Redakcija
Nakon što je u proteklih godinu i pol rekordno podignula kamatne stope, Europska središnja banka na nekoliko ih je posljednjih sjednica zadržala na istoj razini. Kakva će biti politika kamatnih stopa u ovoj godini, hoće li doći do daljnjeg suzbijanja inflacije, te koji će biti ključni izazovi monetarne politike u idućim godinama, u razgovoru za HRT otkrio je jedan od čelnika Europske središnje banke Philip Lane.
S članom Izvršnog odbora Europske središnje banke Philipom Laneom razgovarao je novinar Mladen Sirovica.
Philip Lane
Foto: Dnevnik / HRT
● Prošla je godina dana otkako je Hrvatska ušla u eurozonu. To je razdoblje bilo puno izazova. Koji su za vas najvažniji plusovi i minusi?
Za Europu i EU je jako dobra vijest da se Hrvatska tako uspješno pridružila. Euro je valuta cijele Europe. Što ga više zemalja uvodi, to će uspješniji biti. Jako sam zadovoljan što je Hrvatska ušla u eurozonu. Iako je godina bila teška, hrvatsko gospodarstvo i dalje raste, jako je snažno, sektor turizma je veoma snažan. Pozdravljam Hrvatsku. Prva je godina bila prilično uspješna.
● Vidjeli smo brojne promjene u kamatnim stopama u politici Europske središnje banke 2023. Navodno je tomu kraj. Što sada slijedi?
Dugo govorimo da je naša strategija održati trenutačnu kamatnu stopu dok ne budemo sigurni da će se inflacija vratiti na 2%. U prosincu je inflacija iznosila 2,9%. Dakle, napredovali smo, ali i dalje moramo raditi na tome da se vratimo na 2%, i to što prije. Ovu ćemo kamatnu stopu zadržati dok ne budemo bili sigurniji da se vraćamo prema 2%. Naravno, o tome ćemo žestoko raspravljati sljedećih mjeseci.
● Kao što ste rekli, kamatne stope su porasle kako bismo se borili protiv inflacije. Vjerujete li da inflacija 2024. više neće biti problem?
Inflacija je potkraj prošle godine iznosila 2,9%. Mislimo da će se ove godine približiti 2%. Znači, to je manji problem u usporedbi sa snažnom inflacijom koju smo imali. To je manji problem, ali je ipak izazov za Europsku središnju banku jer se moramo pobrinuti da inflacija i dalje pada prema 2%. Mislim da obični ljudi neće morati razmišljati o trenutačnoj inflaciji onoliko koliko su razmišljali kad je iznosila 10%. Problem je sada manji, ali i dalje postoji.
● Kada pogledamo širu sliku, koji su glavni izazovi europske monetarne politike u idućim godinama?
Mislim da se suočavamo s istim izazovima kao svi drugi. To su izazovi klimatskih promjena, demografije jer europsko stanovništvo stari. To je izazov nove tehnologije, umjetne inteligencije, digitalizacije. To su izazovi s kojima će se suočiti svi u svakodnevnom životu. S njima se suočavaju i vlade u brojnim područjima. Mi ćemo svoju politiku morati prilagoditi prema potrebi kako bismo se pobrinuli da inflacija bude stabilna na otprilike 2%. Dakle, živimo u istome svijetu kao i ostali. Nabrojio sam probleme. Tu su i geopolitički rizici. Postavljaju se pitanja što će biti sa svjetskim gospodarstvom i svjetskom politikom. Ako govorimo o neizvjesnostima, mnoge neizvjesnosti s kojima se svi suočavamo bit će povezane s budućnosti tih političkih sustava.
● Pogledajmo u budućnost. Što je to digitalni euro? Koji su razlozi za njegovo uvođenje u budućnosti?
Mislim da je to prirodni korak. Svi smo se naviknuli birati. Mogu posegnuti u džep i platiti nešto novčanicom ili mogu dodirnuti mobitel. U svijetu u kojem je sve više aktivnosti elektroničko, važno je da ponudimo euro u elektroničkom i papirnatom obliku. To je sve. Svima će nam u budućnosti biti čudno ako ne budemo imali digitalni euro. To je veoma prirodni korak, svi će imati koristi. Ali moći ćete birati. Možete odlučiti hoćete li platiti digitalnim eurom, novčanicom ili nekom drugom aplikacijom.
● Kada možemo očekivati uvođenje?
Proces ide korak po korak. Trudimo se, ali čekat ćemo još godinama.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
GIPHY App Key not set. Please check settings