Žestoka rasprava o državnoj imovini u Otvorenom

Premijer Andrej Plenković smatra da nije ništa sporno što predstojnik njegova ureda koristi ovaj stan, predsjednik Zoran Milanović smatra da je to protuzakonito. Krši li Zvonimir Frka Petešić zakon? 

– Kada gledamo pozitivne propise i Zakon o upravljanju državnom imovinom, posve je jasno da gospodin Frka koristi stan sukladno postojećim pozitivnim propisima. Simptomatično je da se nakon 30 godina otvara ovo pitanje, radi se o pozitivnim propisima koji nisu na snazi od jučer. To nije donijela ova Vlada. Gospodin Frka ovdje boravi i ovdje obavlja svoj posao. Prebivalište mora negdje mora prijaviti, prijavio je gdje je bilo moguće, na nekretnini, koja nije u njegovom vlasništvu, već u vlasništvu njegove obitelji, poručuje Damir Habijan iz HDZ-a. 

Sandra Benčić iz Možemo kaže da je najveći problem u tome što premijer, a niti sam Habijan, u tome ne vide nikakav problem.

– Spominjete uredbu, jasno piše, da pravo na taj stan, ako nemaju stan u vlasništvu ili u najmu. Po tome, ne bi imao to pravo. To nije najsporniji moment. Umjesto da se prizna greška i da se prizna da se 30 godina gradi kasta u kojoj je jedna stranka povlaštena i u kojoj je klijentelistička povezana, da dobiva i poslove, ne samo nekretnine, i kaže se problem je i moramo ići u reviziju, govori nam da se to nije problem. To građane ove zemlje smeta, udaljava ih iz ove zemlje i zbog toga odlaze, ističe. 

– Koristiti ovakve riječi, “klika”, onda ste i vi dio te klike. Dajte malo razmislite o rječniku. Ja bih volio da konstruktivno razgovaramo, vi ste opet optužili čovjeka, a ja ne vidim u čemu je problem. Gdje je prekršen Zakon?, pita Habijan dodajući da nije bilo istodobnog korištenja najma i državnog stana. 

– Čovjek nema niti jedan useljiv stan niti u vlasništvu niti jednu nekretninu u RH. Ima prema Uredbi ima pravo dobiti državni stan. 

Benčić kaže da je problem u tome što je HDZ 30 godina pisao zakone i stvarao mrežu koja će “vama i vašima dati sve privilegije koje nitko drugi u zemlji nema”. 

Stjepanu Čuraju, predsjedniku HNS-a, država sufinancira 6.700 kuna za stan.

– Ja imam svoj stan, u svojem vlasništvu, u svojem gradu Osijeku i dolaskom na ovu novu dužnost, s obzirom na to da nemam pravo na službeno vozilo niti na naknadu putnih troškova od Osijeka do Zagreba, bilo je gotovo nemoguće niti financijski, ali niti životno živjeti i raditi posao na ovakav način, ističe. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Dodaje da su propisi kakvi jesu, mi sada to poštujemo.

– Je li u redu da zastupnici koji nisu iz Zagreba imaju tu neku beneficiju da mogu imati stan, ili dobiti sufinancirani stan kada dolaze u Zagreb, ili ne? Ili su u nekoj nepravednijoj poziciji u odnosu na zastupnike koji dolaze iz Zagreba i nemaju pravo niti troškova, u odnose na one koji dolaze iz Zagreba. Sabor je u Zagrebu, nije u Osijeku, da je u Osijeku bi bilo super, ne bi morao odlaziti niti jedan dan.  

Daniel Spajić iz Domovinskog pokreta odgovarao je na pitanje jesu li prava saborskih zastupnika prevelika.

– Mogu jedino zaključiti da nitko od kolega nije radio u realnom sektoru i da ne znaju što pričaju, pričaju o propisima koji su manje bitni. U Hrvatskoj se ne upravlja državnom imovinom. Država uprihoduje 2,4 milijarde kuna od državne imovine, 1,5% proračunskih sredstava, to je sramota. Garantiram da nitko tu ne zna što postoji od državnih nekretnina i koja je njihova vrijednost. 

Potom su Ćuraj i Spajić ušli u raspravu zašto nekome pripada određena kvadratura stana i tko bi trebao imati kakve stanove. 

Marija Đerek je iznijela niz tvrdnji oko društva Državne nekretnine, premijer Andrej Plenković je rekao da se radi o hajci, a ministar Mario Banožić da ona nije zviždačica već “zviždaljka interesnih skupina”. 

– Gospođa Đerek, ako pogledamo “modus operandi”, način na koji ona izlazi u javnost, vidljiva je fina nit sa saborskim zastupnicima koji su na sličan način započeli političku karijeru. Gospođa Đerek, u Saboru smo imali raspravu, gospođa Benčić joj je čuvala leđa… Interesantno je da dolaze s vaše opcije, postavlja se pitanje, ako je tako kvalitetna i stručna, zašto nije prošla na natječaju Pročelnika za upravljanje imovinom u gradu Zagrebu, ističe Habijan.

Očekuje da se sve, ako netko smatra da nešto nije u skladu sa zakonima, da se to prijavi, a u suprotnom i sam čini kazneno djelo. 

– Potpuno je sve jasno, možemo slušati demagogiju koju slušamo, ali sve je jasno, nije dobro da se uvijek u negativnom svjetlu spominje državna imovina. Volio bih da se napravi emisija, da se vidi što se napravilo zadnje tri, četiri godine, upravo s upravljanjem državnom imovinom, dodaje Habijan ističući da se u mandatu ove Vlade ide u dobrom smjeru.

Benčić pak odgovara da se državnom imovinom ne upravlja na način da se postižu ciljevi javnih politika, te da onaj dio koji je komercijalan, služi komercijalnom privređivanju.