Potraga za odbjeglim osuđenikom za ubistva civila iz voza u Štrpcima

Sud Bosne i Hercegovine(BiH) naredio je raspisivanje međunarodne potjernice za Miodragom Mitrašinovićem, osuđenim za ratne zločine, koji je četiri dana nakon presude pobjegao i nije dostupan organima BiH.

Miodrag Mitrašinović je u petak, 21. oktobra, na Sudu BiH osuđen na 13 godina zatvora za ratni zločin, ali izricanju presude nije prisustvovao.

Sudu BiH je na dan izricanja presude rečeno da je na operaciji u Univerzitetskoj bolnici u Foči, na istoku BiH, gdje mu se toga dana gubi svaki trag.

Mitrašinovićev advokat je za Radio Slobodna Evropa(RSE) potvrdio da mu je branjenik rekao da je u bolnicu, dan pred presudu, došla SIPA, tj. pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu, koji su imali nalog za njegovo privođenje, ali to nije učinjeno jer je trebao bolničko liječenje, odnosno operaciju.

“Rekao mi je taj dan, 21. oktobra, da su bili i da su razgovarali s doktorima. Nije mi rekao da je ostavljena policijska pratnja, tako da ne znam jesu li ostali policajci s njim. Poslije se više nikad nije javio. Zvao sam ga poslije presude, nije se javio. Ne znam gdje je”, rekao je Mitrašinovićev advokat Miloš Perić za RSE.

Na ovaj način je Mitrašinović nastavio dugi niz i postao sto druga osoba nedostupna pravosuđu Bosne i Hercegovine, tokom suđenja ili neposredno nakon izricanja presuda za ratni zločin, pokazuju podaci Misije OSCE u Bosni i Hercegovini.

Nedostupnost optuženika pravosuđu otežava skoro 40 posto suđenja za ratne zločine, navedeno je u izvještaju OSCE-a iz juna ove godine. Izvještaj pokazuje da je na kraju 2021. godine bilo pokrenuto ukupno 245 suđenja za ratne zločine pred sudovima u BiH a da su optuženici bilo nedostupni u čak 94 suđenja.

Za šta je osuđen Mitrašinović?

Mitrašinović je jedan od sedmorice osuđenih za ratni zločin na željezničkoj stanici u Štrpcima kod Rudog, na istoku Bosne i Hercegovine. Tu su 27. februara 1993. godine pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) iz voza izveli i ubili 20 civila nesrpske nacionalnosti.

Uz Mitrašinovića su osuđeni i Obrad Poluga, Novak Poluga, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović, Petko Inđić i Radojica Ristić.

Osuđeni su jer su kao pripadnici Druge podrinjske lake pješadijske brigade Višegrad, Vojske Republike Srpske, učestvovali u ubistvu 20 civila nesrpske nacionalnosti, čime su postupili suprotno pravilima međunarodnog prava i Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

Istom presudom je njihov tadašnji komandir Luka Dragičević oslobođen optužbe da je naredio ovaj zločin.

Najstarija žrtva je imala 59 a najmlađa 16 godina. Zbog ovog zločina se sudski procesi vode i u Srbiji.

Kako je pobjegao Mitrašinović i ko je odgovoran?

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je 20. oktobra, dan uoči izricanje presude, saopštila da su njeni policijski službenici na području Višegrada uhapsili šest osoba, protiv kojih je pred Sudom BiH u toku suđenje za ratni zločin.

Međutim, branjenik prvoptuženog u tom trenutku, kasnije oslobođenog Luke Dragičevića, za RSE je rekao da je uhapšeno pet osoba. Informaciju o pet osoba istog dana su objavili brojni mediji u BiH s imenima optuženih: Luka Dragičević, Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić i Radojica Ristić.

Naknadno će se ispostaviti da saopštenje SIPA nije bilo tačno jer šesti čovjek, Miodrag Mitrašinović, nije uhapšen tog dana kao što je zatražilo Tužilaštvo BiH.

Dvojica od ukupno osam optuženika za zločin u Štrpcima, Dragan Šekarić i Oliver Krsmanović, su se već nalazili u zatvoru gdje izdržavaju kazne izrečene u drugim predmetima.

Zašto Mitrašinović nije ranije uhapšen?

Iz Suda BiH su za RSE rekli da Mitrašinović nije uhapšen toga dana, jer se “prema navodima Tužilaštva BiH nalazio na liječenju u zdravstvenoj ustanovi u Foči, gdje je zbrinut radi operativnog zahvata.”

U dopisu Suda BiH stoji da je i branilac optuženog, advokat Miloš Perić, obavijestio Sud da se Mitrašinović nalazi u bolnici u Foči gdje je tokom dana operisan, te da nije u pokretnom stanju i nije poznato koliko će biti zadržan u bolnici.

Službenici SIPA-e su posjetili Miodraga Mitrašinovića u fočanskoj bolnici, međutim iz ove agencije nisu odgovorili na pitanje RSE: Da li je SIPA, ili neka druga institucija, bila nadležna da osigura čuvanje Mitrovića tokom njegovog boravka u bolnici, ako je već bilo izdano naređenje za njegovo privođenje.

SIPA, SUD BiH i Tužilaštvo BiH nisu odgovorili na zahtjev RSE da dostave fotografiju odbjeglog Mitrašinovića, kako bi se i javnost mogla uključiti u potragu.

Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH je za RSE rekao da je Tužilaštvo tražilo pritvor za sve osumnjičene.

Naveo je da odgovor na pitanje gdje je Mitrašinović “treba tražiti od nadežnih u fočanskoj bolnici i Sudu BiH.”

Nadležni u Foči i Graničnoj policiji ćute

Direktor Univerzitetske bolnice u Foči Radmil Marić, nije odgovarao na pozive i poruke novinara Radija Slobodna Evropa. Nije bilo odgovora iz ove institucije ni na pozive i zvanične dopise upućene putem maila.

Iz Granične policije nisu odgovorili na upit RSE o tome imaju li bilo kakva saznanja o Mitraševiću, ali je Sud BiH rekao da su izdali naredbu Graničnoj policiji BiH da se optuženi Mitrašinović, ukoliko pokuša preći državnu granicu, zadrži do dolaska službenika Sudske policije Suda BiH.

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Josip Grubeša, kaže da pitanje zašto Mitrašinović nije imao policijsku pratnju tokom boravka u bolnicitreba postaviti policijskim agencijama i Sudu Bosne i Hercegovine. Dodaje da je tragično što je više od 100 osoba nedostupno bh pravosuđu

“Mi moramo naći način kako da to zaustavimo i spriječimo. Trebalo bi svakakog krivca dovesti pred lice pravde. I jasno da trebamo i kroz policijske agencije unutar BiH ali i na međunarodnoj sceni puno više surađivati.

Reči brata jednog od ubijenih

Nail Kajević je brat jedne od žrtava zločina u Šrpcima. Za RSE kaže da je zatečen viješću o bjekstvu osuđenog Mitrašinovića, iako je prošlog petka prisustvovao izricanju presude.

“Nisam znao. Sad sam zatečen. Moj komenatar je da je to nešto što je faktički postalo normalno. Nešto što je abnormalno postaje normalno. Da su nedostupni. I dovoljno je samo da pređe u Srbiju. Svi oni imaju destinacije i tamo i vamo.”

Kajević dodaje da smatra da je slučaj ispolitiziran jer nisu osuđeni koji su naredili i organizovali zločin, zbog čega je normalno očekivati da će oni koji trebaju ići u zatvor pobjeći ako ne budu na vrijeme spriječeni.

Bakira Hasečić, porijeklom iz Višegrada, danas predsjednica Udruženja “Žena-žrtva rada”, kaže za RSE da mora postojati trag odgovornosti za Mitrašinovićev bijeg od odgovornosti.

“On to nije mogao sam. On je morao imati pomagača. Sigurno je napustio Bosnu i Hercegovinu”, kaže Hasečić i dodaje da je čula da je Mitrašinović radio u Crnoj Gori na građevini.

“On je mogao prelaziti granicu kad je htio. Mi smo kao Udruženje tražili od Tužilaštva da se ispita kako je mogao pobjeći iz bolnice? Da li je upisan u protokol bolnice? Ko ga je operisao, ako je bio u bolnici uopšte? To će nadam se Tužilaštvo po službenoj dužnosti istražiti”, kaže Hasečić, i dodaje da je SIPA morala čuvati Mitrašinovića ako ga već nije mogla uhapsiti jer je u bolnici.

Iz SIPA-e su za RSE rekli da su raspisali potragu za osobom koja je osuđena za ratne zločine i sve policijske agencije su dužne da osobu uhapse ako ga pronađu.

Kako i gdje bježe optuženi i osuđeni za ratne zločine?

Misija OSCE u Bosni i Hercegini je u julu objavila izvještaj pod nazivom Trka sa vremenom – Napredak i izazovi u provođenju Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina BiH.

Podaci iz izvještaja pokazuju da je nedostupnost optuženika jedan od najvećih izazova koji otežava skoro 40 posto suđenja za ratne zločine koji su trenutno u toku pred sudovima u Bosni i Hercegovnini.

Najveći broj optuženika za ratne zločine se krije u Srbiji i Hrvatskoj, navodi Misija OSCE-a.