Oporba upozorava na praksu donošenja velikog broja zakona po hitnom postupku

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina rekao je i kako se zakonom želi na jednom mjestu unaprijediti i objediniti osnovne instrumente politike boljih propisa poput planiranja zakonodavnih aktivnosti, procjene učinaka, vrednovanja propisa te savjetovanja s javnošću.

Navodeći kako će Socijaldemokrati podržati prijedlog zakona, Vesna Nađ rekla je da bi instrumenti politike boljih propisa trebali biti takvi da mogu unaprijediti kvalitetu zakona i drugih propisa tako da njihov postupak pripreme i izrade bude jasan i transparentan te utemeljen na analizi njihovih učinaka i ocjeni ostvarene svrhe i cilja propisa.

– Konačno se na jednom mjestu objedinjuje i želi se unaprijediti primjena instrumenata politike boljih propisa, rekla je. No, upozorila je, zastupnici i ne znaju tko je sve lobirao za hitne postupke donošenja zakona i “da li možda uz janjetinu i kruh ispod peke”.

Grmoja (Most): Zakoni se donose pamfletistički

Na problem velikog broja zakona koji se donose po hitnom postupku upozorio je i Nikola Grmoja (Klub Mosta). Naveo je da ih je u sadašnjem sazivu Hrvatskog sabora do sada donijelo njih čak 161, što smatra, utječe i na kvalitetu zakona koji se donose.

– Zakoni se donose pamfletistički. Oni su sve manje opće obvezatna pravna norma kojih se svi trebaju pridržavati a sve češće služe tome da bi se poslala neka politička poruka, rekao je.

Posljednjim primjerom takvog zakona-pamfleta ocijenio je zadnje izmjene Kaznenog zakona od svega pet članaka koje su raspravljene i donesene prošli tjedan, a donesene su jer je to od nas tražio OECD. Istovremeno, Ministarstvo pravosuđa i Vlada na javnom savjetovanju objavili su novi nacrt izmjena Kaznenog zakona koji ima tri cilja – uvrstiti u Kazneni zakon pojam femicida, kaznenim djelom proglasiti napuštanje kućnih ljubimaca te ‘začepiti' usta novinarima da pišu o kaznenim postupcima. Grmoja je upozorio i da se pri donošenju zakona ne uvažavaju mišljenja struke i glasa javnosti kroz javna savjetovanja.

Problem u donošenju velikog broja zakona po hitnom postupku vidi i Ružica Vukovac (Klub Za pravednu Hrvatsku) koja smatra i da se u našoj zemlji kontinuirano izbjegava provoditi propisanu proceduru procjene učinaka propisa. Upozorila je i da sve češće ulazimo i situacije kada su novi ili izmijenjeni propisi lošiji od onih prethodnih ili postojećih, neprovedivi su te vrlo često sadrže skrivene namjere.

Dalija Orešković (Klub Centra, GLAS-a i SSiP) prijedlog zakona nazvala je ‘lažnim i licemjernim' Dobar je, kaže, u svom tekstu ali će biti “nepostojeći u njegovom poštivanju i provedbi”. Smatra kako je premijer Andrej Plenković i prije ovog saziva Sabora uspostavio svoju zakonodavnu praksu koja je, drži, neustavna, nezakonita i nedemokratska. Primjer te prakse može se, tvrdi, vidjeti na donošenju tzv. “lex Agrokor” koji je, kako je rekla, sam po sebi kriminalan jer zakon donose nezakonite interesne-ortačke skupine poput ‘Borga', a posljedice tog zakona otplaćivat će generacije građana.

Na to joj je odgovorio HDZ-ov Damir Habijan koji je kazao da je da je tzv. ‘lex Agrokor' dio pravne stečevine EU te je sudskim putem priznat i u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske te SAD-u. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Osvrćući se na oporbene kritike na velik broj zakona koji se donose po hitnom postupku, Majda Burić (Klub HDZ-a) rekla je da je razlog tome namjera u da građanima bude bolje te zbog potrebe provođenja reformi jer je Nacionalnim planom za oporavak i otpornost premijer Andrej Plenković osigurao 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava.

HDZ: Vidović Krišto u “izmišljenoj priči” napala sve institucije i poduzetnike u zemlji

HDZ se usprotivio prijedlogu oporbene Karoline Vidović Krišto (OiP) da Sabor osnuje istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo razloge i krivce nekontroliranog rasta cijena hrane i higijenskih potrepština, istaknuvši da je Vlada svojim paketima mjera zaštitila građane.

Vidović Krišto predložila je da Sabor osnuje istražno povjerenstvo kako bi se dobio odgovor koji je razlog, ali i koji su krivci, da se u Hrvatskoj zakoni ne primjenjuju kao u EU. Drži da su se tijela koja su dužna skrbiti se za provođenje zakona stavila u službu kartelsko-monopolističkim strukturama pri čemu se krši Ustav, zakoni i Ugovor o EU. Uz to, smatra i da su visoke cijene osnovnih životnih namirnica dokaz postojanja monopola u Hrvatskoj, uz izravnu zaštitu državnih tijela. Za stvaranje tržišnog nereda i monopola optužila je Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), Državni inspektorat, Hrvatsku narodnu banku, DORH i Poreznu upravu, ali i policiju.

Tijekom višesatne, mjestimice burne rasprave u kojoj nije nedostajalo osobnih uvreda i optužbi, HDZ i oporba ostali su na suprotstavljenim stranama. Oporba je upozoravala da je inflacija u našoj zemlji smanjila kupovnu moć građana i kvalitetu života, na loš položaj poljoprivrednika i opskrbu hranom dok HDZ ističe kako su se građani mogli uvjeriti da je Vlada učinila sve da zaštiti njih i njihova radna mjesta. Poručili su i da je Vidović Krišto u svojoj “izmišljenoj priči” napala sve institucije i poduzetnike u zemlji.

SDP-ova Sanja Radolović smatra da je Vlada prekasno ‘zamrznula' cijene za 30 proizvoda tj. tri mjeseca nakon uvođenja eura. Navodeći kako je početkom 2022. došlo do bitno veće stope inflacije u odnosu na prosjek EU podsjetila je da je i guverner HNB-a Boris Vujčić upozoravao Vladu na činjenicu da je došlo do ozbiljnog rasta trgovačkih marži, što je po njemu glavni uzrok novog inflacijskog vala pri čemu su mnoge tvrtke inflacijska očekivanja ugradile u cijene proizvoda i usluga. No, Vlada na to nije reagirala.

Jelena Miloš (Možemo!) upozorila je kako Hrvatska nije produžila trajanje Zakona o ekstraprofitu nakon 2022. i na ovu godinu ocjenjujući kako bi on mogao preventivno djelovati u odnosu na one gospodarske subjekte koji žele iskoristiti inflaciju za neopravdano dizanje cijena, a što je tražila njezina stranka. Također, tražili su i da se AZTN-u daju dodatne ovlasti kako bi se jače sankcioniralo netržišno ponašanje i potencijalno monopolističko ponašanje maloprodajnih lanaca i banaka, što nije prihvaćeno.

Za razliku od oporbe HDZ-ov Nikola Mažar rekao je da je Vlada svojim mjerama u zadnje dvije godine zaštitila više od 800.000 radnih mjesta i više od 130.000 poduzetnika. Također, istaknuo je, imamo kontinuirani gospodarski rast, kontinuirani pad stope inflacije, najnižu nezaposlenost, najveći gospodarski rast u EU i slično.