novim Zakonom o plaćama uklonit ćemo sve anomalije

Zakon o izbornim jedinicama – što njime dobivamo?

– Prije svega, poštujemo odluku Ustavnog suda koji je donio odluku da je zakon protivan odredbama Ustava koji se odnosi na jednako pravo glasa. Mi smo kroz ove izmjene zakona ispravili nejednakosti koje postoje oko težine glasa. Sad smo kroz kreiranje i promjene granice izbornih jedinica ispoštovali i odluku Ustava i uskladili Zakon o izbornim jedinicama sa samim ustavom, rekao je.

Potpuno smo poštovali odluku Ustavnoga suda, naglašava.

– S novim zakonom, a to nije zakon koji regulira izborni sustav nego samo izborne jedinice, se osigura jednako pravo glasa za sve građane, ističe. Svaka izborna jedinica će imati otprilike jednak broj birača, rekao je. A prije izmjena odstupanja su bila preko 15 posto, a sad su ona oko 2 posto.

‘70% birača ostalo je u istim izbornim jedinicama'

Ističe da je oko 70 posto birača ostalo u istim izbornim jedinicama.

Registar birača i popis stanovništva – to su dvije stvari za koje kažu da bi se trebale uskladiti.

– Mi smo u javnosti uvidjeli jedno nerazumijevanje što znači popis stanovništva, a što znači registar birača. Ja bih istaknuo da je registar birača jedna od ključnih državnih registara. On je povezan s evidencijom prebivališta MUP-a i kad netko prijavili ili odjavi prebivalište, ta promjena se veže i u registru birača. Kad dođe dan izbora, hrvatski građanin ostvaruje pravo glasa temeljem činjenice da je upisan u registar birača, da je upisan u popis birača, odnosno izvadak iz registra birača koji se nalazi na biračkom mjestu. To je jedina činjenica kojom građanin ostvaruje pravo glasa. S druge strane imamo popis stanovništva koji je više statistički prikaz. On je desetogodišnji, kad je jednom napravljen vrijedi 10 godina. On nije u toj mjeri relevantan da bi se putem njega ostvarivalo pravo glasa. Dakle, imamo registar birača koji se dnevno ažurira, pojašnjava ministar.

Registar birača je nešto što je ključno za ove izbore, rekao je.

– Sam status prebivališta za pojedinca znači određeno pravo i određene obveze. Mi smo u nekoliko navrata apelirali da pojedinci trebaju regulirati svoja prava. Uz to, imamo jednu presudu Ustavnoga suda koji je utvrdio da je zapravo ukidanje prebivališta po službenoj dužnosti kojem je MUP provelo za jednog hrvatskog državljana predstavljalo povredu prava na slobodu kretanja. Imamo i tu činjenicu, da je Ustavni sud proveo konkretni postupak i utvrdio da po službenoj dužnosti se ne može raditi na način na koji bi mnogi htjeli. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Dakle, mi smo imali organizirane akcije u pograničnim područjima, međutim sad je i Ustavni sud, odnosno jedan sudac Ustavnog suda po svojem izdvojenom mišljenju naveo da nisu primjerene nikakve hajke i akcije brisanja prebivališta za pojedine hrvatske državljane, ali svakako apeliramo na to da pojedinci reguliraju svoje prebivalište, rekao je Malenica.

Brojni je niz zakona na kojima Vlada radi. Jedan od njih je i uvođenje u hitnu saborsku proceduru izmjene Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, radi usklađivanja sa standardima Konvencije OECD-a.

– To je rezultat višemjesečnim priprema i razgovora koje smo vodili u okviru radne skupine za sprečavanja podmićivanja. Ovaj tjedan se razgovori vode u Parizu i naši predstavnici tamo prezentiraju ono što smo napravili u okviru ove radne skupine, ističe.

Zakon o parničnom postupku i zakon o reguliranju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju

– Imali smo u praksi zadnjih nekoliko godina dosta negativnih primjera gdje je to za neke pojedince ostao biznis. Iskoristili su situaciju, odnosno posao koji rade i sklopili više ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i u jednom broju slučajeva nisu ni mogli pružiti kvalitetno uzdržavanje. Iskorištavali su pravni institut, i bile su inicijative i od strane zastupnika Hrelje ali i raznih pravobranitelja i krenuli smo s izmjenama zakona. Uvodimo registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju i ograničavamo broj osoba koje mogu sklopiti takve ugovore. Uvodimo dodatne mehanizme kojima se osigurava da nekretnina ostane u vlasništvu osobe koja traži uzdržavanje, rekao je.

Osvrnuo se i na ovogodišnji štrajk u pravosuđu.

– Moram istaknuti da smo unazad nekoliko godina poduzimali brojne mjere kako bismo povećali učinkovitost samog pravosuđa. To se vidjelo i krajem prošle godine kada smo imali pozitivne rezultate u smislu smanjenja broja neriješenih predmeta. Nažalost, imali smo situaciju štrajka, to je svakako utjecalo na žurnost i efikasnost samih sudova, no, nakon dogovora sa sindikatom i nakon početka rada uhvatili smo zamah i vjerujemo da ćemo se do kraja godine približiti brojkama kao i prošle godine, i stopostotnoj ažurnosti rada samih sudova. 

‘Povećat ćemo plaće službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima'

– Možda rezultati neće biti kao i prošle godine, ali bitno nam je da se riješe svi predmeti koji se zaprime na sudove. To nam je cilj do kraja godine. Sporazum sa sindikatima je bio potpisan, nakon prestanka štrajka nastavili smo raditi na Zakonu o plaćama i uredbama, u drugom ćemo koraku ponovno povećati plaće službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima, rekao je Malenica.

Zakon o plaćama

– Cilj nam je kroz novi Zakon o plaćama u nove koeficijente ugraditi i sve dodatke koji postoje, istaknuo je.

– Kroz novi Zakon o plaćama ćemo po prvi put ukloniti sve anomalije koje imamo, a one se očituju kroz različite koeficijente za iste poslove, različite dodatke, i velik broj različitih radnih mjesta. Mi sad imamo 2 i pol tisuće radnih mjesta, pokušat ćemo ih smanjiti na otprilike na 600, 700 radnih mjesta. 

– Kroz mjesec dana imat ćemo nacrt uredbe i nakon toga krećemo u razgovore sa sindikatima. Vjerujem da će oni biti zadovoljni s našim prijedlogom i samom činjenicom da smo za iduću godinu planirali 900 milijuna eura za novo povećanje plaća, rekao je. 

– Percepcija pravosuđa je negativna. Ljudi na sudovima traže pravdu i često u tom postupku ima nezadovoljnih i samim time se generira nezadovoljstvo samim radom pravosudnih tijela. Imamo u javnosti dosta primjera koji se pokazuju da je stanje dosta loše, pogotovo o medijski eksponiranim predmetima koji dugo traju, tako da je to sve rezultiralo negativnom percepcijom, tako da mi u ministarstvu pravosuđa radimo sve da vratimo građanima povjerenje. Radimo na mozaiku promjena u pravosuđu od ulaganja u infrastrukturu, povećanju plaća, digitalizaciju, modernizacija postupanja… Nema zakona koji mu u zadnje 3 godine nismo promijenili, rekao je.

‘Pokušavamo promijeniti percepciju pravosuđa u javnosti'

Važan element u ovom resoru je i borba protiv korupcije. 

– Centralizirani sustav selekcije je nešto što će promijeniti percepciju procesa zapošljavanja u državnim i javnim službama. Imat ćemo centralni sustav selekcije gdje će se na jednom mjestu provoditi selekcijski postupak za sva državna tijela. Ostaje samo intervju koji će provoditi ta tijela. A mi ćemo zapravo testirati sve kandidate za državnu službu, a rezultati testa vrijedit će određeno vremensko razdoblje u kojem će se osobe moći prijavljivati na natječaje, pojasnio je.