HRT: Rusko-ukrajinska kriza: Diplomacija na mišiće

Anna Pylypivna cijeli svoj život živi u Novooleksandrivku, regija Luhansk, na istoku Ukrajine, dijelu pod nadzorom vlade iz Kijeva. Njezino je selo posljednjih 8 godina na prvoj crti bojišnice.

S druge strane rovova, od 2014., teritorij je pod nadzorom proruskih separatista.

– Da me ne pogode! Da ne sravne sve redom! Više ne mogu razabrati kakva je to pucnjava ili eksplozija! – kaže. 

Anina je obitelj otišla iz sela. Jedina su joj veza s njima fotografije iz sretnijih, predratnih vremena. I telefonski pozivi.

– Dvaput na dan me zovu da vide je li baka još živa – kaže.

Rusija i Ukrajina žestoko natežu ratno uže koje je pred pucanjem. Borbe na Istoku, između pobunjenika koje podupire Moskva i ukrajinskih snaga do sada su uzele više od 14 tisuća života.

Nakon što je Moskva nagomilala gotovo 150 tisuća vojnika na granicama Ukrajine, tjednima diplomacija nastoji spriječiti otvoreni rat.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušao je u maratonskom, petosatnom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju istražiti mogu li Ukrajina i Rusija pristati na nagodbu. 

No, ruski predsjednik i dalje nije spreman na kompromise.

– Postane li Ukrajina dio NATO-a i pokuša ponovno preuzeti Krim vojnim putem, europske će zemlje automatski biti uključene u vojni sukob s Rusijom. Naravno, potencijal NATO-a nije usporediv s ruskim. Mi to znamo. Ali također znamo da je Rusija jedna od vodećih nuklearnih sila, čak je ispred mnogih po nekim modernim komponentama. Neće biti pobjednika. I naći ćete se uključeni u ovaj sukob protiv svoje volje – poručio je Putin.

Zapadne obavještajne agencije pripisuju sve vrste planova Vladimiru Putinu. Jedan od njih je i opsada Kijeva, glavnoga grada Ukrajine, grada s 4 milijuna stanovnika.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Odvest ćemo svoje žene i djecu na Zapad. I vratit ćemo se. Imamo oružje. Pokazat ćemo ruskoj vojsci tko su momci iz Ukrajine. Neće doći do Kijeva – poručuje Dmitro Chervony, stanovnik Kijeva. 

Ilya Butenko, dospredsjednik Udruge studenata politologije Sveučilišta Mohyla (Kijev) misli da će se ruska agresija na Ukrajinu nastaviti u hibridnim oblicima koji ne uključuju samo vojnu agresiju nego i informatičke napade.

– Žele iznutra destabilizirati Ukrajinu, ukrajinske političke stranke. Žele da Ukrajina sporazum iz Minska provodi na način koji odgovara Rusiji – kaže.

Čelnici Njemačke, Francuske i Poljske iz Berlina demonstriraju jedinstvo. Poručuju da je njihov zajednički cilj spriječiti rat u Europi.

I u Bijeloj kući, nakon prvog susreta, američki predsjednik Joe Biden i njemački kancelar Olaf Scholz ujedinjeni su u prijetnji sankcijama Rusiji, napadne li Ukrajinu.

No, za SAD upitan je i Sjeverni tok 2, kontroverzni ruski infrastrukturni projekt, koji bi omogućio dostavu udvostručene količine plina iz Sibira u Njemačku.

– Napadne li Rusija Ukrajinu, ako tenkovi i vojska opet prijeđu ukrajinsku granicu, više neće biti Sjevernog toka 2. Mi ćemo mu stati na kraj – poručio je Joe Biden.

Na pitanje kako će to točno učiniti, s obzirom na to da je cijeli projekt pod kontrolom Njemačke, odgovara: “Obećavam vam da ćemo to učiniti”.

Dok se američki vojnici, dio od njih tri tisuće, nastavljaju razmještati u Poljskoj, u posljednjoj demonstraciji snage, potvrđujući najavu Kremlja o “sveobuhvatnim mornaričkim vježbama cijele ruske flote, od Pacifika do Atlantika”, šest ratnih brodova uplovljava kroz Bospor u Crno more, koje Rusija dijeli s Ukrajinom i Turskom.

Pogledajte video: