Saobraćajne gužve, nemogućnost pronalska parkinga te trošenje vremena da se pronađe najbliže mjesto za parkiranje automobila problem je s kojim se susreću stanovnici u svim većim gradovima. Dodatni stres i gubitak vremena, poslije mukotrpnog tražnje parkinga, mogu vam stvoriti dugi redovi u bankama, općinama ili drugim institucijama. S ciljem olakšavanja ovih svakodnevnih poteškoća, Rastko Zeljković, apsolvent Elektrotehničkog fakulteta u Banjoj Luci, osmislio je rješenja koja će korisnicima značajno uštedjeti vrijeme, te smanjiti gužve na šalterima. Riječ je o sistemima Pametni parking i Queue Manager.
Višestruke prednosti
„Pametni parking je multiplatformski servis koji korisnicima pruža uvid u trenutno stanje na parkinzima, zauzetost, cijene, zone, interaktivnu mapu sa uputstvima do najbližeg i najpogodnijeg parkinga, čime se značajno smanjuje vrijeme provedeno u saobraćaju, gužve, kao i zagađivanje prirodne sredine. Trenutno stanje u saobraćaju i pomenute informacije o zauzetosti koje su dobijene korištenjem prilagođenih algoritama vještačke inteligencije, predstavljeni su Android i web aplikacijom. Ovaj sistem ima više prednosti, kao što su korištenje novijih tehnologija, manje hardvera, jeftinija oprema i održavanje, a potpuno su podržani i otvoreni i zatvoreni parking prostori, što nije slučaj sa drugim rješenjima u ovoj oblasti“, za Business Magazine pojašnjava Zeljković, koji je inače angažiran u nekoliko softverskih kompanija u zemlji i inozemstvu, a bavi se i razvojem vlastitih softverskih rješenja sa primjenom u različitim industrijama.
Ovaj sistem može biti od koristi vlasnicima većih parking prostora, poput gradova i općina, ali i parkinga u okviru tržnih i kongresnih centara, te drugih sličnih prostora, a najviše vozačima u potrazi za slobodnim parking mjestom.
Queue Manager je sistem za efikasnije upravljanje redovima čekanja u institucijama poput banaka, općina, servisnih centara, te drugih institucija koje na sličan način uslužuju svoje klijente.
„Putem ovog sistema moguće je dinamički pratiti stanje u redovima čekanja, te upravljati sopstvenim terminima u svrhu bolje organizacije vremena i svakodnevnih aktivnosti, kao i efikasnijeg rada poslovnica na čijim se šalterima smanjuju gužve i povećava protok usluženih klijenata, čime se podiže i kvalitet poslovanja konkretne institucije. U okviru sistema mogu da funkcionišu različite institucije, a podržan je i veći broj poslovnica, usluga u svakoj poslovnici, te šaltera za svaku uslugu kako bi sistem što bolje odgovarao realnim potrebama u svakodnevnom radu navednih tipova ustanova i preduzeća“, kaže Zeljković.
Na razvoju ovih sistema, Zeljković je imao pomoć svojih kolega s fakulteta, kao i studenata Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci. Tako su na projektu Pametni parking radili i Dragan Ivanović i Danilo Vuković, dok su u razvoju sistema Queue Manager učestvovali Nikola Suša, Dragan Drinić, Goran Marković i David Šukalo.
Ideje za ove sisteme potekle su od svakodnevnih problema sa kojima se suočava veći broj ljudi, te ovakvim angažmanima, Zeljković kako kaže nastoji otkloniti barem neku, konkretnu, makar i najmanju poteškoću koja može rezultirati različitim pozitivnim efektima u životima drugih.
„Nikada mi nije bio privlačan razvoj sistema isključivo za sopstveno zadovoljstvo, koje neće primijeniti niti koristiti niko osim mene, tako da nisam pristalica pristupa koji vlada u nekim inženjerskim krugovima, a to je da se slijepo divim tehnologiji koja postoji sama zbog sebe i nema nikakav jasan dugoročni cilj ni primjenu“, dodaje Zeljković.
Pariramo evropskim konkurentima
Inače, Zeljković je još kao srednjoškolac pokretao slične projekte, te je u ovim, već realiziranim aktivno učestvovao u svim fazama-od formiranja ideje, preko razvoja prototipa, te izrade biznis plana, pregovora sa klijentima, do konačne implementacije, održavanja i unapređivanja sistema u radu.
„Mislim da je takav pristup vrlo koristan za buduće ili mlade inženjere koji namjeravaju da sa bave inovativnim projektima ili eventualno pokreću sopstvene poslove u kasnijim životnim etapama. Imao sam finansijsku podršku ministarstva, te drugih inovacionih fondova, dok je jedan dio novčanih sredstava obezbijeđen uspjesima na nekoliko takmičenja. U toku razvoja sistema, profesori i asistenti sa Elektrotehničkog fakulteta u Banjoj Luci pružili su mi savjetodavnu i mentorsku podršku, što je bilo od značaja za kreiranje potpunog proizvoda“, ističe Zeljković.
A kada je riječ o takmičenjima, Zeljković je zajedno sa timovima koji su radili na sistemima učestvovao na nekoliko u zemlji i inozemstvu na kojima su njegove inovacije nagrađene priznanjima i medaljama. Među najznačajnijim ističe festivale inovacija Inost u Banjoj Luci, Tesla fest u Novom Sadu, Takmičenje za najbolju tehnološku inovaciju Republike Srpske i Srbije, Takmičenje poslovnih ideja Mojih pet minuta, te Festival inovacija Arhimed u Moskvi. Neka od priznanja sa ovih takmičenja su najbolji rad u IT kategoriji, najbolji srednjoškolski tim, najbolji studentski tim, nekoliko prvih nagrada, te dvije srebrene medalje.
„Smatram da je vrlo bitno učestvovati na takmičenjima poput ovih, ne samo za mlade inovatore, nego i za one sa više iskustva. Postoji više prilika da se kroz ovakva takmičenja, gdje je uglavnom potrebno proći čitav životni ciklus jedne ideje, stekne značajno tehničko znanje, ali i druge potrebne vještine. Naposlijetku, najbolji način za konačnu validaciju proizvoda jeste izlazak na tržište i odmjeravanje snaga sa konkurencijom, što je upravo ono što se podstiče ovakvim takmičenjima“, dodaje Zeljković.
Govoreći o položaju inovatora u Bosni i Hercegovini, Zeljković ističe da nije na zavidnom nivou, ali se uprkos tome može čuti mnogo svijetlih primjera stručnjaka koji svojim idejama pariraju evropskim konkurentima.
„Ono što je i dalje problematično jeste nedostatak centara za istraživanje i promociju nauke i tehnike, naučno-tehnoloških parkova i startup inkubatora za kompanije koje su u razvoju ili tek izlaze na tržište. U zemljama regiona postoje inicijative i infrastruktura koja ima ove elemente i to je ono na čemu se na državnom i entitetskom nivou mora intenzivno raditi. Nakon toga, može se razgovarati o dolasku većih investicionih fondova na ovaj prostor i širem otvaranju prema tržištu Evropske unije“, naglašava Zeljković te dodaje:“ Trezor bh. inovacija je primjer odlične inicijative za pomoć inovatorima u okviru koje se osim finansijske pomoći, može očekivati i pomoć u promovisanju patenta ili proizvoda, kao i drugi tipovi podrške“.
S obzirom na dosadašnje uspjehe, jasno je da od ovog mladog inovatora i u budućnosti možemo očekivati zanimljive inovacije koje će zasigurno na najbolji način predstavljati Bosnu i Hercegovinu na svjetskim takmičenjima u inovacijama, a primjenom u praksi olakšati živote ljudima.
„Planiram da prije svega proširim znanje kako bih bio još svjesniji sebe i svojih mogućnosti, te da se posvetim kreiranju proizvoda koji će imati dugoročne benefite i napraviti korisnu razliku u životima drugih osoba“, dodaje Zeljković.
Za inovatore sa ovih prostora će se daleko čuti
Uspjesi naših inovatora dovoljan su pokazatelj da u BiH stasaju nove generacije čije bi ideje uz adekvatnu podršku mogle naći primjenu u cijelom svijetu. Međutim, neki od njih iako imaju kvalitetne ideje zbog cjelokupnog okruženja nisu dovoljno istrajni u njihovoj realizaciji te odustaju pri prvoj prepreci. Ali, pozitivni primjeri inovatora kao što je Zeljković mogu im biti motivacija i inspiracija za dalje.
„Zaista smatram da mladi stručnjaci treba da se posvete svojim idejama, ali i njihovoj validaciji i implementaciji, koje nekad predstavljaju potpuno drugu i ne uvijek prijatnu stranu priče o kreiranju sopstvenog proizvoda ili pokretanja preduzeća. Bitno je da njihove ideje ne ostanu samo na njihovim računarima, radionicama ili podrumima, nego da sa njima izađu u svijet, a da im pritom referentne tačke budu uspješne evropske i svjetske kompanije, a ne sredina koja ih u tom trenutku možda i ne stimuliše na adekvatan način. Uvjeren sam da će se za mnoge mlade ljude sa ovih prostora daleko čuti, a pogotovo one kojima nisu neophodne posebne inspirišuće poruke. To su oni koji sigurno već uveliko rade na svojim idejama“, poručuje Zeljković.
GIPHY App Key not set. Please check settings