Otoci, povrede, čukljevi – šta ortopedi misle o visokim štiklama

Kada rano ujutru sretnete bosonoge djevojke s cipelama u rukama, sjetite se svoje maturske večeri. Nije lako iz patika uskočiti u cipele sa visokim potpeticama. Mlade dame žele da zablistaju, a to je bez pravih cipela, izgleda, nemoguće.

“Nošenje štikli, odnosno nošenje visokih potpetica, nisu to samo štikle, ima reprekusije na kompeltan lokomotorni sistem, i na stopalo, i na skočni zglob, i na koleno i na kukove, i pre svega na donji deo kičme. Teško je oceniti gde su ti problemi veći”, rekao je dr Nemanja Slavković iz Ortopedske klinike na Banjici za RTS.

Dr Slavković je dodao da to kako će naše tijelo reagovati na takve pritiske zavisi i od genetskih sklonosti i da se kod nekih posljedice javljaju ranije, a kod nekih poslije dužeg perioda.

Ipak, tvrdi da, što je peta viša – veća je mogućnost razvoja tegoba. Osim bolova, mogući su i deformiteti koji kasnije mogu da dovedu i do hirurškog liječenja.

“Pre svega, obuća mora da bude udobna, to je uslov svih uslova. Ona obuća koja nije udobna iz bilo kog razloga, nije obuća koja odgovara određenom stopalu. Obuća koja imitira hod, praktično bez bilo kakvih povišica, koja imitira hod sa punim stopalom, ta obuća je najbolja. Nekad je problem u rubnim delovima obuće koji su previše tvrdi, hoće da prave deformitete koji su vezani za zadnji deo stopala, a ako je prednji deo uzan, to može da napravi probleme posebno sa prstima”, kaže dr Slavković.

Ističe da je jedan od faktora izbora obuće – broj godina, pa će drugačiji izbor biti za aktivnu djecu i ljude u zrelom dobu. Presudan je luk stopala i suština je održavanje njegove visine, kako se stopala ne bi zaravnala.

Kada je riječ o preporučenoj visini štikle, doktor kaže da je granica četiri do pet centimetara, ali da ipak zavisi od svake osobe pojedinačno, kako će joj stopalo reagovati.

Peta, palac i mali prst su tri tačke oslonca stopala. Što je štikla viša, taj centar oslonca se pomjera, što statiku i biomehaniku tijela mijenja tokom hoda, i uz veći pritisak na prednjem dijelu stopala, sve to se prenosi i na zglobove. Prema statistici, čak devet od deset žena ima probleme zbog visokih potpetica.

Postoje i povrede i posljedice koje su direktno vezane za nošenje štikli, među kojima je i pojava čukljeva.

Prema jednoj studiji iz SAD, više od 120.000 direktnih povreda desilo se tokom nošenja obuće s visokom petom, u desetogodišnjem periodu.

Kao razloge povreda, žene najčešće navode trenutak nepažnje, nedostatak fokusa, vremenske uslove…

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

“Naše pacijentkinje se uglavnom ne žale na štikle i da im one prave problem, već na probleme neke druge prirode”, kaže dr Slavković.

Tijesna obuća krivac za upale

Istraživanja kažu da 88 odsto žena nosi tijesnu obuću, koja pritiska dijelove stopala i može da izazove kurje oči.

“Pritisak na zadnji deo stopala, na pripoj Ahilove tetive, za posledicu može da ima Haglundovo oboljenje. To je upala te tetive, jedan upalni proces, upala mekog tkiva koje se naziva burza i kasnije se formira koštani trn, što je naročito izraženo tokom zime. To sve hoće da pravi problem i možda dovede i do hirurškog lečenja”, upozorava dr Slavković.

U stopalima se nalazi 25 odsto svih kostiju, ali problem, osim s kostima, može biti i sa ligamentima, koji se najčešće i povrede.

Iako se mogu čuti tvrdnje da problem nije u visokim štiklama, već “u kalupu ili kvalitetu izrade cipela”, doktor kaže da to jednostavno nije istina i da “podizanje stopala na štiklu uvijek utiče na našu biomehaniku”.

Dr Slavković navodi da se pacijentkinje žale i na otoke nastale usljed nošenja visokih potpetica, ali i da im je uglavnom jako važno – kada opet mogu na štikle.

Oko 75 odsto žena nosi štikle, a one i imaju više problema sa stopalima, čukljevima i bolestima kolena u odnosu na muškarce. To je osim s obućom, povezano i sa drugim faktorima koji se odnose na razlike u polovima.

“Suština je da povremeno nošenje visokih štikli neće praviti nikakav problem, ali ako se ono prenese na dugotrajno stajanje, dugotrajno nošenje i hodanje u njima, to onda može da postane problem kada naše telo jednostavno prestane da koristi te kompenzatorne mehanizme koje posedujemo”, rekao je dr Nemanja Slavković, uz poruku maturantkinjama da je najvažnije – uživati u maturi.