“Ovaj Kosinj kako treba meni, tako treba svima”

Zrinka Vukelić, ravnateljica Osnovne škole “Anž Frankopan” Kosinj, rekla je kako trenutno u školskoj godini 2022./2023. ima svega 13 učenika.

– Prije 50-ak godina, škola Anž Frankopan brojila je više od 700 učenika. Uz matičnu školu, bilo je skoro 10-ak područnih škola, istaknula je.

Milan Bošnjak, predsjednik ZKD Kosinj, naglasio je kako na posljednjem popisu stanovništva Kosinj ima svega 603 stanovnika.

– Kada to usporedimo sa 7.977, to se nije moglo dogoditi slučajno. Jedan negativan odnos prema Kosinju, prema njegovoj povijesti, prema sadašnjosti. Vizije za budućnost nikad se nisu ni radile, osim da je Kosinj potrebno potopiti i tako dobiti energiju za ostatak Like i Hrvatske, rekao je.

Vedran Jurić, direktor Sektora za kapitalne investicije HEP-a, rekao je kako je projekt izrazito značajan.

– To je najveći hidroenergetski projekt koji se gradi i priprema u Hrvatskoj. On će omogućiti energiju sa Senjom 2 u iznosu od 340-350 gigavat sati godišnje što odgovara opskrbi preko 70 tisuća kućanstava dok Ličko-senjska županija broji oko 50 tisuća stanovnika, rekao je.

Robert Pašičko, Geotehnički fakultet u Zagrebu, smatra kako cijela uprava HEP-a vjerojatno već dugo godina, politički se postavlja.

– Zarobljenici su jednog starog načina gledanja na energetiku gdje se rade veliki sustavi i elektrane, umjesto nove energetike, koja se danas događa. Ide se na decentraliziranu proizvodnju i solarne panele na krovovima. S obzirom na to da nedostaje ideje i znanja kako se ove stvari pokreću, izvukli su iz ladice jer su omogućili da se napravi neki investicijski ciklus. Imamo 2-3 tisuće solarnih elektrana, a Nizozemska ima milijun, Njemačka skoro 3 milijuna. Sve je to koncept, ako se krene s njim, ova elektrana nema smisla, rekao je.

Dragan Prša iz Gornjeg Kosinja upitao je zašto treba zaustaviti projekt.

– Nit sam ja prvi rođen u Kosinju, nit ću zadnji umrijeti u Kosinju. Ovaj Kosinj kako treba meni, tako treba svima. Nije samo moj interes u pitanju, rekao je.

Zvonko Jurković iz Gornjeg Kosinja naglašava kako ljudi ne znaju kuda krenuti kada dobiju papire jer u njima piše kako nemaju pravo žalbe.

– Kolegi su za kuću dali 100 tisuća kuna. Što će on napraviti? Mislim da se oni rugaju s nama. Oni misle da smo mi ovdje zaostali, istaknuo je.

Vedran Jurić je naglasio kako ima dosta vremena da u suradnji s lokalnom samoupravom i državom nađu način da se ljudi obeštete, ovisno o tada tržišnim cijenama.

– HEP na cijenu ne utječe, ne može utjecati. Svjesni smo problema, rekao je.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Kristina Pintar iz Gornjeg Kosinja kaže kako je u sve jako razočarana.

– Najviše u HEP, jer nitko nam nije došao reći selimo li se, nego samo što čujemo u medijima. Jako se teško nosimo s tim, rekla je. 

Pašičko ističe kako HEP jako loše komunicira s ljudima.

– Ponašaju se kao da smo još u Jugoslaviji, pa pišu dopise. Hrpa projekata im je pripala zbog toga, dodao je.  

Mihael Kurteš, direktor komunalnog poduzeća Perušić, rekao je kako su ljudi tražili sastanke kad je bio koronavirus, dok je bilo zabranjeno okupljanje.

– Rekli smo im i dobili su očitovanje od HEP-a, da se ne može napraviti veliko okupljanje. HEP je predložio po pet ljudi da dođu u općinsku vijećnicu te da će predstavnici HEP-a biti ovdje mjesec dana i sve stanovnike primiti u mjesec dana na sastanke. Ljudi to nisu prihvatili jer su htjeli da budu svi prisutni, rekao je.

Ankica Jurković iz Gornjeg Kosinja naglasila je kako im je načelnik općine Perušić sve obećavao. 

– Od toga ništa nemamo. Imamo sramotnu cijenu, dodala je.

Zvonko Jurković je istaknuo kako se nitko nije udostojio doći objasniti ljudima kako protokol ide.

– Samo dođu, mjere i šalju papire, dodao je.

Cijelo izdanje emisije Labirint možete pogledati preko multimedijske platforme HRTi.