Otvoreno o Danu državnosti i hrvatskoj neovisnosti

– Vraćam se nakon što sam gotovo 25 godina bio odsutan i vidim koliko je Hrvatska postigla, u zajedničkom radu. Postigla je nezavisnost, postala je partner SAD-a kad se radi o završetku rata u Bosni i Hrvatskoj, s Erdutskim sporazumom i Daytonskim sporazumom kad se radi o Bosni. Nastavila je s koracima prema prihvaćanju ljudskih prava uz vrlo važan poziv srpskim stanovnicima, Srbima da se vrate u Hrvatsku kao građani. Pridružila se NATO-u, pridružila se Europskoj uniji, uskoro će biti članica Schengena i eurozone. To su sve značajna postignuća, uzimajući u obzir poteškoće koje su postojale. Ako gledate cijelu sliku, radi se o uspješnoj, sve prosperitetnijoj visokoobrazovanoj zemlji, rekao je Peter Galbraith, prvi američki veleposlanik u Hrvatskoj.

Mate Granić, bivši potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova rekao je kako je predsjednik Tuđman nakon neuspjeha pregovora predsjednika Republika bivših država donio  važnu stratešku odluku o raspisivanju referenduma o suverenosti koji je prošao.

– Jednako tako donio je odluku da se 30. svibnja proglasi Danom državnosti, što je bio važan poticaj jačanju državnosti u tom trenutku. Onog trenutka kada je na temelju referenduma Hrvatski sabor donio odluke – Deklaraciju nezavisnosti i Ustavnu odluku o suverenosti, imali smo samo podršku Svete Stolice. Nakon jačanja velikosrpske agresije Njemačka je sredinom kolovoza zauzela poziciju da je priznaje RH i Slovenije rješenje problema, a ne problem. I to je bila velika podrška Hrvatskoj, uz obranu, jer da RH nije obranjena nikada ne bi postala suverena država, rekao je.

Vladimir Šeks, bivši predsjednik Hrvatskog sabora osvrnuo se na krivu tezu povjesničara Hrvoja Klasića koji je rekao da je 30. svibnja proslava pobjede HDZ-a.

– To nije točno. 30. svibnja slavi se uspostava demokratskog poretka, rekao je.

Na pitanje što je Hrvatska dobila rekao je kako je najbolji rezultat dala prof. Mirjana Kasapović u svom znanstvenom radu.

– Na temelju brojnih ekspertiza instituta iz cijelog svijeta došla je do zaključka da je RH jedna od najuspješnijih zemalja, da je u manje od 100 godina bila izložena dvama krvavim ratovima, prošla kroz dvije totalitarne diktature, Domovinski rat, da je imala ogromne materijalne i ljudske gubitke i unatoč tome uspjela je u manje od 30 godina ostvariti sve svoje nacionalne strateške ciljeve – postići i ostvariti državnu samostalnost, ući u euroatlantske integracije i pridružiti se zemljama slobodnog zapadnog svijeta, rekao je.

Davorko Vidović, saborski zastupnik Socijaldemokrata rekao je kako je bilo evidentno da je kraj Jugoslavije izgledan i izvjestan, ali da osobno nije vjerovao da će taj rat biti tako surov, krvav i agresivan.

Dodao je i kako 30. svibnja doživljava prvenstveno kao priznanje ondašnjem reformskom vodstvu.

Kad je riječ o postignućima, rekao je kako ne bi podcjenjivao ovo što smo napravili, ali da moramo biti realističniji u procjeni onoga što smo ostvarili na društvenom planu.

– Kao društvo pokazali smo da smo ispod kapaciteta i potencijala kojeg imamo. Od 1990. godine Hrvatska je bila druga tranzicijska zemlja po razvijenosti, pali smo za osam mjesta. Kumulativi rast BDP-a je 0 posto u 30 godina nemamo rast, imamo uništenu industriju, veliki broj nezaposlenih, sada imamo jednu od najnižih stopa zaposlenosti, javna uprava vapi za reformama, niska razina socijalnog kapitala, ljudi ne vjeruju institucijama…, rekao je.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Željka Antunović, bivša ministrica obrane rekla je kako se slaže sa svime što je Vidović rekao.

– Poštujem sve one koji su dali doprinos stvaranju države, ali kritički govorim o svemu onome što se moglo učiniti, a propušteno je – stanje gospodarstva, demokracija u društvu, poštivanje ljudskih prava…, čitav niz onoga što su građani željeli kada su se odlučivali za samostalnost, tržišnu ekonomiju. Mi možemo govoriti o velikim dostignućima kada je riječ o državi, ali ne možemo zanemariti da su građani nezadovoljni, frustrirani, razočarani, ne vjeruju institucijama, sve manje poštuju one koje sami biraju. Imamo demokratske izbore, ali ona suštinska prava demokracija nije zaživjela kako je trebala. Osim ljubavi prema domovini, zastave, grba, dana kada obilježavamo neke važne događaje iz naše povijesti, ljudi žele i sigurnost, mirnu starost, perspektivu za svoju djecu, a to nažalost u Hrvatskoj nemamo ili je rezervirano za ekskluzivni dio našeg građanstva, rekla je.

Na pitanje gdje vidi Hrvatsku Granić je rekao kako se Hrvatska ponaša kao zrela demokracija, kao država koja je istinski europski orijentirana.

– Cijenjena smo država unutar EU-a i uvijek se moramo dodatno boriti za ljudska prava, demokraciju, medijske prava i bolji život. To mora na stolu biti svaki dan. Strateške ciljeve iz 90-tih godina i san smo ostvarili, istaknuo je.

Šeks je istaknuo kako nas čeka duga plovidba na ostvarenju ideala socijalne pravde.

– Često sam govorio da nije cilj država sama po sebi nego kakva je država. Ako ona ostvaruje za najveći broj građana ideale socijalne pravde onda će to biti puni smisao državnosti, rekao je.

Antunović se osvrnula na podjele u društvu.

– Mene osobno te podjele jako frustriraju. Smatram da je najveći dio podjela nastao potican neodgovornim političarima, populistima, poticanjem prljavih strasti da bi se zadržala ili ostvarila vlast. Mi se i dan danas susrećemo s takvim metodologijama gdje ne razmišljamo o dobrobiti zajednice već se služimo vokabularima koji dodatno produbljuju te podjele, istaknula je.

– Ponosan sam što je moja zemlja pomogla da se rat završi. Mislim da se to ne bi ni dogodilo bez SAD-a. Mi smo se onda povukli, a problemi o kojima vi danas razgovarate su problemi normalne demokracije. Rade li političari dovoljno da riješe probleme koji su posljedica potresa, problemi s obrazovanjem… to je debata koja pokazuje koliko je zemlja uspjela u roku 30 godina. Problemi u demokraciji ne postaje samo u Hrvatskoj nego i u zrelijim demokracijama kao što je SAD, zaključio je Galbraith.