Europski čelnici trebaju prestati za sve kriviti Bruxelles

Hrvatska preporučila svojim državljanima da napuste istok Ukrajine

Hrvatska je preporučila svojim državljanima na istoku Ukrajine da napuste to područje, rekao je u nedjelju u Münchenu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Ministar je rekao kako je ta odluka donesena u intenzivnoj komunikaciji s veleposlanicom u Ukrajini i slijedom iskustva drugih država. On je prije tjedan dana u Splitu izjavio kako se na istoku Ukrajine nalazi 25 hrvatskih državljana, no pretpostavlja se da je do danas većina njih otišla.

Situacija je zabrinjavajuća, ali to ne znači da će eskalirati. Još se ulažu diplomatski napori kako se to ne bi dogodilo, rekao je Grlić Radman u Münchenu, gdje sudjeluje na sigurnosnoj konferenciji.

Ministar je ocijenio da je taj forum pridonio boljem sagledavanju krize na istoku Ukrajine i važnosti poštovanja međunarodnog prava. 

Grlić Radman: Europski čelnici trebaju prestati za sve kriviti Bruxelles

Europski čelnici trebali bi prestati za sve optuživati Bruxelles jer i oni sudjeluju u kreiranju konačnih politika Europske unije, rekao je u nedjelju u Münchenu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Ministar je održao uvodni govor na sigurnosnoj konferenciji u tom gradu na panelu o europskoj koheziji.

– Ako želimo sačuvati našu Uniju, temeljenu na vrijednostima, izabrani čelnici moraju prestati kriviti Bruxelles za sve. Bruxelles samo proizvodi ishode u čijem stvaranju sudjelujemo svi, rekao je Grlić Radman.

Ministar je u govoru rekao da je proces donošenja odluka u EU-u uvijek bio kompliciran, stoga i težak, jer je osmišljen da uzima u obzir razlike između velikih i malih, bogatijih i siromašnih država različitih kultura i jezika kako bi se čuo svaki glas.

– To je bilo uspješno jer je EU najuspješniji mirovni projekt u svijetu. Europski čelnici danas su pak suočeni s novim ekonomsko-političkim pritiscima, rekao je ministar.

Pregovori su sve teži i postoji velik pritisak javne sfere jer u digitalnom okruženju svaki glas, koliko god ekstreman bio, daleko i snažno rezonira.

Dio političara je u borbi protiv neodgovornih populista preuzeo njihov jezik, što često uključuje okrivljavanje Bruxellesa. 

EU uči iz kriza

U raspravi koja je slijedila, estonska premijerka Kaja Kallas rekla je da nije neuobičajeno da je EU u krizi, jer je cijeli svijet u krizi.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– No, EU pokazuje da iz svake krize nauči nešto za onu iduću, kao što je nakon dužničke krize stvorio mehanizme koji su poslužili u pandemiji, naglasila je Estonka.

– Možda se svađamo unutar saveza, ali na svjetskoj razini uvijek nastupamo zajedno, dodala je.

Belgijski premijer Alexander De Croo rekao je kako bi EU jedinstvo u krizama trebao pokazati i kad treba predvoditi u svijetu. Savez su prije vodili vizionarski političari, a stanovništvo ih pratilo, no danas je situacija obrnuta jer građani predlažu, a čelnici prate, istaknuo je De Croo.

Španjolski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares rekao je da se često previše stavlja naglasak na različitosti između članica EU-a, a ne govori dovoljno o onome što dijelimo, a toga ima jako puno.

Španjolac je istaknuo da je Europa suočena s nizom problema koji se moraju rješavati nadnacionalno jer obuhvaćaju cijeli kontinent poput klimatskih promjena, energetske i migrantske krize.

Govoriti da mi na to možemo donositi nacionalne odgovore je laganje javnosti, zaključio je Albares.

Zapad prijeti Moskvi ozbiljnim sankcijama

– Prije nekoliko dana Kremlj je ponudio vrlo malu nadu, ali njihove akcije imaju obilježje kontinuiranog vojnog jačanja uz ozbiljne incidente u Donbasu, uključujući one danas. Ne možemo zauvijek nuditi maslinovu grančicu dok Rusija testira rakete i okuplja vojsku. U slučaju daljnje vojne agresije, reagirat ćemo golemim sankcijama jer Rusija mora platiti visoku cijenu. Ali, budimo iskreni, bit će to velik trošak i za nas u Europi, poručio je na konferenciji predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. 

Zapadni Balkan u Münchenu

Grlić Radman je prije panela o europskoj koheziji u nedjelju sudjelovao na raspravama o zapadnom Balkanu, jednoj o pregovorima između Prištine i Beograda, a drugoj o BiH.

Ovo je prvi put u povijesti münhenske konferencije da je zapadni Balkan vrlo česta tema panela, rekao je ministar, dva dana nakon što je sudjelovao na još jednoj raspravi o toj temi u kojoj su sudjelovali Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković i donedavni američki veleposlanik u Sarajevu Eric Nelson.

Ministar je na tim raspravama ponavljao stajalište Hrvatske o važnosti poštovanja konstitutivnosti i političke zastupljenosti Hrvata za stabilnost BiH te o tome da se izbori u toj državi ne moraju održati pod svaku cijenu, odnosno i ako pregovori o reformi izbornog zakona ne urode plodom.