Uposlenice sa hidžabom ‘problem’ za pravosuđe BiH

Žena sa hidžabom neće moći biti sutkinja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine, proizilazi iz odredbe o zabrani isticanja vjerskih obilježja u novom nacrtu Zakona o sudovima u BiH. Potvrdio je ovo za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar pravde BiH Davor Bunoza, inače kadar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

Pravni stručnjaci dodaju i da se te zabrane odnose i na službenike suda.

Hidžab je veo ili marama koju nose neke žene islamske vjeroispovijesti koja ne predviđa pokrivanje ruku i lica.

No, još je nejasno kakva će biti sudbina ovog zakona, budući da je iz Vijeća ministara vraćen na doradu zbog sugestija koalicionih partnera na nivou Bosne i Hercegovine, a koje se odnose upravo na ovu odredbu.

“Ne znam kada će zakon biti usaglašen, nisam dobio pristanak svih strana. Što se tiče vjerskih obilježja, predviđeno je da se poštuju ljudska prava, ali i da će način odijevanja i ponašanja biti regulisano pravilnikom kojeg donosi predsjednik Suda BiH”, dodaje Bunoza.

Nije jasno definisano ni šta će pravilnik sadržavati, odnosno ko i kada ima pravo ocijeniti je li marama u Sudu poželjna ili nepoželjna.

Ovaj nacrt zakon dio je koalicijskog dogovora partnera u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. Članice vladajuće koalicije čine, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Socijaldemokratska partija (SDP), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ), Naša stranka, te Narod i Pravda.

Da su odredbe diskriminatorne upozorio je prošle sedmice i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elemdin Konaković i predsjednik Naroda i Pravde, stranke koja je dio vladajuće koalcije.

“Tumačenje vjerskih simbola nekom predsjedniku suda BiH kako mu se ‘ćefne' može zloupotrijebiti da se sutra nekoj sutkinji koja ima maramu po islamskim propisima zabrani djelovanje, ne bismo na to pristali to je diskriminacija i ugrožavanje ljudskih prava”, kaže Konaković.

Iz Organizacije za sigurnost i saradnju (OSCE) u Bosni i Hercegovini su za RSE pojasnili da je odredba o zabrani isticanja vjerskih obilježja “podložna pravnim tumačenjima i osporavanjima”.

Inače, odredba o zabrani isticanja vjerskih obilježja ne postoji u aktuelnom zakonu o sudu BiH koji je na snazi od 2009. godine, ali je definisana entitetskim zakonima o sudu.

Šta kažu iz Suda BiH i VSTV-a?

Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec za RSE kaže kako Sud Bosne i Hercegovine nije bio uključen u donošenje novog zakona o sudovima, kao i da ne zna detalje tog zakona.

Što se tiče zabrane isticanja vjerskih obilježja, Debevec ističe da je za sudije generalno zabranjeno isticanje vjerskih obilježja.

“Ja ne znam ni šta je i kako to određeno. Nama se nameće nešto u šta mi apsolutno nismo bili uključeni, ni u kom kontekstu”, kaže Debevec.

Još 2015. godine Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine analiziralo je ovo pitanje i donijelo zaključak kako je potrebno rukovodiocima pravosudnih institucija skrenuti pažnju na zabranu ispoljavanja bilo kakve vjerske pripadnosti u pravosudnim institucijama u Bosni i Hercegovini.

Iz VSTV-a je tada obrazloženo da su tražili provođenje enitetskih zakona o sudovima kojima se uposlenicima sudova zabranjuje ispoljavanje vjerske pripadnosti za vrijeme obavljanja službene dužnosti.

Tada su uslijedile reakcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kao i nevladinih organizacija kojima je upozoreno da je VSTV-ov zaključak u suprotnosti s međunarodnim i ustavnim garancijama prava na slobodu vjere.

Početkom februara 2016. godine bili su održani i protesti u nekoliko bosanskohercegovačkih gradova u kojima su građani tražili ukidanje takve odluke.

Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija u odgovoru za RSE je naveo da je ta pravosudna institucija usvojila memorandum pod naslovom “Nošenje vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama – Analiza”.

U tom dokumentu je navedeno da je nošenje vjerske odjeće u pravosudnim institucijama složeno pitanje i da je potrebno pažljivo procijeniti svaku situaciju pojedinačno.

“Isticanje vjerskih obilježja može biti ograničeno ako je ograničenje propisano zakonom, u skladu sa legitimnim ciljem, kao što su prava i slobode drugih ili javna sigurnost”, navodi se u memorandumu VSTV.

Šta kažu pravnici?

Emir Kovačević, bivši OSCE-ov član ekspertne grupe za slobodu vjere navodi da nacrt zakona “nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i članom 9. Evropske konvencije o ljudskim pravima”, a koja garantuje svim građanima vjersko izražavanje na javnom mjestu uključujući i radno mjesto.

Kaže i da nema ništa protiv da se zabrane vjerski simboli u i izvan pravosudnih institucija, “jer im tu nije mjesto”, te da Bosna i Hercegovina treba podržavati vjerske slobode i vjersku različitost.

“Vjerska obilježja ličnog karaktera trebaju biti dozvoljeni, jer ne možemo očekivati od sudija i drugih učesnika da se odriču svog vjerskog identiteta prilikom ulaska u sudnicu”, kaže Kovačević.

Kovačević za primjer navodi i praksu u sudovima u Sjedinjenim Američkim Državama u kojima, kako kaže, ne postoji zabrana da sutkinja nosi “maramu, križ, kao nakit ili neko drugo vjersko obilježje ličnog karaktera”, dok je strogo zabranjeno isticanje vjerskih simbola u i izvan pravosudnih institucija.

Istovremeno, Nedim Ademović, stručnjak za ustavno pravo za RSE ističe kako se zabrana isticanja vjerskih obilježja ne odnosi samo na nošenje hidžaba, već i na pripadnike ostalih vjera i nacija u Bosni i Hercegovini, a koji rade u pravosudnim institucijama.

I te zabrane se odnose i na sudije i službenike suda.

Kaže kako dosadašnji zakoni o sudovima jasno propisuju da su vjerski simboli i obilježja u sudovima zabranjeni, te dodaje kako ne postoji razlog da se takva praksa mijenja.

“Ako dozvolite, nošenje hidžaba od strane nosilaca pravosudnih funkcija, onda slavljenje Svetog Stefana na 9. januar u Republici Srpskoj ili stavljanje raspela na zid nekog suda, samo su blaže ili jače varijante jedne te iste stvari, a to je sloboda vjeroispovijesti u državnim institucijama”, ističe Ademović, te naglašava kako je sloboda vjere ustavno pravo zagarantovano međunarodnim aktima, ali da se može ograničiti.

“Može se ograničiti ako postoji javni interes koji je važniji od individualnog prava ili prava vjerske zajednice na slobodu vjere. Mnogi građani, a posebno političari, u zabludi su kada misle da podijeljena društva u demokratsko vrijeme podrazumijevaju veliku slobodu vjeroispovijesti i njen prodor u državne poslovima. Ne, to je zamka”, zaključuje Ademović.

Šta kaže OSCE?

Iz Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), za Radio Slobodna Evropa naglasili su da novi nacrt zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, koji zabranjuje sudijama i sutkinjama isticanje vjerskih “obilježja ili sadržaja” za vrijeme vršenja njihove sudijske dužnosti, pokreće pitanja u vezi sa ostvarivanjem ljudskih prava i osnovnih sloboda.

“Pretpostavlja se da je svrha te odredbe da zaštiti legitimni cilj osiguravanja nepristrasnosti i neutralnosti sudija i sutkinja putem nametanja obaveze neutralnosti u izgledu za vrijeme obavljanja njihovih dužnosti. Čineći to, zakon teži ka poštovanju principa da pravdu treba provesti pošteno i nepristrasno”, kažu za RSE iz OSCE-a.

Naglašavaju i da je ranije ove godine Venecijanska komisija tokom ocjenjivanja zakona o sudovima prepoznala potencijalnu prepreku u ostvarivanju slobode vjere, ali je i naglasila široko diskreciono pravo svake države u odlučivanju o ovom pitanju.

Naveli su i da države moraju regulisati “uplitanje u slobodu vjere” kako ne bi došlo do diskriminacije.

“Posebnu pažnju treba posvetiti društvenim implikacijama takvih ograničenja, naročito u vezi sa tim kako konkretne mjere različito utiču na žene i muškarce”, ističu u OSCE-u.

Zabrana isticanja vjerskih obilježja u odnosu na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, podložna je pravnim tumačenjima i osporavanjima, kažu iz OSCE-a.

Šta kažu u Islamskoj zajednici BiH?

Mustafa Prljača, savjetnik Reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića za RSE kaže kako se vjerski propisi, u šta spada i nošenje hidžaba, treba osigurati svim osobama bez obzira kojoj religijskoj zajednici pripadaju.

“Mi ćemo insistirati da se ženama koje nose i koje žele da nose hidžab osiguraju njihova prava”, kaže Prljača.

Naglašava i kako bi se se zabranom nošenja hidžaba u pravosudnim institucijama u BiH “došlo u sukob i sa zakonom o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini”, jer taj zakon garantira sprovođenje vjerskih propisa.

Prljača ističe i kako vjerskim simbolima nije mjesto u institucijama Bosne i Hercegovine, već u vjerskim objektima.

“Simboli treba da budu u vjerskim objektima, to treba izbjegavati ne treba da bude u bilo kakvim institucijama zbog multitetničnosti, ne treba nikog vrijeđati vjerom”, poručuje savjetnik Reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića

U kojoj je fazi slučaj ‘zabrane hidžaba vojnikinji iz Oružanih snaga'?

Emela Mujanović jedna je od žena sa hidžabom koja je zaposlena u Oružanim snagama BiH.

Njoj je kao vojnikinji Oružanih snaga Bosne i Hercegovne bilo zabranjeno nošenje hidžaba u službi, zbog čega je tužila Ministarstvo odbrane Bosne Hercegovine u čijoj je nadležnosti, prema Zakonu o odbrani BiH, organizacija Oružanih snaga BiH.

Prvo je suspendovana, a onda i premještena iz Sarajeva u kasarnu u Ustikolini, oko osamdeset kilometara udaljenu od glavnog grada BiH.

U maju 2021. godine njen advokatski tim uputio je apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine kojom osporavaju pravilnik o uniformama koji ,između ostalog, zabranjuje nošenje hidžaba.

Odluku, kako ističe za RSE njen advokat Emir Kovačević, očekuju uskoro.

“Predložili smo izmjene u smislu da se dozvoli marama istog materijala i boje kao i uniforma, time bi se riješio problem”, kaže Kovačević za RSE.

U Pravilniku o uniformama Oružanih snaga BiH navodi se da “vojnim licima nije dopušteno nošenje pojedinih dijelova vojne uniforme u kombinaciji s civilnom odjećom i/ili opremom, kao ni kombinacije dijelova različitih kompleta vojne uniforme”.

“Nije dozvoljeno samovoljno mijenjati izgled, veličinu, kroj i sastav vojne uniforme. Vjerska obilježja uz uniformu mogu se nositi na način da ista ne budu vidljiva”, ističe se u Pravilniku koji je usvojen 2017. godine.

Pravilnikom o Oružanim snagama osim što nije dozvoljen hidžab, nije dozvoljena ni brada kod muškaraca, izuzev ako nisu sveštena lica.

Prema dostupnim podacima, oko 270 žena u Oružanim snagama izjašnjava se kao Bošnjakinje. Među njima je značajan broj onih koje redovno prakticiraju vjeru.

Kakva je praksa u Evropskoj uniji?

U smislu međunarodnih standarda i relevantne prakse u regionu, ne postoji jednoobrazan pristup, poručuju iz OSCE.

Različite države su usvojile različite pristupe ovom pitanju.

Evropski sud za ljudska prava je donosio presude u predmetima koji su uključivali vjerska obilježja i izraze u javnim institucijama, uključujući pravosuđe.

Jedna od njih je i presuda u slučaju Hamidović protiv Bosne i Hercegovine iz 2017. godine.

Postupak je pokrenut na osnovu apelacije Husmeta Hamidovića koji je BiH tužio, jer je odbio da skine vjersku kapu dok je davao iskaz pred Sudom BiH. Presuđeno je u korist Hamidovića.

Međutim, još se čeka na presudu o konkretnom pitanju isticanja vjerskih obilježja kod sudija i sutkinja.