“Mažu vam oči, nijedna se odluka ne može donijeti bez pet glasova, to znači da je za svaku odluku glasao Bošnjak, Hrvat i Srbin”

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić govorio je o načinu rada ove institucije, o ignorisanju njenih odluka, o obilježavanju neustavnog Dana RS, aktivnostima u ovom entitetu koje po nekima ukazuju na početak secesije.

Osvrnuo se i na predmete vezane za imovinu, izgradnju hidroelektrane BUK Bijela, ali i na predmete koje se odnose na Izborni zakon BiH.

Predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić je istakao činjenicu da pojedini članovi Predsjedništva BiH imaju različita mišljenja o Ustavnom sudu.

“Ovo je korektiv, posebna grana vlasti, koja nije ni izvršna, ni zakonodavna, ni sudska vlast. Mi kao profesionalci koji radimo u ovoj instituciji ne obaziremo se na komentare o radu Ustavnog suda BiH, naravno nije nam drago, ali mi radimo svoj posao, takvih komentara će biti”, izjavio je predsjednik ove institucije.

Ipak, ističe Tadić – najveći dio odluka Ustavnog suda BiH se poštuje i izvršava .

“U posljednjoj analizi koju smo radili riješeno je 69.139 predmeta. Od toga mi imamo tzv. U, predmete, koji se odnose na ocjene ustavnosti, sporovi između entiteta i države ili deblokadu parlamenta, tih ustavnih odluka ima trenutno osam neizvršenih, jedna djelimično.

Od tih se četiri odnose na Parlamentarnu skupštinu BiH, četiri na Federaciju BiH i jedna koja se odnosi na RS, a to je Zakon o pitanju prava boraca i invalida”, objašnjava Tadić.

Predsjednik Ustavnog suda BiH se dotaknuo i neustavnog obilježavanja Dana RS.

“Formalno više tog zakona o Danu RS-a nema, nema ni u pravnom sustavu RS. Međutim suština naših odluka bez obzira koja je, nije samo u dispozitivu, nego je suština u cijeloj odluci, obrazloženju i standardima koji se promjenjuju od strane Ustavnog suda”, rekao je.

Na pitanje novinarke N1 Tine Jelin-Dizdar da li je proslava RS-a prema tome neustavna ili ne, Tadić odgovara kako “oni nisu suštinski ispoštovali našu odluku.”

Upitan da li je to krivično djelo, Tadić navodi da o tome ne odlučuje Ustavni sud BiH.

“Ustavni sud je donio rješenje o neizvršenju, dostavio Tužiteljstvu, i ono je to koje odlučuje da li je krivično djelo ili nije”, izjavio je.

Dodaje i da niko do sada nije odgovarao zbog neprovođenja odluka Ustavnog suda BiH.

“Niko nije odgovarao za to i ja obično kažem – to treba pitati Tužiteljstvo BiH. Po našem Kaznenom zakonu predviđeno je neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava kao kazneno djelo.

Jedna smo od rijetkih zemalja koje imaju kazneno djelo. Zašto? Jer se svugdje drugo odluke izvršavaju, zar treba prijetiti za izvršenje takvih odluka?”, pita se Tadić.

Na pitanje da li je ovo što se dešava u RS početak pravne secesije, Tadić navodi kako je to političko pitanje, te da Ustavni sud BiH nema nijednog takvog predmeta.

Upitan ima li ijednog zahtjeva za ocjenu ustavnosti pojedinih odluka, oko Agencije za lijekove RS-a, jer je to najavljivano, Tadić odgovara da nema.

“Mi razmišljamo da će doći, nama nije došla. Došao nam je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o stavljanju van snage primjene tzv. Inzkovog zakona u RS”, odgovorio je.

Dodaje da ni kao pravnik ne može odgovoriti da li je ovo secesija.

“Kada ne budem sudija Ustavnog suda , tada Vam mogu odgovoriti”, komentar je Tadića na aktivnosti u RS.

“Mi se pozivamo na Ustav koji je 1995.godine donesen u Parizu uz jedan amandman koji se odnosi na Brčko distrikt iz 2009. godine. Pozivamo se i na međunarodne dokumente koji su sastavni dio našeg ustavnopravnog poretka prije svega Evropska konvencija o ljudskim pravima”, dodao je predsjednik Ustavnog suda BiH.

Navodi i da se zna da je visoki predstavnik nametnuo niz zakona koji su poslije prolazili kroz PS BiH i postojali domaći pravni sustav.

“To je sad pristup različitog tumačenja, da li je to relevantno što je nametnuo visoki predstavnik, ali ne samo to nego i ono što je voljom vlasti entiteta preneseno na nivo države.Da li je to dobro ili nije, odnosno da li je tu ima kršenja ustava, Ustavni sud će odlučiti ukoliko dobije takve predmete”, izjavio je.

Tadić navodi kako se nijedna odluka ne može donijeti bez pet glasova.

“U javnosti postoji percepcija da se mi preglasamo, da jedan narod donosi odluke uz pomoć drugih i slično. Nijedna se odluka ne može donijeti bez pet glasova, to znači da je za svaku odluku glasao Bošnjak, Hrvat i Srbin.

Jedino je 0,9 posto odluka Ustavnog suda riješeno je na plenarnim sjednicama. Ovi “U” predmeti rješavaju se isključivo na plenarnim sjednicama koje su podnijeli određeni subjekti”, pojasnio je Tadić.

Dodaje kako u BiH donekle imamo pravni haos jer imamo četiri pravna sustava, koja se u određenoj mjeri pokušavaju povezati.

Stavlja vam se na teret od vlasti RS-a da ste preuzeli ulogu koju nemate, konstatovala je novinarka N1.

“Oni komentiraju da naše odluke nisu u skladu s Ustavom, kada je upitanju prije svega imovina. To su komentari od strane političara, nažalost,nađe se i poneki pravnik čija mišljenja nisu u okviru standarda”, odgovorio je Tadić.

Navodi kako u Ustavnom sudu BiH postoje dvije vrste predmeta koji se odnose na imovinu.

“Predmeti koji se odnose na osporavanje zakona i druga koji se odnose na apelacije, a to je u vezi s odlukama redovnih sudova. Mi smo imali predmet koji se odnosi na Zakon o poljoprivrednom zemljištvu i predmet o Zakonu o šumama RS. I u jednom i u drugom smo utvrdili da pojedine odredbe nisu u u skladu s Ustavom BiH”, naveo je.

Dodao je kako je evidencija nekretnina u BiH jako složena.

“Mi imamo evidencija koje su knjižene na državu Srba, Hrvata i Slovenaca, NDH-a itd. I Ustavni sud kaže sljedeće – na razini države treba donijeti zakon koji će postaviti nekakva načela temelje principe kako će se rješavati pitanje te imovine.

Zakon u šumama, u ovom trenutku imamo ih 13. Tako u Zakonu o šumama Federacije BiH piše da su šume u vlasništvu države BiH, a njima upravlja Federacija. U drugom zakonu, takvom istom, RS, se kaže da su šume u vlasništvu RS.

Imovina nekretnine, ona je ondje gdje jeste. Gazduje se s njom dok god se to pravno ne uredi, ali se ne može prometovati. Zakon je rekao da ima posebna Komisija koja može odobriti prometovanje imovine”, priča predsjednik Ustavnog suda BiH.

“Mi imamo predmet, zahtjev o ocjeni ustavnosti. Možda smo ga trebali odmah odbaciti. Ustavni sud je konstatovao da postoji ustavni spor, ali nije htio da preskoči instancu u odlučivanju. Sporno je da li je nadležnost entiteta ili države”, rekao je Tadić o hidroelektrani BUK Bijela.

Dodao je da privremenu mjeru Ustavni sud nije donio, te da to znači da nije zaustavio radove.

Predmeti koji se odnose na Izborni zakon BiH

“Bilo je više predmeta koji se tiču Izbornog zakona. Ustavni sud je utvrdio deklaratorno povredu, nije naredio nikakave izmjene zato što nije izmijenjen Ustav BiH.

Što se tiče tzv. Ljubić presude, Ustavni sud je utvrdio pojedine odredbe Izbornog zakona BiH koje nisu u skladu s ustavom, ali suštinski ono obrazloženje, to očito svi preskaču. Ono što je u obrazloženju rečeno oko legitimnog predstavljanja, to se tumači na neki drugi način. Mi imamo pravilo da naše odluke dodatno ne tumačimo”, rekao je Tadić.

Naglasio je da je moguće naći rješenje za implementaciju svih pet presuda Evropskog suda za ljudska prava.