Studija pokazala – ove namirnice produžavaju život za 10 godina

Izbacivanje crvenog mesa i mesnih prerađevina u korist više mahunarki, cjelovitih žitarica i orašastih plodova moglo bi da produži životni vijek za više od jedne decenije, kažu rezultati nove studije.

Tim istraživača je uporedio “tipičnu zapadnjačku ishranu” sa “optimalnom ishranom” i otkrio da bi prelazak na ishranu punu mahunarki, orašastih plodova i cjelovitih žitarica mogao da produži život ženama za 10,7 godina, a muškarcima za 13 godina, piše Independent.

Studija, koja je objavljena u časopisu PLOS Medicine, bavila se očekivanim životnim vijekom odraslih u SAD-u i rezultati su pokazali kako bi zdravije promjene u ishrani ranije u toku života mogle da produže očekivani životni vijek.

“Tipična zapadnjačka ishrana” koju konzumira prosječan Amerikanac ne sadrži skoro nikakve mahunarke, premalo voća i povrća i previše mliječnih proizvoda i zašećerenih pića.

Istraživači sa Univerziteta u Bergenu u Norveškoj otkrili su da je konzumiranje više mahunarki dovelo do najvećeg produženja životnog vijeka, dodajući oko 2,3 godine očekivanog životnog vijeka za muškarce i žene zajedno.

Konzumiranje više cijelih žitarica dovelo je do dodatne 2,2 godine, dok je konzumiranje više orašastih plodova dodalo nešto manje od dvije dodatne godine.

Žena u dvadesetim godinama bi mogla da produži životni vijek za više od 10 godina, dok muškarac u dvadesetim godinama može da produži život za 13 godina.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Promjena u ishrani kasnije u životu i dalje može rezultirati znatno dužim životnim vijekom, pokazalo je istraživanje, čak i za ljude u 80-im godinama.

Muškarci i žene u svojim 60-im produžiće život za 8,4 godine ako crveno meso i mesne prerađevine zamijene zdravijom ishranom bogatom mahunarkama, cjelovitim žitaricama i orašastim plodovima, dok bi ljudi u svojim 80-im zdravijim navikama mogli da produže život za 3,4 godine.

Međutim, studija je zabilježila značajne individualne varijacije u ishrani što znači da su benefiti ishrane varirali od osobe do osobe, u zavisnosti od njihove postojeće ishrane, starosti i faktora načina života.

“Razumijevanje relativnog zdravstvenog potencijala različitih grupa hrane moglo bi omogućiti ljudima da ostvare značajne zdravstvene benefite”, napisali su autori studije.

(B92)