Performans Greenpeacea
Foto: Igor Soban / Pixsell
Aktivisti Greenpeacea iz Hrvatske, Mađarske i Slovenije su ispred sjedišta Ine izrazili danas negodovanje nebrigom i odugovlačenjem s uklanjanjem potonule platforme Ivana D s dna Jadranskog mora. Potom se oglasila i Ina priopćenjem u kojem navodi da transparentno izvještavaju nadležne institucije i javnost o poduzetim koracima vezano uz potonulu platformu Ivana D u Jadranu, da su s mjesta potonuća uklonjene sve potencijalno onečišćujuće tvari i nema opasnosti.
Ispred Ine izložena je šestmetarska skulptura Umjetnički greben, kao podsjetnik fosilnoj kompaniji da je prošlo već tri godine od velike havarije, a stotine tona njezina čelika još uvijek leže na dnu mora.
Rješenjem iz rujna 2021. Državni inspektorat naredio je izvlačenje potonule konstrukcije u roku godine dana, a slično mišljenje zauzela su pojedina nadležna državna tijela, uključujući i Ured pučke pravobraniteljice.
Unatoč tome, ističe Greenpeace, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i dalje tolerira trenutno stanje, čime Ina dobiva na vremenu i priliku za daljnje uštede vrijedne milijune eura.
Odugovlačenjem odluke o sudbini Ivane D, Ministarstvo ne samo da štiti interes kompanije na štetu klime i okoliša, već otvara prostor za slično postupanje s ostalim platformama. S obzirom na preostalih 19 odobalnih plinskih platformi i još devet planiranih, to bi mogao biti opasan presedan koji Jadran lako može pretvoriti u groblje Ininih plinskih platformi, kaže Petra Andrić, voditeljica kampanje Greenpeacea u Hrvatskoj.
Profesor pomorskog prava na Pomorskom Fakultetu u Rijeci Axel Luttenberger upozorio je da ni međunarodni niti hrvatski zakoni ne odobravaju korištenje morskog dna kao odlagališta industrijskog otpada.
– U tom slučaju poznat je štetnik operator, tj. Ina, koji je dužan snositi troškove ekološke štete uslijed prijeloma temeljne strukture odobalnog objekta. Država je dužna zahtijevati od operatora štetnika mjere sanacije štete, u suprotnom se Ini daju znatna financijska sredstva u obliku nedopuštene državne pomoći, kaže Luttenberger.
U sklopu te akcije Greenpeace je pokrenuo peticiju kojom traži od Vlade da Ini naloži hitno uklanjanje potonule konstrukcije platforme Ivana D s dna Jadranskog mora.
Plinska platforma Ivana D je bila u pogonu od siječnja 2001., a potonula je u prosincu 2020. u sjevernom Jadranu. Nalazi se na dubini od 41 metra.
INA: S mjesta potonuća platforme uklonjene sve potencijalno onečišćujuće tvari
Iz Ine su reagirali na performans Greenpeacea, poručivši da transparentno izvještavaju nadležne institucije i javnost o poduzetim koracima vezano uz potonulu platformu Ivana D u Jadranu, da su s mjesta potonuća uklonjene sve potencijalno onečišćujuće tvari i nema opasnosti ni za ljude, ni za okoliš.
Dodaje i da je potkraj lipnja ove godine bušotina trajno sanirana i stavljena u trajno sigurno stanje u skladu s najvišim standardima struke.
Na lokaciji je preostala samo čelična konstrukcija platforme oko koje je u zadnjih dvadeset godina razvijeno morsko stanište, a izvlačenjem platforme, to stanište u potpunosti bi se uništilo, kažu iz Ine.
– Iskreno nas čudi inzistiranje Greenpeacea upravo na modelu sanacije konstrukcije platforme koji može imati najveći štetan učinak na živi svijet na ovoj lokaciji, dodaju.
U idućih nekoliko mjeseci nova sveobuhvatna studija utjecaja na okoliš
Podsjećaju da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja 7. travnja 2023. donijelo Rješenje u kojem se traži provođenje daljnjeg postupka procjene utjecaja na okoliš metalne konstrukcije platforme.
– Tako se u idućih nekoliko mjeseci planira završiti nova sveobuhvatna studija utjecaja na okoliš, koja će u obzir uzeti obje mogućnosti – mogućnost vađenja olupine s biološkim obraštajem na kopno ili prenamjena u umjetni greben na morskom dnu. Navedena studija bit će osnova za provođenje postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš u, okvirno, slijedećih godinu dana, ističu iz Ine.
Bilo kakvo postupanje suprotno navedenom “bilo bi ishitreno i potencijalno bi rezultiralo nenadoknadivom štetom u podmorju Jadrana na ovom području”, dodaje se u priopćenju.
Također, ocjenjuju iz Ine, to bi bilo protivno odredbama Zakona o zaštiti okoliša, vezanim za zahvate koji imaju znanstveno dokazanu ili pretpostavljenu vjerojatnost štetnog i trajno štetnog utjecaja na okoliš, a osobito na sastavnice okoliša bioraznolikost i krajobraz. Napominju da je “zahvat izvlačenja konstrukcije platforme takav slučaj”.
U priopćenju se zaključno ističe da će Ina “djelovati u skladu sa zakonskim okvirom te će postupiti u skladu s Rješenjem o procjeni utjecaja na okoliš u ovom predmetu”.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
GIPHY App Key not set. Please check settings