Putevi u BiH 80 posto smrtonosniji od evropskog prosjeka

Penzioner Salko Džaferović je šetao sarajevskim trotoarom tog septembarskog prijepodneva 2013. godine, kada ga je oborilo i usmrtilo terensko vozilo džip (Jeep). Za volanom je bio Zaim Kurspahić, koji je vozio 20 posto brže od dozvoljenog, utvrdila je istraga.

U saobraćajnim nesrećama na putevima Bosne i Hercegovine godišnje pogine skoro 80 posto više ljudi od prosjeka zabilježenog u zemljama Evropske unije (EU). Prebrza vožnja uzrokuje i do jedne trećine nesreća na domaćim cestama, čiji broj je u porastu od 2020. godine.

Nakon brzine, na listi najčešćih uzroka nesreća su greške vozača i vožnja pod uticajem alkohola i drugih opojnih sredstava, pokazuju podaci Auto-moto kluba Bosne i Hercegovine (BiHAMK).

U godišnjim izvještajima, BiHAMK analizira podatke koje prikuplja od svih policijskih agencija nadležnih za sigurnost saobraćaja u BiH.

Salko Džaferović je nastradao kao pješak na trotoaru tokom dana, a Tužilaštvo Kantona Sarajevo je prvobitno utvrdilo kako nema dokaza za krivicu vozača.

Osam godina kasnije, krajem 2021. godine, isto tužilaštvo je, ipak, podiglo optužnicu protiv vozača, nakon čega je osuđen na uslovnu kaznu zatvora od osam mjeseci.

Uslovna presuda znači da vozač ne mora u zatvor ukoliko u naredne dvije godine ne počini slično krivično djelo.

Sporost pravosuđa

“Vozača nismo u početku mislili ni teretiti. Vjerovali smo da će sud to riješiti po zakonu”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Semra Hodžić, unuka penzionera Salke Džaferovića.

Objašnjava da je porodica bila šokirana i ljuta kada je saznala da ni Tužilaštvo Kantona Sarajevo (KS) ne planira krivično teretiti vozača, koji je usmrtio njenog djeda.

Tužilaštvo KS je istragom 2013. godine utvrdilo da je Zaim Kurspahić vozio prebrzo, te da je naglo zakočio, istovremeno skrečući ulijevo. Uslijed toga je vozilo završilo na trotoaru i usmrtilo pješaka. Tužilaštvo je, ipak, obustavilo krivičnu istragu.

Kantonalna tužiteljica Amina Ruždić i njena tadašnja nadređena, Dalida Burzić, utvrdili su da nema dokaza za krivičnu odgovornost vozača. Narednih pet godina su odbijane žalbe prodice Džaferović na ovakvu odluku.

Kantonalne tužiteljice su tvrdile da postoji vjerovatnoća da je vozač izgubio svijest, jer nije uzeo propisanu medicinsku terapiju.

Međutim, više osoba je svjedočilo da je, odmah nakon nesreće, vozač izašao iz vozila i pokušao osloboditi nastradalog ispod vozila vičući: “Pomozite ljudi, ubio sam čovjeka”.

Ifet Feraget, advokat porodice Džaferović, kaže za RSE da je istraga ponovo otvorena nakon što je uložio žalbu. U oktobru 2021. godine porodica je obaviještena da je vozač, koji je skrivio nesreću, optužen za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja.

Tužilaštvo i optuženi Zaim Kurspahić su postigli dogovor. On je priznao krivicu i osuđen je na uslovnu kaznu od osam mjeseci zatvora.

Feraget je podnio Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv bivše glavne tužiteljice u Kantonu Sarajevo Dalide Burzić, tužitelja Amine Ruždić i Edina Šarčevića, koji su vodili ovaj predmet, te Ševala Kovačevića, sudskog vještaka saobraćajne struke.

Tužilaštvo BiH se proglasilo nenadležnim i predmet proslijedilo Tužilaštvu Federacije BiH. Ovo tužilaštvo ga je proslijedilo Tužilaštvu Kantona 10.

To kantonalno tužilaštvo je u junu ove godine odlučilo da neće provoditi istragu po ovoj prijavi.

Inače, Alena Kurspahić Nadarević, kćerka vozača Zaima Kurspahića, je u vrijeme nesreće bila na mjestu zamjenice glavnog disciplinskog tužioca u uredu pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV).

U ovoj pravosudnoj instituciji rade pravni stručnjaci čiji je mandat da imenuju, disciplinski kažnjavaju, i razrješavaju dužnosti sve sudije i tužioce u BiH, sa izuzetkom ustavnih sudija.

Feraget je u martu 2021. godine podnio i krivičnu prijavu protiv glavne disciplinske tužiteljice BiH Alene Kurspahić Nadarević i njenog zamjenika Mirze Hadžiomerovića. Prijavio ih je zbog prikrivanja činjenica u odvojenom slučaju.

Alena Kurspahić Nadarević je odbila za RSE govoriti o saobraćajnoj nesreći koju je skrivio njen otac, navodeći da nije učestvovala “u predmetu protiv njenog srodnika ni na koji način”.

Odbila je govoriti i o tome da li ju je Tužilaštvo BiH kontaktiralo povodom krivične prijave koju je advokat Feraget podnio protiv nje.

Sporost zakonodavaca

Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlementarne skupštine BiH je 3. jula zatražila od Ministarstva komunikacija i prometa BiH da pokrene izmjene Zakona o osnovama sigurnosti sаоbrаćаја nа putеvimа u BiH, kojim će definisati i adekvatno sankcionisati “naročito bahatu vožnju”, kao i uvesti mogućnost oduzimanja vozila višestrukim prekršiteljima ovog zakona.

Komisija je istovremeno predložila entitetskim vladama Federacije BiH i Republike Srpske da u što kraćem roku iniciraju izmjene zakona o prekršajima i omoguće lišavanje slobode višestrukih prekršitelja saobraćajnih propisa koji ne plaćaju izrečene novčane kazne, te omoguće efikasniju naplatu novčanih kazni za saobraćajne prekršaje.

Sličan zaključak je Komisija uputila i u novembru 2016. godine, ali ga Ministarstvo komunikacija i prometa BiH još uvijek nije realizovalo.

“Bojim se da se ponavlja isti scenarij kao ranije. Vlast se angažuje na problemu nakon neke nesreće sa tragičnim posljedicama, a ubrzo nakon toga nastupa ponovo šutnja administracije i izbjegavanje odgovornosti nosilaca vlasti. Mislim da rješavanje ovog problema najviše koči ogromna količina neznanje i nerada rukovodilaca nadležnih institucija”, kaže Milan Dunović, član komisije.

Ministar saobraćaja i komunikacija Edin Forto nije odgovorio na pozive RSE da govori o ovoj temi.

Šta kaže statistika?

Tokom posljednjih šest godina je u saobraćajnim nesrećama u Bosni i Hercegovini prosječno poginulo 260 osoba godišnje. Ove podatke Auto-moto klub Bosne i Hercegovine (BiHAMK) svake godine prikupi od svih policijskih agencija nadležnih za sigurnost saobraćaja u BiH.

To je skoro 80 posto više nego od prosjeka u zemljama Evropske unije (EU), prema podacima baze podataka CARE – zvanične EU statistike o smrtnim slučajevima u saobraćaju.

S obzirom na različit broj stanovnika u svakoj od država, CARE bilježi broj smrtnih slučajeva u saobraćaju na svakih milion stanovnika, kako bi međusobno poređenje država bilo vjerodostojno.

Tako CARE navodi da u saobraćaju u svim državama EU, prosječno godišnje pogine 46 osoba na milion stanovnika. U BiH je taj broj prošle godine iznosio 81 stanovnik na milion stanovnika.

Slično stanje kao u BiH je samo još u Rumuniji, gdje je prošle godine poginulo 86, i Bugarskoj, gdje je bilo 78 smrtnih slučajeva u saobraćaju na milion stanovnika.

Zbog teških saobraćajnih nesreća sa smrtnim posljedicama su građani BiH protestovali više puta, tražeći oštrije kaze i veću sigurnost u saobraćaju.

Tako je stotinjak Sarajlija izašlo na ulice 26. juna, u znak sjećanja na Almu Suljić i Azru Spahić, dvije liječnice koje su usmrćene mjesec dana ranije na pješačkom prijelazu u centru Sarajeva.

Policija za ovo djelo tereti dvadesetšestogodišnjeg Armina Berberovića, za kojeg je utvrđeno da nije imao položen vozački ispit, da je tokom vožnje imao 0,41 promil alkohola u krvi, te da je vozio brže od ograničenja.

Osim ove nesreće, RSE je zabilježio još sedam teških saobraćajnih nesreća uzrokovanih prebrzom vožnjom i vožnjom pod uticajem opojnih substanci, koje su proteklih godina potresle građane BiH. U njima je poginulo osam osoba.

Norveška je u martu 2023. godine odbila potpisati sporazum sa BiH, na osnovu kojeg bi vozačke dozvole izdate u BiH bile priznate i u ovoj skandinavskoj državi.

U obrazloženju je stajalo ne mogu priznati bh. vozačke dozvole “zbog velikog broja saobraćajnih udesa u BiH sa smrtnim ishodom”.