Tenk iza škole u Sarajevu za jedne edukacija, za druge trauma

Uništeni tenk. To bi gimnazijalci u Sarajevu uskoro mogli gledati svakodnevno pored školske zgrade.

Gradske vlasti planiraju izgraditi spomen-obilježje pedesetak metara od srednje škole Druga gimnazija, u čast u ratu poginulih pripadnika specijalne policije.

Spomenik će se nalaziti u parku nazvanom po velikanu bosanske sevdalinke Safetu Isoviću. U istom parku nalazi se i spomen-ploča poginulim maloljetnim borcima Armije Republike Bosne i Hercegovine i MUP-a Općine Centar Sarajevo. Preko puta je i privatna osnovna škola.

Đaci tu dolaze na veliki odmor.

Ideja da se u park postavi tenk, stara je već nekoliko godina, a ponovo ju je aktualizirala gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, kadar Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine.

“Spomenik je, pored kulture sjećanja, i edukativnog karaktera da se buduće generacije Bosanaca i Hercegovaca mogu podsjetiti na slavne dane borbe za svoju domovinu”, saopćila je, pored ostalog, Karić 7. decembra oživljavajući ideju staru gotovo deceniju.

Sarajevska gradonačelnica, ali i Srđan Mandić, načelnik Općine Centar u kojoj se nalazi park u kojem se namjerava postaviti spomenik, kadar Naše stranke, odbili su pozive Radija Slobodna Evropa (RSE) da govore na ovu temu.

Roditelje, nastavnike i djecu niko do sad nije pitao

Gotovo 30 godina od završetka rata u BiH, osnovci i srednjoškolci sudjeluju u obilježavanju godišnjica ratnih brigada Armije RBiH, Hrvatskog vijeća obrane (HVO) ili Vojske Republike Srpske (RS).

U brojnim gradovima širom BiH postavljeni su spomenici poginulim borcima, nastavnicima ili učenicima, neki i dvorištu škola.

Škole u BiH rade po tri obrazovna plana i programa – bosanskom, hrvatskom i srpskom – pri čemu djeca uče tri historije na tri jezika koji se razlikuju ne samo o događajima iz 20. stoljeća, već sve unatrag do srednjeg vijeka.

U Drugoj gimnaziji, pak, kažu da ih niko nije pitao za mišljenje o tenku u parku pored škole.

Direktor Druge gimnazije, Seid Alibegović, kaže za RSE da “vjerovatno ima učenika kojima to smeta, kao i onih koji bi voljeli tu vidjeti spomenik”.

Dodaje da tijekom javne rasprave o izgradnji spomen-obilježja nitko nije pitao ni školu niti Vijeće roditelja Kantona Sarajevo.

“Spomenik neće biti u školskom dvorištu. Stvar je sad da li se to nekome dopada ili ne dopada. O toj temi možemo pričati do sutra”, kazao je Alibegović za RSE.

Vijeće roditelja Kantona Sarajevo trenutno provodi anketu.

“Mi smo putem naših koordinacija i Vijeća roditelja škola zatražili mišljenje roditelja… Prema onome što smo do sada mogli vidjeti, roditelji smatraju da spomenik treba da bude u tom parku”, kazala je Elma Dizdarević, predsjednica Vijeća roditelja Kantona Sarajevo, za RSE.

Radio Slobodna Evropa je imala uvid u jednu anketu koja se provodi u grupama na Viberu. Pitanje je “Da li podržavate ideju postavljanja tenka kao spomenika specijalcima odreda ‘Bosna' u parku iza Druge gimnazije”.

Prema rezultatima iz jedne grupe u koje je RSE imao uvid, 73 posto roditelja je podržalo tu ideju, dok njih 21 posto kaže da podržava, ali da spomenik treba postaviti na neko prikladnije mjesto. Jedan od više od 30 roditelja bio je protiv.

U drugoj grupi na Viberu, 40 posto ih je podržalo ideju, isti postotak se protivi, dok je njih 20 posto za drugu lokaciju.

Šta će se nalaziti na spomeniku?

Tenk koji bi trebao biti postavljen u parku pripadnici odreda “Bosna” zarobili su početkom rata u maju 1992. godine od snaga tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) u sarajevskom naselju Stup.

Pored tenka, prema idejnom rješenju, trebalo bi se nalaziti pet skulptura specijalaca u prirodnoj veličini pod punom ratnom spremom koji zarobljavaju tenk.

U istom rješenju se navodi da se radi o “simbolu mladih, hrabrih ljudi, branilaca Sarajeva i domovine”.

Osim toga, na svakom od zidova pored tenka će biti ispisane poruke.

Jedna od njih je “Dobro došli u miru. Ako nas napadnete – uništit ćemo vas”, koja je navedena kao poruka mira.

Spomenik bi, prema ranijim procjenama, trebao koštati oko 180.000 maraka (nešto više od 90.000 eura).

Iz Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajevo su 12. decembra podržali izgradnju ovakvog spomenika saopćivši, pored ostalog, da je “uništeni tenk neprijateljske vojske simbol smrtne opasnosti”.

“To je projekt koji traje od 2016. godine. Idejno rješenje je odabrala komisija nakon konkursa. Ne vidim razloga da uopšte sad ulazimo u ovakvu diskusiju. To je sad gradski projekt”, kazao je za RSE Ahmed Hadžić, predsjednik Udruženja veterana odreda specijalne policije “Bosna”.

Hadžić kaže da je “sve transparentno i po zakonu urađeno i da su dobijene sve dozvole i saglasnosti koje ova država propisuje”.

Jedan od članova komisije koja je odabrala rješenje kazao je za RSE da je, koliko se sjeća, pored tenka bila ideja da to bude brončana statua visoka pet metara i oko nje omotana žica koja puca.

“Ja sam glasao za tu ideju”, kazao je za RSE i tražio da mu se ne objavljuje ime.

Inače, spomenik se podiže u čast 81 poginulom pripadniku te jedinice kojom je zapovijedao Dragan Vikić kojeg u Sarajevu smatraju legendom i o kojem je snimljen i film.

Vikić je pred Sudom BiH pravosnažno oslobođen optužbi za zločin u Velikom parku, koji je udaljen nekoliko stotina metara od parka gdje je planirano postavljanje tenka.

Je li spomeniku mjesto pored obrazovne institucije?

“Jedan spomenik, koji ima iznimno militantan izgled, njemu nije mjesto pored bilo koje obrazovne institucije u BiH. Mi nismo protiv izgradnje spomenika. Dapače, mi smatramo da ljudi koji su zaslužni za odbranu Sarajeva treba da imaju spomenik i da mi treba da budemo svjesni njihove uloge”, kazala je za RSE Maida Zagorac, koordinatorica Mreže za izgradnju mira.

Iz ovog udruženja koje čini više od 250 članica su od 2016. godine tražili da se izgled spomenika promijeni, kao i njegova lokacija.

Dva puta su se ove godine sastali s gradonačelnicom Karić, ali razgovori, kaže Zagorac, nisu urodili obostranim razumijevanjem.

Zagorac smatra da je takav izgled spomenika “retraumatizacija preživjelih”, ali i “transgeneracijska trauma za potomke onih koji su bili u ratu, a čija će djeca s prozora škole gledati na spomenik”.

U sklopu kampanje protiv “Zloupotrebe memoralizacije u javnom prostoru” su tražili, pored ostalog, da se promijene nazivi ulica i škola širom BiH nazvanih po osuđenim ratnih zločincima ili (suradnika) fašista, između ostalog i studentskog doma “Radovan Karadžić” na Palama.

Čije je ideja spomenik?

Ideja da se spomen-obilježje postavi u parku je stara sedam godina. U to vrijeme na čelu gradske vlasti je bila Stranka demokratske akcije.

Nedžad Ajnadžić, bivši načelnik Općine Centar iz Stranke demokratske akcije (SDA) koji je umirovljeni general Armije BiH, kazao je za RSE da “nema dvojbe da treba izgraditi spomen-obilježje za časne pripadnike policije, jer to doprinosi memoriji tekovina odbrambeno-oslobodilačkog rata”.

Ajnadžić tvrdi da je prije pet-šest godina na njega vršen “neviđeni pritisak” da ne dozvoli izgradnju, te da su “nevladin sektor, strane ambasade ‘pa i građani' bili apsolutno protiv toga da spomen-obilježje s tenkom bude na tom mjestu”.

“Ja lično bih odabrao da to bude bez tenka. Nudio sam im (Udruženju veterana policije) da tenk bude na Betaniji, na ulazu u Sarajevo. Nudio sam im da bude u ulici Koševo i da ja sve isfinansiram, odnosno općina. Sve su to odbili”, kazao je Ajnadžić.

Bivši načelnik tvrdi da su iz udruženja veterana te policijske jedinice tražili da se lokacija, procijenjena na oko 170.000 maraka (oko 85.000 eura) i spomenik uknjiže na njih. Ajnadžić kaže se po zakonu zemljište ne može dati udruženju, fizičkom ili bilo kojem licu bez naknade, javnog poziva i licitacije na koju bi se mogao svako prijaviti.

“Oni su se Gradskoj upravi sad ponovo javili s mojim ranijim prijedlogom da općina Centar pokloni tu parcelu Gradu Sarajevu bez naknade i da Grad Sarajevo izgradi spomenik, a to je moguće po zakonu”, kazao je Ajnadžić.

Što kaže autor idejnog rješenja za spomenik?

“Ja sam odrastao u Jugoslaviji gdje su me učili da pucam još u osnovnoj školi, pa u srednjoj, o JNA (Jugoslavenska narodna armija) da ne pričam. I dan danas se djeci puštaju ratni filmovi poput Sutjeske, Neretve, Valtera…”, kazao je za RSE Nebojša Šerić Šoba koji je uradio idejno rješenje za spomenik, odabrano na konkursu.

Sarajevski umjetnik koji danas živi u New Yorku, tijekom rata je bio pripadnik Armije RBiH. Šerić za RSE kaže da su ocjene kako takvom spomeniku u blizini škole nema mjesta “šuplja priča”.

On ističe da su širom Amerike i Evrope postavljeni memorijalni tenkovi, te da se djeca igraju i na tenkovima i topovima iz Drugog svjetskog rata postavljenim kod Zemaljskog muzeja u Sarajevu ispred kafića “Tito”.

“Svi ti tenkovi nisu problem, pa čak ni tenk ispred stadiona Crvene zvezde u Beogradu. Izgleda da je problem samo tamo gdje Bosanci žele pokazati da su branili svoju zemlju”, kazao je Šerić.

Tenk kod Mostara odjel muzeja

Ako spomenik sarajevskim specijalcima u ovom obliku bude izgrađen, on neće biti prvi takav u Bosni i Hercegovini i regiji, kao ni na lokaciji u blizini škole.

Na magistralnom putu od Mostara prema Širokom Brijegu i zapadnoj Hercegovini u selu Polog u decembru 2019. godine postavljen je tenk T-55 bivše Jugoslavenske narodne armije, stotinjak metara od osnovne škole.

Na tom mjestu su mještani 7. maja 1991. godine blokirali cestu i kolonu oklopnjaka 10. motorizirane brigade tadašnje JNA, koja je iz Mostara krenula zvanično “u redovnu vojnu vježbu” prema Splitu i Hrvatskoj.

Iz gradske uprave Širokog Brijega su za RSE pojasnili da je u suradnji s braniteljskim udrugama Hrvatskog vijeća obrane i Ministarstva obrane BiH, tenk postavljen u sklopu Ugovora o dodjeli prostora na privremeno korištenje Odjelu Vojnog muzeja 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga BiH.

Naime, nakon donošenja Zakona o obrani BiH 2005. godine i ujedinjavanja dvije vojske – Vojske Federacije BiH koji su činile Armija RBiH i Hrvatsko vijeće obrane s Vojskom Republike Srpske – osnovane su i tri pukovnije zadužene za “baštinjenje tradicije” tih ratnih vojnih snaga.

Prva pješačka pukovnija koja “priprema, istražuje i baštini povijest postrojbi Hrvatskog vijeća obrane i hrvatskog naroda u BiH” priprema izgradnju muzeja u sklopu kasarne u Mostaru.

Tome se protive udruge žrtava logora koji se tijekom rata nalazio na tom mjestu.

Ovaj muzej ima četiri odjela u kasarnama u Livnu, Kiseljaku i Orašju, a spomen-obilježje na putu prema Širokom Brijegu zvanično se vodi kao četvrti odjel tog muzeja u izgradnji.

Uz muzej u Mostaru, Ministarstvo obrane BiH je dužno sufinancirati muzeje Armije RBiH u Tuzli i Vojske Republike Srpske u Banjoj Luci.

Spomenik na spomenik

Na postavljanje spomenika bosanskom kralju Tvrtku I. Kotromaniću ispred zgrade Predsjedništva BiH u Sarajevu, načelnik Banje Luke Draško Stanivuković najavio je da će podići još veći srpskom kralju Tvrtku I. Kotromaniću.

Nakon što su na ulazu u Sarajevu u Federaciji BiH postavljene ploče s brojem u ratu ubijenih stanovnika, u Istočnom Sarajevu u Republici Srpskoj postavljene su table o “150.000 Srba koji su morali napustiti Sarajevo“.