Ministri vanjskih poslova EU-a o zajedničkoj nabavi streljiva za Ukrajinu

Dok se traži zajedničko riješenje, visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell pozvao je zemlje članice da ubrzaju proizvodnju i isporuku streljiva Ukrajini. Rekao je da bi to moglo odrediti ishod rata s Rusijom.

– To je veoma hitno pitanje. Ako ne uspijemo u tome, ishod rata je upitan. Rusko topništvo ispaljuje oko 50 tisuća projektila dnevno, a Ukrajina mora biti na jednakoj razini. Imaju topove, ali nedostaje im streljiva, poručio je Borell.

Grlić Radman: Države EU-a odlučuju o dostavi topničkog streljiva Ukrajini

– Države članice Europske unije trebale bi do petka, do prve obljetnice ruskog napada na Ukrajinu, odgovoriti u kojoj su mjeri spremne sudjelovati u dostavi prijeko potrebnog topničkog streljiva ukrajinskoj strani, izjavio je u ponedjeljak hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Ministri vanjskih poslova država članica razgovarali su u ponedjeljak o mogućnosti zajedničke nabave streljiva za Ukrajinu. Ideja je da se Ukrajini pomogne da može parirati Rusiji, koja dnevno ispaljuje oko 50 tisuća topničkih projektila.

– Nismo još završili raspravu, ostalo je na tome da svaka država članica vidi svoje mogućnosti i kapacitete. Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell je više puta rekao da bi bilo dobro da države članice do 24. veljače, prve godišnjici napada, kažu što su odlučile i kako misle pomoći, rekao je Grlić Radman.

Na pitanje može li Hrvatska ponuditi topničke granate od 155 mm iz svojih zaliha, ministar je rekao da Hrvatska vojno pomaže Ukrajini i bilateralno i na europskoj razini, ali da je to pitanje za ministarstvo obrane.

Grlić Radman je komentirao i izjave predsjednika Zorana Milanovića da Hrvatska katastrofalno stoji kada su u pitanje zalihe streljiva.

– Ne znam na temelju čega je to govorio, možda ima neke svoje informacije koje možda nisu objektivne ili je to govorio, onako, lakonski. To treba sve provjeriti, ali mislim da ministarstvo obrane i Hrvatska vojska imaju pravi odgovor, rekao je ministar vanjskih poslova.

Prije početka sastanka, šefovi diplomacija država članica EU-a imali su radni doručak s Garijem Kasparovim, bivšim šahovskim prvakom i velikim kritičarem ruskog režima pod vodstvom Vladimira Putina.

Kasparov je 2014. dobio hrvatsko državljanstvo zbog svoje istaknute ulogu tijekom Domovinskog rata, kada je lobirao za Hrvatsku i Vukovar. Hrvatsko državljanstvo ima i njegova obitelj.

Borrell: Eventualna isporuka kineskog oružja Rusiji crvena linija za EU 

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell upozorio je danas da bi eventualna odluka Kine da isporuči oružje Rusiji predstavljala crvenu liniju za Europsku uniju.

Borrell je po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova država članica EU-a rekao da je kineskom ministru vanjskih poslova Wang Yiuu prenio da bi takva odluka bila crvena linija za Europsku uniju.

– Ministar Wang mi je rekao da oni to neće i ne namjeravaju učiniti, ali mi ostajemo oprezni, rekao je Borrell.

Informaciju da Kina razmatra mogućnost da pošalje oružje Rusiji objavio je jučer američki državni tajnik Antony Blinken.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Ruska agresija na Ukrajinu koja je počela prije skoro godinu dana bit će glavna tema redovitog sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU-a.

Bilo je najavljeno da će na sastanku sudjelovati ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, ali su iz Vijeća EU-a jutros poručili da neće doći, ne navodeći razloge.

U međuvremenu je objavljeno da je američki predsjednik Joe Biden nenajavljeno danas posjetio Kijev.

Na sastanku u Bruxellesu će se razgovarati o zajedničkoj nabavi streljiva za Ukrajinu.

– To je najhitnije pitanje. Ako u tome ne uspijemo, rezultat rata je u opasnosti. Rusko topništvo ispaljuje oko 50.000 projektila dnevno, a Ukrajina mora biti na istoj razini kapaciteta. Imaju topove, ali im nedostaje streljiva, rekao je Borrell.

Ukrajina troši višestruko više streljiva nego što saveznici mogu proizvesti 

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg prošli je tjedan rekao da Ukrajina troši višestruko više streljiva nego što saveznici mogu proizvesti, što iscrpljuje zalihe.

Čekanja na streljivo velikog kalibra povećalo se s 12 na 28 mjeseci, što znači da bi do isporuka za danas zaprimljene narudžbe moglo doći tek za dvije i pol godine ili kasnije.

Zajednička nabava streljiva, koje Ukrajini očajnički treba, provodila bi se po modelu sličnom nabavi cjepiva protiv Covida-19.

Smatra se da bi zajednička nabava bila učinkovitija od pojedinačnih narudžbi država članica. Osim toga, veće narudžbe pomogle bi industriji da ulaže u dodatne kapacitete.

Hrvatski ministar Gordan Grlić Radman rekao je uoči početka sastanka da se ususret prvoj obljetnici ruskog napada na Ukrajinu, kraj rata nažalost ne nazire.

– Solidarnost s Ukrajinom i dalje je od ključne važnosti, moramo ostati ujedinjeni. Kada je riječ o Hrvatskoj, nastavit ćemo pomagati Ukrajinu, uključujući pomoć u razminiranju i psihosocijalnoj rehabilitaciji veterana, rekao je Grlić Radman.