28 godina od Daytona u BiH ništa novo, i dalje traju stari sukobi

Nakon višetjednih pregovora kojima je posredovao američki diplomat Richard Holbrooke, u zračnoj bazi Wright-Patterson u Ohiu 21. studenog 1995. tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, predsjednik Republike BiH Alija Izetbegović i srbijanski predsjednik Slobodan Milošević parafirali su sporazum kojim je nastala nova država BiH s dva entiteta. Sporazum kojemu su jamci postale najutjecajnije zapadne države, predvođene SAD-om, te Rusija formalno je potpisan u Parizu 14. prosinca 1995.

Sporazumom je okončan rat u kojemu je poginulo više od 100 tisuća ljudi, no on nije donio funkcionalnu državu. Svi pokušaji njegova popravljanja u proteklim godinama doživjeli su neuspjeh pa je BiH gotovo tri desetljeća kasnije zemlja obilježena stalnim blokadama i sukobima uz jačanje prijetnji njezinu opstanku zbog separatističkih ambicija vodstva bosanskih Srba.

U BiH sada postoji načelna suglasnost samo o tome da bi ona trebala biti članica Europske unije, no provedba reformi koje su preduvjet za to odvija se sporo, a otvaranje pregovora o članstvu i dalje je neizvjesno upravo zbog unutarnjih blokada.

U Republici Srpskoj 21. studenog je proglašen službenim praznikom i neradnim danom, dok je u Federaciji BiH to redoviti radni dan.

Stoltenberg podupro Schmidta, Rusija osporila

Nestabilno stanje u BiH razlog je zbog kojega u toj zemlji i dalje postoji međunarodna vojna misija koju predvodi Europska unija (EUFOR), a još djeluje i visoki predstavnik međunarodne zajednice, čija je zadaća nadzirati provedbu Daytonskog sporazuma i koji ima ovlasti nametati zakone i smjenjivati izabrane dužnosnike.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je tijekom posjeta Sarajevu, uoči obljetnice parafiranja Daytonskog sporazuma, u ponedjeljak potvrdio kako Alijansa ostaje jamcem sigurnosti BiH i njene teritorijalne cjelovitosti, ali je istaknuo i važnost uloge visokog predstavnika Christiana Schmidta te mu je iskazao jasnu potporu.

– Napori visokog predstavnika su od vitalne važnosti za jedinstvo i pomirenje. Svaki pokušaj da se potkopa vaša pozicija, vodi BiH nazad, kazao je Stoltenberg pred Schmidtom poslavši tako jasnu poruku vlastima u RS.

No ta poruka nije ostala bez odgovora Moskve kojoj je BiH, nakon ruske agresije na Ukrajinu, postala poligon za odmjeravanje snaga sa Zapadom.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Rusija se već u utorak pridružila napadima na Schmidta koje već mjesecima predvodi lider bosanskih Srba Milorad Dodik.

U izjavi u povodu 28. obljetnice parafiranja Daytonskog sporazuma rusko je veleposlanstvo u Sarajevu navelo kako najvećim problemom danas smatra “napade na prava i ovlasti entiteta, a posebice Republike Srpske”.

Pritom je pozvalo na hitno ukidanje “ponižavajućeg međunarodnog protektorata” nad BiH.

– S dubokim razočaranjem moramo konstatirati da su višegodišnji napori međunarodne zajednice za postizanje pomirenja i stabilnosti u BiH bili brutalno potkopani zbog afere nezakonitog ‘postavljanja na dužnost' visokog predstavnika u BiH, državljanina Njemačke Christiana Schmidta bez odobrenja njegove kandidature u Vijeću sigurnosti UN, stoji u izjavi veleposlanstva koju su objavili mediji u RS.

Time je ponovilo Dodikove tvrdnje kako Schmidt, zbog izostanka rasprave o njegovu imenovanju na Vijeću sigurnosti UN, nije zakoniti visoki predstavnik, unatoč činjenici da ga je imenovao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), kako je to i predviđeno Daytonskim sporazumom.

Veleposlanstvo je optužilo Zapad da sada pokušava provoditi politiku “zastrašivanja”, aludirajući na sankcije kojima su, zbog podrivanja Daytonskog sporazuma, podvrgnuti Dodik i gotovo svi njegovi značajniji suradnici.