Krenite opušteno u školu i ne robujte ocjenama

– Vaši đaci, djeca ulaze u jedan kvalitetan odgojno-obrazovni sustav. u njegov dio koji je možda ponajbolji, a to je razredna nastava. Taj nemir koji sada osjećaju uskoro će zamijeniti sreća. Pričajte im o vašim danim tijekom školovanja. Pričajte im o pozitivnim stvarima koje škola nosi. Hrvatska škola nosi puno više toga pozitivnog nego negativnog, kazao je Jokić.

Neki učenici čak u drugom razredu uzimaju instrukcije. Sunčica Findak upitala je Jokića kako objasniti roditeljima da to ne trebaju raditi. Odgovorio je da hrvatsko školstvo robuje ocjeni, postoji trka za ocjenama. 

– Ideja da djeca trebaju biti u svemu odlična, u potpunosti je kriva. To je licemjerna i lažna ideja. Ne trebaju svi ljudi biti odlični u svemu i ne mogu svi biti odlični u svemu. Svoju djecu nemojte tjerati da budu najbolja, jer to nije moguće u svim predmetima, kazao je. 

Hrvatsko školstvo, kaže, mori jedna velika mana, a to je da malu djecu od najranije dobi ne učimo kako naučiti. Stoga bi, preporučuje, više od toga da se “visi” nad njima i njihovim predmetima, trebalo raditi na tome da djeca uče – kako učiti.

– U tome im mogu pomoći roditelji, a još više im može pomoći škola, HRT koji je za vrijeme pandemije napravio seriju videozapisa zajedno s nama o tome kako učiti. Kada bi djecu učili kako se uči, kako se pristupa učenju, kako se regulira emocija kod učenja, okružje za učenje, puno instrukcija bi bilo u potpunosti nepotrebno, a naročito za one učenike koji su dobri, jer je dio instrukcija pomodarstvo. Stoga nemojte biti pomodni i vući se za licemjernom idejom prosjeka, dajte svojoj djeci da budu najbolja u nekim stvarima, u kojima osjećaju da imaju potencijala, izjavio je Jokić.

Što je Jokić savjetovao učiteljima?

– Krajnje je vrijeme da se učitelje, učiteljice, nastavnike, ali i sve one koji rade u školama zaštiti, odnosno da im se da adekvatna zaštita od pritisaka, od svih onih koji misle da svojim utjecajem mogu utjecati na njihove ocjene. Zaštita znači uvođenje striktnog seta pravila u škole. To su pravila koja će se odnositi na ponašanje, ocjenjivanje i vrednovanje. Ona bi se trebala odnositi na učenike, roditelje, ali i na nastavnike. Prije 10 godina izrađene su te mjere. Krajnje je vrijeme da se primjene u hrvatskom školstvu, kazao je Jokić.

Građanski odgoj

– Predmet “Škola i zajednica”, popularno nazvana ŠIZ, namijenjen je učenicima drugih i trećih razreda. Primjenjivat će se čak u 70 škola širom Hrvatske. To je jedan potpuno novi predmet. Učenici sami odabiru čime se žele baviti, koji je problem koji žele istražiti u svome okružju. Također imaju priliku steći iskustvo, a na kraju i djelovati u zajednici. Ideja da se mladi ljudi povezuju, bez obzira na njihov ideološki predznak, da se povezivanjem aktiviraju i na kraju djeluju, nešto je što može hrvatskim školama dati novu boju. Taj predmet ne bi trebao biti privilegija Zagreba i nekih županija, već ga treba ponuditi svima, od Vukovara do Dubrovnika. Mladi ljudi imaju priliku i pravo postati aktivni građani, izjavio je Boris Jokić za HTV. 

Oko 460.000 učenika sutra se vraća u školske klupe. Prvašića je ove godine malo manje od 36.000, tisuću manje nego lani. I učenici i profesori vesele se što nakon tri godine nastava počinje bez epidemioloških mjera. No sada ih muče druge brige – ponajprije poskupljenja, i udžbenika i školskog pribora, zatim grijanja i hrane, što već utječe i na cijenu školske prehrane.

Baš na vrijeme – nekoliko dana prije početka nastave, osnovnoškolci iz Koprivnice dobili su novu, modernu školu, nastava će biti u jednoj smjeni. Učenici kažu da im se sviđa i škola i učionice. Svima se sviđa i povratak u škole kao nekad – uživo, bez maski i epidemioloških ograničenja. 

Vesna Vrbošić, ravnateljica OŠ Vijenac u Osijeku kaže da su ondje zadržali dvije mjere – učenici trebaju prati ruke kada uđu u školu i prije užine. 

Tamara Srnec, profesorica matematike u Gimnaziji Josipa Slavenskog u Čakovcu nada se da više neće biti on-line nastave, a da će učenici u prvom razredu biti otvoreni za razgovor i roditelji spremni na suradnju. 

I zagrebački osnovnoškolci vraćaju se u svoje škole, neke obnovljene nakon potresa, a neke nadograđene.

Jurica Šperanda, ravnatelj OŠ “Dr. Ivan Merz” kazao je da se ujutro svi učenici vraćaju u školu. Trenutačno nema ograničenja, vraća se, kaže,kabinetska nastava i sve se vraća u normalu. 

Mario Keča, ravnatelj OŠ Ksavera Šandora Gjalskoga istaknuo je da sad imaju kompletno novu opremljenu kuhinju pa će odsad i kuhati ručak.

No koliko će roditelja moći platiti školsku prehranu, ako zbog povećanja cijena energenata i hrane poskupe i školski obroci – to je novi izazov za sve. 

Josip Petrović, ravnatelj OŠ Trnsko u Zagreb naznačio je da su se cijene nekih artikala povećale i da tu postoje problemi o kojima su obavijestili i gradski ured.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Iako je udrugama koje pružaju usluge pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika Ministarstvo obrazovanja odobrilo više od 29 milijuna kuna – još svi učenici s teškoćama nisu dobili pomoćnika.

– Svakodnevno po društvenim mrežama imamo objave, što roditelja što škola za pomoćnika u nastavi. Vidim da je dnevno 7-8 objava, što znači da je velika potraga i da ove godine nedostaje velik broj pomoćnika u nastavi, kazala je Iva Tadić, predsjednica Udruge pomoćnika u nastavi PUN-HR.

Ove godine, godine nacionalne ispite pisat će osmaši, i to iz osam predmeta. Pisat će ih i učenici petog razreda iz tri predmeta u 81 školi.

Srednjoškolci iz tri županije dobili su novi fakultativni predmet građanskog odgoja “Škola i zajednica”.

Sunčana-Lea Kolbezen, profesorica sociologije u XVI. Zagrebačkoj gimnaziji kaže da nema sva znanja i odgovore. S učenicima otkrivamo i problem i načine rješavanja, sudjelujemo u zajednici i vidim to kao veliki izazov, izjavila je.

Ove godine bit će i promjena na državnoj maturi. Maturanti će pisati jedinstveni ispit iz hrvatskog jezika, a vraća se minimalni prag na eseju kao uvjet za prolazak.

Izazova je više nego dovoljno – svi se nadaju, svladat će ih u školi, na nastavi uživo.