Nižu se reakcije na poreznu reformu, oporba žestoko protiv

Oporbene stranke u srijedu su kritizirale predstavljenu poreznu reformu, ocijenivši da neće dovesti do povećanja plaća građana, kako to navodi Vlada, te da će rezultirati financijskim udarom na jedinice lokalne samouprave i štetom za mirovinski sustav.

Boris Lalovac (SDP) rekao je da će to biti zanemarivo povećanje plaća zato što je Vlada odlučila igrati igru ‘mi ćemo vam povećati plaće, a zli gradonačelnici će vam to oduzeti'.

Još je lošija premijerova poruka da ‘mi ionako već imamo ruku u mirovinskom sustavu i onda ćemo na temelju političke odluke tu rupu još malo povećati zato što usporava gospodarstvo'. Treba mu BDP za sljedeću godinu za izbore i zato uvodi kratkoročnu mjeru nauštrb mirovinskog sustava, dodao je.

A najveća je nepravda, smatra Lalovac, što će dijelu građana država plaćati mirovine, a drugi dio, iznad 1300 eura, sami će plaćati mirovine.

Kaže kako je ovo ozbiljan udar na mirovinski sustav. Država bi sada trebala svim umirovljenicima koji u ovih 30 godina nisu imali uplate doprinosa jer njihovi poslodavci to nisu činili, napraviti rekalkulaciju i to uplatiti da država ima veće mirovine. ovo sada je kratkoročna mjera zbog izbora sljedeće godine i bildanja BDP-a, a građani će 2024. vidjeti koliko je realno povećanje, poručio je Lalovac.

Davorko Vidović (Socijaldemokrati) smatra da plaće neće rasti i neće doći do poreznog rasterećenja.

Fiskalne decentralizacije nema, riječ je o najobičnijem preknjižavanju, ovaj puta na teret gradova i općina, i to ciljano, s obzirom na to da se 70 posto prireza odnosi na četiri najveća grada, od kojih u tri HDZ nije na vlasti, naglasio je.

Ministar Primorac vrlo eksplicite je rekao ‘ugledajte se na nas i ako se hoćete umiliti biračima, smanjite porez na dohodak koji je sada u vašoj nadležnosti da ga dižete ili spuštate', dodao je Vidović. Ustvrdio je kako je riječ o ‘perfidnoj igri u kojoj nema ni jote brige za građane i njihove plaće, ali ima ogromne štete koja se nanosi mirovinskom sustavu, jer se potpuno dezavuira načelo uzajamnosti da visina mirovine ovisi o visini i dužini uplata'.

Marija Selak Raspudić (Most) ističe da je svakako bolje išta nego ništa, ali da ovo nije nešto i da naši građani neće živjeti bitno bolje.

Ne može netko tko vas je prvo bacio na koljena i opljačkao naše građane sada biti shvaćen kao njihov spasitelj jer im vraća samo dio novca koji im je ranije uzeo, kazala je.

Zvonimir Troskot smatra da se za dohotke građana ukidanjem prireza neće promijeniti ništa, jer će na gradovima biti da povećaju porez na dohodak, dok će se istodobno na koljena baciti naši gradovi, pogotovo najzaduženiji poput Zagreba, Splita i Rijeke. Očekuje se inflacija jer će gradovi morati iskompenzirati ukidanje prireza ili kroz povećanje poreza na dohodak na najveću moguću razinu ili kroz rast cijena komunalnih usluga, ustvrdio je.

Ako Vlada ima toliki suficit proračuna koliko se hvale, zašto onda ne smanjuju PDV na 24 posto, upitao je Troskot.

Nikola Grmoja napominje da gradska uprava koja zna upravljati može bez prireza, što pokazuje Miro Bulj u Sinju te da, ako je premijer Plenković želio ljudima povećati plaće, mogao je izravno smanjiti porez na dohodak, povećati neoporezivi dio dohotka i uvesti jedinstveni dječji doplatak, a ne ukidati prirez.

Ključno pitanje porezne reforme jest hoće li čelnici jedinica lokalne samouprave smanjiti ukupne poreze građanima?

Mato Franković (HDZ), gradonačelnik Dubrovnika, reformu podržava i podsjeća da je njegovo predizborno obećanje bilo da ćemo ukinuti prirez u Dubrovniku.

– Razmišljali smo to napraviti početkom 2025. godine, a ovo će biti nešto ranije. Nećemo mijenjati porez na dohodak, nećemo ga dizati nego ostaviti sve ovako kako je sada. Mijenjat ćemo politiku cijena po pitanju najma javnih površina, zakupa, gospodarenja imovinom i dio novca ćemo namaknuti iz tih prihoda, a za ostalo ćemo se snaći, rekao je Franković.

 Analizirali smo cijene najma javnih prostora i pokazalo se da smo jeftiniji više od 30 posto od privatnih tvrtki koje iznajmljuju prostore. To nije fer, riječ je o javnim prostorima i mora biti izjednačena cijena zakupa kao i kod drugih. Nećemo dizati ni cijenu vrtića, ni vode, javnog prijevoza, nijednu cijenu nećemo podignuti, a vjerujem da će se i sve jedinice lokalne samouprave snaći, rekao je HDZ-ov zastupnik i gradonačelnik Dubrovnika, Franković.

Gradonačelnik Rijeke ističe da će se uz ovakvu reformu poskupljenja teško izbjeći.

– Ako ne budemo u mogućnosti financirati vrtiće, ako ne budemo u mogućnosti sufinancirati javni gradski prijevoz ili neke druge aktivnosti koje su nam dane u nadležnost Ustavom RH i zakonima koji ga prate, onda će biti vrlo teško održati održivost proračuna, rekao je Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke.

Bakić (Možemo!): Nezadovoljni smo, Zagreb ostaje bez 40 milijuna eura u proračunu

Saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić rekao je u srijedu da su u toj stranci, koja vodi Grad Zagreb, nezadovoljni predstavljenom poreznom reformom i procijenio kako će Zagreb, čak i ako ostavi isto porezno opterećenje građana, ostati bez 40 milijuna eura u proračunu.

Prema našim prvim kalkulacijama i grubim procjenama, barem 40-ak milijuna eura tog propuštenog prihoda otpada na grad Zagreb, rekao je Bakić medijima u Hrvatskom saboru komentirajući poreznu reformu.

Za Grad Zagreb, koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti nižu stopu poreza na dohodak je 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto.

Bakić je istaknuo da je tvrdnja vlade da se ukidanjem prireza i ostavljanjem prostora određivanje stope poreza na dohodak povećava fiskalna autonomija jedinica lokalne samouprave cinična.

Ustvrdio je da će Zagreb, kada bi kompenzirati gubitak prihoda od prireza sa jednakim opterećenjem kroz maksimalan iznos poreza na dohodak, mogao ostati bez 40 milijuna kuna prihoda zbog povećanja osobnog odbitka.

Zagreb će teže realizirati svoje projekte

Utoliko je izjava da se time povećava financijska autonomija Zagreba još ciničnija, jer time Grad Zagreb dolazi u još mnogo težu poziciju da realizira svoje projekte, obnavlja svoju infrastrukturu, sufinancira gradski prijevoz i gradi vrtiće, poručio je.

Na pitanje kako grad misli kompenzirati izgubljeni prihod od 40 milijuna eura, Bakić je poručio da za sad, nemaju gotova rješenja.

Ja ću se ograditi, ne mogu reći da je taj izračun egzaktan. To je moja gruba procjena ali nipošto to sada ne znači da sada imamo gotova rješenja, a još manje znači da je ikakva odluka o poskupljenju komunalnih usluga donesena, rekao je.

Istaknuo je da porezi na dohodak čine 10 posto prihoda proračuna Grada Zagreba, pa da ne može financijski izdržati ukidanje prireza bez da ga ne kompenzira s maksimalno dopuštenom stopom poreza na dohodak.

Iz zagrebačke Gradske uprave za sada nisu komentirali poreznu reformu, ali najavili su da će to učiniti kada ju dodatno prouče. No, sam gradonačelnik Tomislav Tomašević još je prošlog tjedna izjavio da, ukoliko se žele zadržati iste cijene usluga, grad nema prostora za porezno rasterećenje građana.

Zadiranje u mirovinske doprinose loš potez

Bakić smatra i da je zadiranje u mirovinske doprinose loš potez, jer će to dodatno opteretiti državni proračun za 330 milijuna eura.

Treba znati, da naš prvi stup mirovinskog osiguranja danas košta otprilike 6,8, odnosno 7 milijardi eura. Od tih 7 milijardi eura što bi se trebalo moći financirati iz doprinosa postojećih osiguranika, 41 posto tih doprinosa financira se izravno iz proračuna, rekao je dodavši da će sada, taj sustav još više ovisiti o državnom proračunu.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Poručio je da taj mirovinski sustav još više udaljava od načela uzajamnosti, prema kojemu bi mirovine trebale odgovarati uplaćenim doprinosa, ali i od prijeko potrebnog zahvata u generalno povećanje mirovina.

HGK podržava porezno rasterećenje građana i poduzetnika

Hrvatska gospodarska komora (HGK) podržava svako porezno rasterećenje građana i poduzetnika, komentirali su u srijedu iz HGK novi krug porezne reforme, istaknuvši da on uz jačanje fiskalne autonomije općine i gradova doprinosi i daljnjem razvoju poduzetničke klime.

Vlada je u srijedu predstavila novi krug porezne reforme u sklopu kojega se ukida prirez jedinicama lokalne samouprave, osobni odbitak diže se na 560 eura, a država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama. Premijer Andrej Plenković naveo je da je osnovni cilj reforme povećanje plaća te da će u novom krugu reforme biti izmijenjeno ili dopunjeno devet zakona.

Vlada želi, kazao je premijer, podići životni standard i plaće, osobito građanima s najnižim plaćama, podići kupovnu moć kućanstava, smanjiti nejednakosti, očuvati gospodarski rast te ojačati fiskalnu autonomiju jedinica lokalne samouprave.

– Premda se šestim krugom porezne reforme, osim u dijelu mirovinskih doprinosa za najniže plaće, ne smanjuje bruto II iznos plaća, izravni učinak reforme bit će povećanje neto plaća što će dodatno potaknuti osobnu potrošnju kao jedan od pokretača BDP-a, istaknuli su iz HGK.

Predsjednik HGK Luka Burilović smatra da najavljeno ukidanje prireza u značajnoj mjeri predstavlja administrativno pojednostavljenje procesa obračuna plaća, jer su svi prihodi od poreza na dohodak već godinama prihodi lokalnih i regionalnih jedinica, pa je smisleno pojednostaviti njihov obračun. Napominje i kako novi krug porezne reforme dolazi u razdoblju u kojem država i jedinice lokalne samouprave ostvaruju suficit pa je odabran dobar trenutak za daljnju decentralizaciju i fiskalnu autonomiju.

Tome u prilog, kako je naveo, govori i podatak da je Europska komisija u prognozama od 15. svibnja projicirala da će Hrvatska ove godine imati jednu od najboljih proračunskih situacija u euro području, dok bi prema projekciji Vlade konsolidirani proračun lokalne države 2023. mogao ostvariti suficit od 0,4 posto BDP-a.

– Predstavljeni krug porezne reforme, uz istovremeno jačanje fiskalne autonomije općine i gradova, doprinosi i daljnjem razvoju poduzetničke klime, jer će jedinice lokalne samouprave imati mogućnost da određivanjem stope poreza na dohodak utječu na raspoloživi dohodak zaposlenih, a time i na atraktivnost mjesta boravišta i privlačenja radne snage i investicija, istaknuo je Burilović.

Po njegovim riječima, HGK pozdravlja i reguliranje poreznog tretmana napojnica, za što se zalagalo Udruženje ugostiteljskih djelatnosti. To će, kako je rekao, pridonijeti podizanju osobnog boniteta radnika u ugostiteljstvu i podizanju atraktivnosti ovih zanimanja u trenutku kada se bilježi izniman deficit radne snage u ovom sektoru.

HUP: Porezno rasterećenje je korak u dobrom smjeru

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u srijedu su istaknuli da je svako porezno rasterećenje korak u dobrom smjeru, pritom naglasivši da je važno osigurati i porezno rasterećenje primanja visokokvalificiranih stručnjaka, a ukazali su i na veliki, a neiskorišteni fiskalni kapacitet koji postoji u poreznom tretmanu turističkog najma.

– Svako porezno rasterećenje je korak u dobrom smjeru, kazali su iz HUP-a napominjući kako očekuju da će se ovom prvom koraku pridružiti svojim potezima i jedinice lokalne samouprave.

Prijedlog Vlade će rezultirati povećanjem plaća zaposlenicima s najnižim primanjima, što HUP pozdravlja. Navode i kako su danas predstavljenim izmjenama u sustavu poreza na dohodak stvoreni preduvjeti za jače rasterećenje plaća.

Iz HUP-a podsjećaju da su poslodavci snažno povećavali plaće kao odgovor na inflaciju i okolnosti u prošloj godini, što je kao rezultat imalo rast prihoda jedinica lokalne samouprave veći od 23 posto. Kako ističu, poslodavci su u prošloj godini značajno dizali plaće, za više od 20 posto.

– Povećanje plaća u privatnom sektoru se nastavlja i ubrzava i u ovoj godini i to već sada za više od 10 posto, što će rezultirati dodatnim povećanjem prihoda jedinica lokalne samouprave po osnovi poreza na dohodak, istaknuli su iz HUP-a.

Stoga su uvjereni da postoji fiskalni prostor jedinica lokalne samouprave za dodatno rasterećenje plaća kroz primjenu nižih poreznih stopa od postojećih.

Potpuno neiskorišten fiskalni kapacitet u oporezivanju turističkog najma

Poslodavci pritom podsjećaju da “veliki fiskalni kapacitet postoji i u poreznom tretmanu turističkog najma, koji je potpuno neiskorišten”.

HUP stoga poziva jedinice lokalne samouprave da iskoriste svoj fiskalni prostor za dodatno rasterećenje plaća, povećanje efikasnosti i stvaranje boljeg investicijskog i poslovnog okruženja.

Navode kako rasterećenje poreza na dohodak za jedan postotni bod potencijalno podiže stopu rasta BDP-a za 2 posto, što ponovno znači nove prihode lokalnoj državi, nova zapošljavanja i daljnje dizanje plaća.

Poslodavci su mišljenja kako je jednako važno iskoristiti priliku za rasterećenje dohodaka visoko kvalificirane radne snage te promovirati njezino zapošljavanje i zadržavanje na hrvatskom tržištu.

– Snižavanjem više porezne stope na 25 posto otvorena je mogućnost značajnog rasterećenja plaća upravo toj skupini zaposlenika, a oni su nam ključni za stvaranje veće dodane vrijednosti, istaknuli su iz HUP-a predlažući da se razmotri prijedlog ograničenja doprinosa na četiri prosječne plaće.

Pozitivan iskorak u danas predstavljenom prijedlogu porezne reforme HUP vidi u promjenama u poreznom tretmanu napojnica. To je, kažu, osobito važno u sektorima turizma i ugostiteljstva te uslužnim djelatnostima.

Navode i kako će se povoljniji porezni tretman za opcijsku dodjelu udjela pozitivno reflektirati na IT sektor i startup zajednicu i sve poduzetnike koji udjelima u vlasništvu kompanije žele nagraditi svoje zaposlenike. Takav model nagrađivanja, drže poslodavci, snažna je motivacija za zaposlenike i jaka poluga za zadržavanje najkvalitetnijih stručnjaka u Hrvatskoj.

Iz HUP-a su poručili da će i dalje inzistirati na daljnjem rasterećenju rada i nastaviti konstruktivno Vladi predlagati svoje prijedloge kako bi zajedno osigurali daljnje preduvjete za podizanje konkurentnosti i rast gospodarstva.

Sindikati smatraju da će onima s najnižim primanjima 40-ak eura veća neto plaća pomoći, ali naglašavaju da se u toj odredbi krije i zamka.

– S ovim povećanjem neto iznosa za najniže plaće to će još dodatno motivirati poslodavce da ne moraju dizati bruto plaće, a na drugoj strani će to i dalje povećavati pritisak naših građana na iseljavanje, jer se od ovakvih plaća ne da živjeti, smatra Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Stručnjaci ističu da je to što država preuzima trošak doprinosa za mirovinsko osiguranje za one s najnižim plaćama dobar potez. No smatraju da lokalne jedinice nisu te koje bi trebale odlučivati o stopi poreza na dohodak.

– Dobar primjer je recimo situacija kada je Vlada dala pravo svakoj lokalnoj jedinici da odlučuje o visini poreza na dohodak od najma. I tu se zapravo vidjelo da lokalne jedinice nisu podizale ništa, ističe Đurđica Mostarčić, porezna savjetnica.

Hoće li tako i biti, čelnici jedinica lokalne samouprave morat će odlučiti vrlo brzo.