Veze Crne Gore i Republike Srpske zavisile od odnosa političkih lidera

Odnosi Crne Gore i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) uglavnom su zavisili od odnosa njenih višedecenijskih političkih lidera.

Tokom prethodnih 25 godina te odnose su definisali nekadašnji crnogorski predsjednik i premijer Milo Đukanović i Milorad Dodik, koji upravlja manjim bosanskohercegovačkim entitetom od 1998. godine.

Tako je Dodik prešao put od podržavanja prava Crne Gore na referendum o nezavisnosti 2006. godine do zalaganja za stvaranje jedinstvene države Srba koja bi uključivala i crnogorsku teritoriju 2023.

A mijenjao je mišljenje i o crnogorskim liderima.

Tako je za njega vlast Đukanovića bila odraz “političke čistote” da bi 2020. njegovu posjetu BiH proglasio destruktivnom po interes RS.

Bio je i prvi zvaničnik iz regiona koji je Jakovu Milatoviću čestitao pobjedu nad Đukanovićem na predsjedničkim izborima aprila 2023. godine. Međutim, zbog odbijanja Milatovića da prisustvuje neustavnom Danu RS, poručio je da mu, kao Đukanoviću, “može biti zabranjeno da dođe u zvaničnu posjetu BiH”.

RS održava bliske odnose sa proruskim snagama nekadašnjeg Demokrtskog fronta, među kojima i s partijom predsjednika Skupštine Andrije Mandića.

Radi se o strankama čiji se programi i ideološki pogledi uveliko poklapaju sa Dodikovim – u Srebrenici nije počinjen genocid, Kosovo je dio Srbije i otklon od NATO saveza.

Stranke DF-a su od 2020. postale dio parlamentarne većine u Crnoj Gori, kada je saradnja sa institucijama u RS postala tješnja.

Zakon narušio odnose sa Đukanovićem

• Maj 2006.: Tadašnji premijer RS tokom susreta sa premijerom Milom Đukanovićem podržao je pravo Crne Gore da na referendumu odlučuje o državnom statusu. Poručio je da nakon odluke na referendumu niko neće postaviti gvozdenu zavjesu između Crne Gore i RS.
  Na referendumu 21. maja 2006. godine, većina crnogorskih građana podržala je obnovu nezavisnosti.
• Mart 2010.: Premijer RS saopštio da će predložiti Crnoj Gori sporazum o uspostavljanju specijalnih veza. Kako je rekao, RS je oduvijek gajila dobre odnose sa Podgoricom, ne miješajući se u njene unutrašnje stvari. Jednom je kazao da “Crna Gora i njena vlast imaju političku čistotu”.
• Decembar 2018.: Prvi disonantni tonovi između dvojice državnika. Dodik je ocijenio pogrešnom izjavu Đukanovića da su se određeni krugovi iz Srbije i Srpska pravoslavna crkva (SPC) trudili da zaoštre odnos prema Crnoj Gori.
  “Milo ne bi trebalo da se petlja i da se stavlja u ulogu da drži predavanja srpskom narodu i Srbiji u cjelini”, rekao je Dodik na zajedničkoj konferenciji sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu.
• Februar 2019.: Ipak ga je pozvao u posjetu BiH. Tada je u razgovoru sa ambasadorom Crne Gore u Sarajevu konstaovano da su međusobni odnosi na vrlo visokom nivou.
• Maj 2019.: Lider DF Andrija Mandić pozvao je lidere Srbije i RS da se distanciraju od Đukanovića jer, kako je naveo, “neprijatelj srpskog naroda u Crnoj Gori ne može biti prijatelj nijednom srpskom političaru”.
  Mandić je dan ranije nepravosnažno osuđen na pet godina zatvora zbog navodnog učešća u pokušaju “državnog udara” na dan izbora 2016.

No nakon što su zategnuti odnosi Crne Gore i Srbije zbog crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je SPC smatrala udarom na sopstvene interese, isto se desilo i sa odnosima sa Dodikom.

• Januar 2020.: Dodik je saopštio da će se RS pridružiti naporima Srbije da se “podrže zahtjevi naše Crkve u Crnoj Gori kako bi došla do toga da očuva imovinu”.
  “Ovakav atak koji je izvršio Đukanović i njegova vlast se ne oprašta”, poručio je Dodik.
• Februar 2020.: Skupština RS je podržala Dodika, koji je, iskoristivši ustavom predviđeno pravo, proglasio destruktivnom po entitetski interes dolazak Mila Đukanovića u BiH, pa je odluka o posjeti poništena.
• Jun 2020.: Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) Crne Gore osudilo je odluku Skupštine RS zbog Deklaracije o zaštiti prava SPC u Crnoj Gori, poručujući da njeno donošenje predstavlja grubo miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore. Oni su naveli i da je retorika tokom zasijedanja Skupštine RS obilovala anticrnogorskim stavovima, kao i “grubim uvredama na račun najviših zvaničnika Crne Gore”.

Poboljšanje odnosa narušila rezolucija o Srebrenici

U Crnoj Gori su avgusta 2020. održavni parlamentarni izbori na kojima je Đukanovićeva Demokratska partija socijalista poslije tri decenije izgubila vlast. Decembra iste godine izabrna je Vlada Zdravka Krivokapića, koga su podržali proruski DF, Demorate i Građanski pokret URA.

Istog mjeseca, poslanici nove parlamentarne većine glasali su za izmjene spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je i bio povod za pogrošanje odnosa Crne Gore i RS.

Nove vlasti krenule su da popravljaju odnose sa Banja Lukom.

• April 2021.: Ministri ekonomije i finansija Jakov Milatović i Milojko Spajić sastali su se sa predsjednicom RS Željkom Cvijanović u Banja Luci i naveli da postoji ogroman potencijal za saradnju.
  “To naši građani očekuju od nas i neko vreme, koje je možda izgubljeno u prethodnom periodu, želimo da ubrzamo i uradimo stvari koje se očekuju od ovako dvije bliske zemlje”, kazao je tada Milatović.

• Maj 2021.: Premijer Zdravko Krivokapić posjetio je RS, ističući da je to zaokret jer je prethodna vlast Crne Gore “često zaboravljala određene regione koji nose prefiks koji nije bio prihvaćen na najbolji način”.
• Jun 2021.: Dodik je nazvao “bezočnom” odluku Skupštine Crne Gore, koja je izglasala Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici.

Abazovićevi ministri na proslavi neustavnog Dana RS

Krivokapićeva Vlada trajala je 14 mjeseci, nakon čega je, aprila 2022. godine, izabrana Vlada Dritana Abazovića. Tokom jednoipogodišnjeg trajanja, nije bilo značajnijih kontakata sa vlastima RS.

• 

  

  Januar 2023.: Ministari pravde i finansija u Abazovićevoj Vladi, Marko Kovač i Aleksandar Damjanović, prisustvovali su obilježavanju neustavnog Dana RS.
  Zbog prisustva ministara reagovale su Majke Srebrenice upućujući protest Vladi. Protestno pismo premijeru uputila je ministarka vanjskih poslova BiH.

Prvo čestitke, pa kritike Milatoviću

U Crnoj Gori je u aprilu 2023. održan dugi krug predsjedničkih izbora, na kojima je Jakov Milatović pobijedio Mila Đukanovića. Sat i po nakon zatvaranja birališta, prve čestitke Milatoviću stigle su od Milorada Dodika. No, ubrzo su krenule kritike.

• April 2023.: Predsjednik RS je kritikovao stav Milatovića da je u Srebrenici počinjen genocid. “Milatović je izabrao da se dodvorava Sarajevu ne oklijevajući da uvrijedi Srbe i RS”, kazao je Dodik.

• 

  Maj 2023.: Dodik je Ordenom časti odlikovao jednog od lidera DF-a, tada poslanika Andriju Mandića, za zasluge u razvijanju odnosa Crne Gore i RS.
  Mandić je pet mjeseci kasnije izabran za predsjednika Skupštine Crne Gore.

• Oktobar 2023.: Milatović je osudio izjavu Dodika o stvaranju “države Srba”, koja bi uključivala i Crnu Goru.
• Januar 2024.: Predsjednik Crne Gore odbio je poziv Dodika da prisustvuje proslavi neustavnog Dana RS, kazavši kako Podgorica poštuje BiH kao cjelovitu državu. Uslijedila je reakcija Dodika, koji je kazao da Milatoviću ne bi ni slali poziv da su znali da će imati “tako grub odgovor” i da neće dobiti pozivnicu sljedeće godine.

  Proslavi je prisustvovao jedan od lidera nekadašnjeg DF-a Milan Knežević, kao i predstavnici drugih proruskih partija. Predsjednik Skupštine Crne Gore, jedan od lidera DF-a Andrija Mandić, čestitao je Dodiku Dan RS, ali poručio da neće prisustvovati proslavi jer tog dana slavi krsnu slavu.