Štrajk zaustavio rad sudova u Republici Srpskoj

“Čitavu noć putovala, pa išla do suda, umorna, pospana i ništa nisam završila”, ovako počinje za Radio Slobodna Evropa (RSE) svoju priču Milena iz Podgorice, koja je stigla u Banjaluku na ročište u ostavinskoj raspravi.

Kući u Crnu Goru će morati da se vrati kući nezavršenog posla, zbog štrajka radnika u pravosuđu Republike Srpske.

Radnici u sudovima, tužilaštvima, pravobranilaštvu ovog bh. entiteta, ne računajući sudije i tužioce, stupili su 28. februara u generalni štrajk dok im se ne ispuni nekoliko uslova.

Između ostalog, žele da se njihovo redovno povećanje plata izjednači sa onim koje dobijaju sudije i tužioci. U suprotnom, na posao se neće vraćati.

Prvi put nakon 11 godina, pravosudni radnici u RS štrajkuju zahtijevajući bolje uslove. Tada je štrajk zbog smanjenja plata trajao skoro mjesec dana, a tada, kao i sada, na vlasti u RS je bio Savez nezavisnih socijaldemokrata, stranka predsjednika RS, Milorada Dodika.

U skladu sa Zakonom o štrajku, minimum procesa rada se i dalje obavlja – rade se predmeti u kojima se određuje pritvor, u koje su uključeni maloljetnici, slučajevi u kojima može nastati nenadoknadiva šteta.

To je za Milenu, koja je prešla 400 kilometara da bi došla do banjalučkog Osnovnog suda iz glavnog grada Crne Gore, slaba utjeha.

“Sinoć u devet krenuli, u sedam stigli u Banjaluku, došli u sud, kažu štrajk, ne može se ništa završiti i poslaće za mjesec, dva, tri ponovo poziv. Maltretiranje. Kažu da su hitni slučajevi samo nervni bolesnici i slični slučajevi, i da smo čak iz Amerike došli, ne bi mogli završiti”, kaže Milena.

Ona smatra da su je mogli obavijestiti, da ne putuje bez potrebe, jer su, kako kaže, znali “hoće li biti neki ishod ili neće”.

“Mi smo molili da nas prime pošto smo sa strane, rekli su nam da ne dolazi u obzir. Sudinica je bila u sudu, ali nema tog pomoćnog osoblja, doći ćete kad vam pošaljemo ponovo poziv, doviđenja i prijatno”, govori Milena.

Još uvijek nije poznato kada će Milena, ali i drugi građani koji imaju obaveze na sudu, to i završiti.

U međuvremenu, nadležno Ministarstvo pravde je poručilo da nikome neće biti isplaćena plata dok štrajkuju.

‘Od Ministarstva' zavisi do kada će trajati štrajk

Štrajk je organizovao Sindikat pravosuđa RS. Navode da se u 29 od 36 pravosudnih institucija, uključujući sudove, tužilaštva i Pravobranilaštvo RS, ne radi.

To praktično znači da stotine zaposlenih od 28. februara nije bilo na radnim mjestima.

Nakon što su donijeli odluku o štrajku, iz entitetskog Ministarstva pravde radnici zaposleni u pravosuđu su dobili upozorenje da niko neće dobiti platu dok štrajkuje, te da se vodi “evidencija” ko dolazi na posao, a ko ne.

Iz Sindikata pravosuđa odgovaraju da se to pitanje tiče njih i poslodavaca, odnosno sudova i tužilaštava u kojima rade, a da Ministarstvo nema ništa s tim.

“Radnik koji učestvuje u štrajku nema pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja s rada zbog učešća u štrajku ukoliko se poslodavac i štrajkački odbor drugačije ne dogovore”, navedeno je u Zakonu o štrajku.

Govoreći o zahtjevima, Siniša Petrović, predsjednik Sindikata pravosuđa, poručuje kako žele da se prestane sa “diskriminacijom u pravosudnim institucijama” zbog koje administrativni radnici i tehničko osoblje nemaju pravo na regres, i manju naknadu na osnovu staža u odnosu na sudije i tužioce.

Podsjeća da im je prošle godine bilo posljednje povećanje plata, a sudije i tužioci su i tog, i ovog januara dobili veća primanja.

Upozorava da bez administracije i tehničkog osoblja sudije i tužioce ne mogu obavljati posao.

U dosadašnjim pregovorima iz Ministarstva pravde RS im je odgovarano „da para nema“.

Ipak, kaže Petrović, radnici se nadaju kompromisu.

“Do kada ćemo štrajkovati, to zavisi od ministarstva i zavisi od ljudi koji provode štrajk”, kazao je Petrović.

Šta kažu u Ministarstvu pravde RS?

Dok traje štrajk zaposlenih, održan je sastanak ministra pravde Miloša Bukejlovića sa predsjednicom Saveza sindikata RS Rankom Mišić i Sinišom Petrovićem.

Na sastanku je, kako se navodi u saopštenju iz ministrovog kabineta, konstatovano da je “neophodno nastaviti pregovore”, te da će se ponovo sastati što ranije da bi došli do rješenja.

Rješenju se nadaju i koji nisu u štrajku. Među njima je i predsjednik banjalučkog Osnovnog suda, Milenko Milekić.

On za RSE kaže da su odredili minimum procesa rada i da se nada kompromisu, jer se ne održavaju rasprave ni pretresi.

“Rade se primarno pritvorski predmeti, predmeti gdje se javljaju maloljetnici kao stranke, zatim u drugim predmetima kao što je npr. parnica, rade se samo oni koji su hitne prirode. Eventualno smetanje na posjedu, gdje može nastati velika nenadoknadiva šteta, zatim izdavanje privremenih mjera”, objašnjava Milekić.

Kako ističe, “ne želi da se stavlja ni na jednu stranu po pitanju štrajka”, ali kaže da “radnici imaju pravo da postave svoje zahtjeve i da traže njihovo ispunjenje”.

Koji su zahtjevi sindikalaca?

Svoje zahtjeve, sindikat pravosuđa RS je usaglasio 9. februara, kada je donesena odluka o štrajk. Tada su objavili i tri zahtjeva.

Radnici traže da naknada koju primaju zbog težine posla i posebnih uslova rada, bude izuzeta iz Zakona o platama, a koji predviđa da zaposleni u pravosuđu imaju dodatnu naknadu u iznosu do 35% plate.

Oni predlažu da taj iznos bude regulisan Posebnim kolektivnim ugovorom u oblasti pravosuđa.

Trenutno je, pojašnjavaju u Sindikatu, ta naknada uračunata u platu i zbog toga se u praksi ni ne isplaćuje radnicima.

Jedan od zahtjeva je i prestanak diskriminacije u pravosuđu Republike Srpske. Prvenstveno misle na drugačiji tretman koji provodi zakonodavac prema sudijama i tužiocima, sa jedne strane, a sa druge prema svim ostalim zaposlenima u ovoj oblasti.

“Jedni nemaju pravo za regres, drugi imaju, jedni nemaju pravo na topli obrok, drugi ga ostvaruju na osnovu tužbi, jedni imaju naknadu po osnovu staža 0,5%, drugima je 0,3%, to je klasičan vid diskriminacije u pravosudnim institucijama”, istakao je Siniša Petrović.

I u trećem zahtjevu, zaposleni se dotiču neravnopravnog odnosa između njih i sudija i tužilaca, te traže da im se povećanja plata izjednače.

Kao primjer navode da u Republici Srpskoj, sudije i tužioci primaju platu po jednom zakonu, a ostali zaposleni u pravosuđu po drugom. Zbog toga postoje razlike u povećanju plata.

Tako se prema jednom zakonu, koji tretira sudije i tužioce, osnovna plata uvećava svake godine za 0,5%. Prema zakonu za ostale zaposlene u pravosuđu, uvećanje je 0,3% i to za one koji imaju do 25 godina staža. Za sve ostale koji imaju staža više od 25 godina, uvećanje je 0,5%.

Administrativni radnik srednje stručne spreme u RS u prosjeku prima 1.100 maraka (oko 560 evra).

Inače, sudije i tužioci u Republici Srpskoj imaju plate u rasponu od 4.400 maraka (oko 2.200 eura) do 8.100 (oko 4050 eura), u zavisnosti od funkcije koju obavljaju.