Od 2015. TV producenti u Turskoj fiksirani su na jedan cilj: stvaranje serije koja će nadmašiti Dirilis: Ertugrul (Ertugrul: Uskrsnuće), o kušnjama i nevoljama istoimenog Ertugrula, oca Osmana, osnivača Osmanskog Carstva.
Ertugrul je bio senzacija u arapskom svijetu i Pakistanu, te među britanskim muslimanima, o čemu svjedoče restorani na temu Ertugrula u Ujedinjenom Kraljevstvu i prodaja tradicionalnih turskih alperenskih šešira koje nose njegovi likovi.
Turska javna televizija TRT nada se ponoviti ovaj uspjeh svojom serijom o legendarnom sufijskom mistiku Jalal al-Din Muhammad Balkhiju, poznatijem kao Rumi.
Pjesnik i islamski učenjak poznat je po svojoj posvećenoj poeziji o božanstvenoj ljubavi, koja mu je priskrbila poštovanje u islamskom svijetu, kao i na Zapadu, gdje su umjetnici i pjevači ponekad lišavali njegove stihove religioznog prizvuka.
Nova serija, nazvana Rumi, ima s čime konkurirati. Svaka epizoda Ertugrula – ima ih na stotine – ima milione pregleda na YouTubeu, a u trenutku objave samo kanal Tabii Urdu, koji je u vlasništvu TRT-a i objavljuje epizode na platformi, skupio je više od 8,7 milijardi pregleda.
Malo ko je mogao predvidjeti Ertugrulov uspjeh u muslimanskom svijetu, posebno izvan Turske. Ako postoji jedna lekcija koju su turski producenti naučili, to je da među stranom muslimanskom publikom postoji glad za povijesnim biografskim filmovima.
Spin-off serija o Ertugrulovom sinu, Osmanu, slijedila je originalnu 2019., kao i ona o posljednjem velikom osmanskom sultanu, Abdulhamidu II., plus biografska serija o braći Barbarossa, osmanskim gusarima, koji su kontrolirali dijelove Sredozemlja u 16. stoljeće.
U posljednjem od njih, Barbaros: Sword of the Mediterranean, glumio je glumac Ertugrul, Engin Altan Duzyatan, kao Oruc Reis, također poznat na Zapadu kao Riđobradi.
Dok su njegove nasljednice skupljale milione pregleda po epizodi, nisu uspjele duplirati ništa približno Ertugrulovoj gledanosti. Dakle, puno toga ovisi o potencijalnom uspjehu Rumija.
Napisali scenaristi Ali Aydin i Milay Enzingen, režirao Can Olcay i producirao Keri̇m Ayyildiz; glavnu ulogu će preuzeti Bulent Inal, koji je glumio Abdulhamida II u Posljednjem caru.
Ko je bio Rumi?
Glavni smisao priče prati Rumija nakon što pobjegne iz svoje rodne središnje Azije, nakon mongolske invazije. Rođen u obitelji koja govori perzijski u Afganistanu 1207., kasnije je živio na području današnjeg Iraka, Sirije i Turske.
Rumi je u mladosti učio religiju, specijalizirao se u hanafijskoj školi sunitske islamske jurisprudencije i nastanio se u gradu Konya u južnoj Anatoliji, gdje se danas nalazi njegova grobnica i glavna je turistička atrakcija.
Danas je Rumi najviše slavljen zbog svoje poezije i naširoko se smatra jednim od najvećih pjesnika na perzijskom jeziku. Teško je podcijeniti Rumijev utjecaj na perzijsku književnost bez hiperbola, jer je izravno utjecao na poznate pjesnike poput Hafiza Shirazija i Saadija Shirazija.
Njegove poetske teme obuhvaćaju različite teme, ali njegovi najpoznatiji stihovi bave se prirodom Boga i transcendencijom božanstvene ljubavi.
Rumijeve zbirke također su utjecale na tursku i južnoazijsku književnost i čitaju se na njihovim izvornim jezicima – koji uključuju perzijski, arapski, turski i grčki – kao i u prijevodima.
Njegovo najpoznatije djelo je Masnavi-e Manavi (Duhovni spojevi), koje se sastoji od oko 25 000 dvostiha koji se uglavnom bave vjerskim temama – vanjskim legalizmom proizašlim iz ortodoksne islamske teologije, ali i sufijskom mudrošću, koja se usredotočila na unutarnju kontemplaciju Boga .
Tipizirajući temu, poznati dvostih iz Mesnavije glasi:
“Dođi, traži, jer je traženje temelj sreće:
svaki uspjeh ovisi o fokusiranju srca.”
Učenjak i pjesnik radio je na svom magnum opusu sve do svoje smrti u Konyi 1273. godine, ali će knjiga postati dio kanona sufijske poezije za stoljeća koja dolaze.
Jedna glavna tema u sufijskoj pjesničkoj tradiciji kojoj je Rumi pripadao bila je prevladavanje nafsa (jastva). U islamskoj teologiji nafs otprilike odgovara psihoanalitičkoj upotrebi riječi “ego” i predstavlja aspekt uma koji je odgovoran za svjetovnu želju i težnju za materijalnom moći.
U sufizmu i drugim islamskim mističnim tradicijama, cilj muslimana u životu je prevladati ovaj niski aspekt sebe, tako da se pravo ja ili “ruh” (duh) može povezati sa svojim stvoriteljem ili Bogom.
Ljubav o kojoj su govorili Rumi i drugi sufiji rezultat je ovog sjedinjenja i stoga se razlikuje od romantične ljubavi. Unatoč tome, sufiji vjeruju da božanska ljubav otvara vrata istinskoj ljubavi svih vrsta, uključujući između prijatelja, kao i romantičnu ljubav između muža i žene.
Prevodi Rumijeve poezije stekli su popularnost na Zapadu, iako postoji kontroverza oko načina na koji su neki umjetnici lišili ili umanjili izvorne tekstove njihovih religijskih konotacija i primijenili ih isključivo na koncept romantične ljubavi.
Vjeruje se da su kasniji zapadnjački pisci poput Ralpha Walda Emersona i Rainera Marije Rilkea bili pod utjecajem Rumijevih pjesama temeljenih na zajedničkoj temi koja se nalazi u njihovim djelima o traženju božanskog u sebi.
Hoće li to biti sljedeći Ertugrul?
Jasno je da se producenti Rumija žele usredotočiti na duhovnu dimenziju života velikog pjesnika.
Trailer na kanalu Tabii počinje s Rumijem među ostalim sufijima, koji prakticira dhikr, koji uključuje ponavljanje islamske deklaracije vjere – da “nema Boga osim Boga”.
Čuje se kako jedan lik govori Rumiju da “zaroni u ocean”, što je uobičajena alegorija unutar sufizma za potragu za božanskim znanjem.
Nastavlja: “Pred nama su dva velika izazova, jedan veći od drugoga; jedan u zemaljskom životu, drugi u duhovnom području.”
Rumi tada saznaje da je njegov materijalni izazov prijetnja koju predstavljaju Mongoli, a da je duhovni izazov njegovo vlastito putovanje samospoznaje.
Čini se da je uključivanje Mongola sredstvo zavjere, s obzirom na to da oni nisu igrali glavnu ulogu u Rumijevom osobnom životu nakon što je napustio središnju Aziju.
Njihova prisutnost, međutim, pruža priliku za onu vrstu epskih scena bitaka koje su Ertugrulu pomogle pridobiti veliku bazu obožavatelja. Dapače, Rumi ima svoje – trailer za drugu epizodu prikazuje obranu Sultanata Rum od mongolskih hordi u gradu Erzurumu.
Mješavina islamskih ideala i visokooktanske akcije u Ertugrulu pogodila je žicu muslimanskoj publici, koja je desetljećima bila izložena negativnim zapadnjačkim prikazima svoje kulture.
U jendom od prethodnih tekstova objevljenih na Middle East Eyea o uspjehu Ertugrula u islamskom svijetu i šire, Riyaad Minty, direktor digitalnog odjela na TRT-u, sažeo je mišljenje:
“Činjenica da je uspio odjeknuti i izvan muslimanskog svijeta pokazuje da ćemo, uz priliku da ispričamo vlastite priče, otkriti da mi kao čovječanstvo imamo mnogo više zajedničkog nego što mislimo”, rekao je.
U tome leži značaj Rumija i drugih emisija koje su uslijedile nakon uspjeha Ertugrula: to su priče o islamskim ličnostima koje pričaju ljudi koji poznaju i cijene te ličnosti kao svoje“.
(TBT, MEE)
GIPHY App Key not set. Please check settings