilo koje prethodne godine.

U izvješću se navodi da su se Al-Kaida i njezine podružnice suočile sa “značajnim” gubitkom dva ključna čelnika, ali su njihove mreže nastavile iskorištavati nedovoljno upravljane prostore, zone sukoba i sigurnosne praznine na Bliskom istoku za stjecanje terorističkih resursa i provođenje terorizma napadi.

U izvješću State Departmenta navodi se da je globalna pandemija COVID-19 “zakomplicirala teroristički krajolik, stvarajući i izazove i prilike za terorističke skupine“.

Kako je pandemija poremetila putovanja, financiranje i operacije terorista, terorističke skupine su prilagodile svoje pristupe, koristeći internet kako bi nastavili radikalizirati druge na nasilje i inspirirati napade diljem svijeta.