Nova mirovinska reforma – koji su rizici alternativnog mirovinskog fonda

Čičak: Došlo je vrijeme za iskorake u kapitaliziranoj štednji

Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak objasnila je zašto se krenulo u novu mirovinsku reformu.

– Ne krećemo ponovno u novu mirovisnku reformu, nego u nastavak mirovinske reforme. Mirovinski sustav je živo tkivo koje se stalno mora pratiti. Trebamo stalno intervenirati u cilju osiguravanja održivosti i adekvatnosti, rekla je.

Podsjetila je kako kaže da je “početkom godine napravljena mini-reforma prvog mirovinskog stupa”.

– Za više od 500 tisuća umirovljenika povećali smo mirovine i to obiteljske za 10 posto, a najniže za tri posto. Uveli smo izuzetan institut u naš sustav, a to je obiteljski dodatak uz mirovinu od 27 posto. Nakon tih intervencija, s obzirom da se radi o prvom stupu, a mi imamo mješoviti sustav – došlo je vrijeme da napravimo odgovarajuće iskorake u kapitaliziranoj mirovinskoj štednji, kazala je.

Podsjetila je kako u “imamo 2 milijuna i 300 tisuća osiguranika te nešto više od 19 milijardi eura u drugom stupu; istina je – imamo tek 15 tisuća korisnika mirovine iz drugog stupa, međutim, oni su od velikog našeg interesa i potrebe stvaranja preduvjeta da u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju osiguramo za daljnji nastavak mirovinske reforme”.

Istaknula je kako se ovom reformom osigurava veći broj umirovljenika, neke se naknade smanjuju, a neke i ukidaju.

– Smisao mirovinskog sustava je osigurati je primjerene mirovine. Moramo poticati obavezne mirovinske fondove da ulažu u hrvatsko gospodarstvo, zaključila je.

Puljak: To je pljačka privatne imovine, takav fond ne postoji nigdje u svijetu

Saborska zastupnica stranke Centar Marijana Pulajk ustvrdila je kako ovakav oblik ulaganja “ne postoji nigdje u svijetu, literaturi, Europi ili OECD zemljama”.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Da pojednostavimo o čemu se radi. Ovim zakonom, Vlada naređuje drugom mirovinskom stupu da pet posto svoje netto imovine prebace u alternativni investicijski fond s državnom garancijom. Ja napominjem da je to jedna inovacija u svijetu. Takav fond ne postoji nigdje u svijetu, u literaturi, Europi, OECD zemljama, rekla je.

To znači, kako kaže da će “država vjerojatno osnovati fond ili vrlo vjerojanto ovaj kapitalni fond, koji trenutno postoji – prebaciti u model fonda s državnom garancijom”.

Upozorila je kako je moguće da dođe do zloupotrebe takvog fonda budući da ga garantira država.

– Što će se dogoditi. To je jedan rizičan fond, ali čim ima državnu garanciju, znači da će onaj tko upravlja tim fondom – upasti u “moralni hazzard”, moći će investirati tu imovinu puno rizičniji nego inače, jer zašto bi vodio računa kada će imati garanciju države da pokrije povrat, kazala je.

Ustvrdila je kako je to “pljačka privatne imovine” te da je takav oblik subvencije “zabranjen svim europskim pravilima”.

– To je pljačka privatne imovine. Gdje bi mogao završiti novac iz jednog takvog fonda? Pa npr., uskoro Enna grupa izlazi na burzu, mogle bi se uzeti dionice Enna grupe i gospodin Vujnovac s tim novcima mogao ulagati i kupovati Fortenovu. To je prikrivena državna subvencija koja je zabranjena svim europskim pravilima, istaknula je.

Čičak joj je odgovorila rekavši da su “mehanizmi državnih garancija poznati” te da se “sredstva građana neće dovesti u pitanje”.