Ilustracija
Foto: Izvor: / Shutterstock
Američki State Department objavio je godišnje izvješće o trgovini ljudima i politikama koje se u borbi protiv traffickinga provode u državama diljem svijeta.
U uvodu, koji potpisuje državni tajnik Antony Blinken, stoji da je ovogodišnje izvješće objavljeno usred humanitarne krize bez presedana izazvane besmislenom invazijom Rusije na Ukrajinu, napadima koji su prouzrokovali nesagledivu bol i patnju i prisilili milijune ukrajinskih građana i druge na bijeg u potrazi za sigurnošću.
Rusija je svrstana među 11 zemalja u kojima postoji obrazac kojim se podupire trgovina ljudima, bilo da je riječ o državnom financiranju programa koji to omogućuju, prisilnom radu u državnim medicinskim institucijama i drugim sektorima, seksualnom ropstvu u državnim logorima ili regrutiranju djece vojnika.
Izvješće oštro kritizira i Kinu zbog široko rasprostranjenog prisilnog rada te nastavka masovnih pritvaranja Ujgura i drugih etničkih manjina u pokrajini Xinjiangu. Analizira se i kineska inicijativa “Put i pojas” te opisuje kako se kineski državljani i državljani država domaćina zaposleni u građevinskim projektima, rudnicima i tvornicama u Africi, Europi i Aziji susreću s brojnim problemima, od dužničkog ropstva do oduzimanja putovnica i osobnih dokumenata.
Hrvatska u istoj kategoriji kao i prijašnjih godina
Hrvatska je u izvješću svrstana u istu kategoriju kao i prijašnjih godina, kategoriju dva od ukupno pet postojećih razina. To znači da vlasti ne ispunjavaju u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulažu značajne napore u rješenje tog problema.
Unatoč pandemiji COVID-a, hrvatska Vlada je lani povećala napore u borbi protiv traffickinga: osuđen je veći broj trgovaca ljudima i identificiran veći broj žrtava. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina izvijestio je o dobroj suradnji s vlastima. Vlada je osnovala neovisni mehanizam za nadzor postupanja policije s migrantima i poštivanja ljudskih prava, što bi trebalo pomoći potencijalnim žrtvama, stoji u izvješću.
Istodobno, vođen je manji broj istraga i podignuto je manje optužnica u usporedbi s prethodnom godinom. Pojedini suci od žrtava su tražili više izjava ili svjedočanstava što uzrokuje njihovu ponovnu traumatizaciju, a tužitelji su ponekad trgovce ljudima optuživali za lakša kaznena djela. Promatrači su prijavili i nedostatak napora kod provjera migranata bez dokumenata i tražitelja azila, što obeshrabruje suradnju žrtava s istražiteljima.
State Department procjenjuje da trenutno u državama diljem svijeta ima gotovo 25 milijuna žrtava traffickinga.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
GIPHY App Key not set. Please check settings