Habijan: HEP neće propasti; Grčić: Tek ćemo vidjeti pravi iznos duga

Habijan: Cijena struje za građane 59 eura po mW/h, za poduzetnike 62 eura po mW/h

Ministar gospodarstva Damir Habijan najavio je donošenje odluke o novom paketu mjera te ustvrdio kako će cijene el. energije ostati na istim razinama.

– Sutra je odluka o novom paketu mjera. Bitno je za naše građane i gospodarstvenika naglasiti kako stvari ostaju na razini na kojoj su bile dosad, rekao je.

– Ako pogledamo prosječan mix cijena električne energije koji je sada oko 130 eura, za građane će u prosjeku biti 59 eura, za poduzetništvo i neprofitni sektor 62 eura po mW/h, ili 62 centa po kW/h, kazao je.

Kada se radi o vrijednosti paketa pomoći, ministar je otkrio kako vrijednost istog ide i do 370 milijuna eura.

– Što se tiče ukupne vrijednosti cijelog paketa u energetici, on je oko 360, 370 milijuna eura. U ovom trenutku cijena struje je najniža u EU, ustvrdio je.

Upitan može li ovakva mjera naštetiti poslovanju HEP-a, odbacio je tu tvrdnju ističući odluku o dioničarskom zajmu.

– Naravno da HEP neće propasti zbog ovog. Lani je donijeta odluka oko dioničarskog zajma od 400 milijuna eura. Ako gledamo HEP, koji je u stopostotnom vlasništvu RH, on je doista strateška energetska kompanija. Podnio je jedan veliki teret i trošak, a razlog za to je bio da se energetski udar na standard građana što više smanji, zaključio je Habijan.

Grčić: Tek ćemo saznati koje su stvarne dubioze i dugovi u HEP-u

Bivši ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić, podržao je paket pomoći koji će Vlada donijeti, ali i izratio skepsu zbog inflacije koja bi se mogla pojaviti nakon prestanka mjera.

– Ja sam ovdje rekao da, jedna od stvari koje smo podržavali i ovaj put podržavamo – je održavanje cijena plina i električne energije na ovim razinama s obzirom na fenomen visoke inflacije u zadnje tri godine, rekao je.

Upozorio je kako je ista još uvijek na rekordnoj razini te istaknuo da cijene i dalje rastu, ali nešto sporije.

– Inflacija je u Hrvatskoj još uvijek na rekordnoj razini u odnosu na zemlje europodručja. To je gotovo pet posto, inflacija usporava, ali to ne znači da cijene padaju, one i dalje rastu, ali po nižim stopama, kazao je.

– Ne bismo voljeli da bi prestanak ovih mjera utjecao na oživljavanje inflacije koja se pokazala izuzetno žilavom. Kako nam se približava turistička sezona, ne isključujem da opet u tom segmentu bude određenih učinaka na inflaciju, nastavio je.

Kada se radi o HEP-u, također je skeptičan oko stvarnog stanja financija ove tvrtke.

– Dionički zajam nije jedini trošak HEP-a. Izvješća su pri kraju i zakonski rokovi za predstavljanje izvješća za prošlu godinu su tu negdje i vjerojatno ćemo ovih dana saznati koje su stvarne dubioze u HEP-u i koliki je stvarni dug, dodao je.

Serdarušić: Drago mi je da je prof. Grčić citirao Friedmana, ne postoji besplatan ručak

Upitan da prokomentira činjenicu da je rijetkost da se SDP i HDZ slože oko neke odluke, ekonomski analitičar Hrvoje Serdarušić je ustvrdio kako je on protiv donošenja paketa mjera.

– Ne slažem se s njima. Drago mi je da je profesor Grčić citirao Miltona Friedmana, da ne postoji besplatan ručak, to ćemo mi morati namiriti. Plastično se to može nazvati teorijom šutiranja limenke niz cestu. Limenka se niz cestu šutne pa ćemo rješavati kasnije, pojasnio je.

Komentirao je i stanje u HEP-u te upozorio na neke alarmantne podatke.

– Vlada je donijela odluku o dioničarskom zajmu, ali također je donijela odluku o kapitalizaciji koja još uvijek nije provedena. U trenutku kad se donosio paket mjera u jesen 2022. bili su poznati financijski izvještaji. U tom trenutku, polugodišnji gubitak HEP-a je bio preko milijardu kuna, jesenski plan je bio preko 20 milijardi kuna. U tom trenutku – poznato je bilo da je stanje novca na računu oko šest milijardi kuna, i eto – nekim čudom baš taj iznos je bio namijenjen za financiranje svega. Upravo je iskazani gubitak za 2022. bio 26 milijardi kuna, rekao je.

Ustvrdio je kako su svi kratkoročno sretniji s nižim troškovima, ali i upozorio da se to na dugi roko obija o glavu.

– Svi ste sretni kratkoročno. Politika ne vodi računa o dugom roku, jer je usmjerena na kratki rok. Ne uračunavaju se troškovi. To su stvari koje se nisu podrazumijevale na početku i onda se dogode, kazao je.

Štern: Mjere su nužne i opravdane

Energetski stručnjak Davor Štern pozdravio je odluku Vlade o subvencioniranju cijena el. energije.

– Mislim da su mjere nužne, opravdane i donešene na vrijeme. Prekidanje mjera bi uvom momentu izazvalo puno veći val inflacije, nego što ga imamo danas, rekao je.

Ustvrdio je kako je država reagirala dobro u trenutku naglog skoka cijena.

– Kada se dogodio skok cijena, država je reagirala dobro. Kad dođe do problema, on se mora rješavati u žarištu. To je bila pametna odluka u ovim vremenima kad živimo u vremenima kad ne znamo što će se sutra dogoditi, kazao je.

Odgovarajući na kritike Serdarušića, ustvrdio je kako svaka država nije u stanju trpiti više cijene.

– Je li svako gospodarstvo sposobno trpiti visoku cijenu LNG-a u odnosu na jefitini plin, to je drugo pitanje. Mislim da su subvencije u energetskom sektoru dobrodošle i mislim da bi trebale trajati koliko traje ova neizvjesnost na svjetskom planu, nastavio je, dodao je.

Odluka zelenih o gašenju njemačkih nuklearki “katastrofalna”

Gosti su komentirali i stanje u ostatku EU, poglavito u Njemačkoj, koja je zbog pada konkurentnosti ušla i u recesiju. Serdarušić je komentirao odluku o gašenju nuklearki.

– Katastrofalna odluka zbog koje svi mi u Europi plaćamo cijenu. Onda interventno uvoze ugljen iz JAR-a. Bilo bi dobro da idemo u izgradnju novih kapaciteta nuklearne energije. Ja bih bio sretan kada bi bilo koja Vlada nastojala da mi imamo strategiju energetike koja se razvija, koja širi kapacitete, rekao je.

Komentirao je i istup šefa EON-a najveće kompanije koji je poručio kako je plan EK-a o stvaranju zajedničke monopolističke europske komapnije koja bi regulirala cijene energenata – loš.

– EK nastoji stvoriti paneuropsku kompaniju. Baš danas je čelnik EON-a, otklonio takvu mogućnost. Ja se slažem s time. Ne mislim da je kreiranje supermonopola rješenje. Ne možete monopolom rješiti problem, kazao je.

Štern se nadovezao te upozorio kako je bolje da države zadrže dio suverenosti kada se radi o enegetici, ali i da ne trebaju proturiječiti na način kao što to čini Viktor Orban.

– EU je odlična tvorevina, dobro da smo u njoj, ali na energetskom planu nisu sve zemlje u istom položaju. Ne treba proturječiti EK-u kao što radi opetovano gospodin Orban i ništa mu se ne događa. Mislim da se kroz jedan dobar način, takve stvari u jednom dobrom dijalogu mogu rješavati, rekao je.

– Ne možete s istim lijekom liječiti sve pacijente. To se treba ostaviti državama, dodao je.

Habijan: Francuska predvodi blok država za nuklearnu energiju; Serdarušić: Slijedi nam deflacija

Ministar Habijan branio je donošenje paketa mjera referirajući se na paket mjera koji je donesen za vrijeme pandemije COVID-a.

– Sjetimo se COVID krize kada je Vlada isto intervenirala na način da je osigurala plaće za 800 tisuća radnika i 130 tisuća trgovačkih društava. Što bi se dogodilo da Vlada tada nije intervenirala. Ja mislim da je to bilo oportuno. Nije bilo pada broja zaposlenih i stečaja, rekao je.

Osvrnuo se i na nuklearni sektor te hrvatska ulaganja u energetsku infrastrukturu.

– Spomenut je jedan sastanak za nuklearnu energiju, koja se sada u EU naziva “low carbon energy”. Postoji jedan blok država predvođen Francuskom gdje je upravo to bila tema. Smatram da RH u ovom trenutku provodi transformaciju energetskog sustava. Mislim da smo po tom pitanju na vrlo dobrom putu. Ako gledamo energetska odoborenja od 2021. do 2024. godine – instalirana je snaga 3343 mW. Ne govorim samo o vjetroelektranama i solarima, nego i velikom geotermalnom kapacitetu. Zato mi je drago da koristimo sredstva iz “REPowerEU”, od 75 milijuna eura koji će biti usmjereni za istražne bušotine, kazao je.

Seredarušić tvrdi kako nam nakon perioda inflacije slijedi deflacija.

– Inflacija je najviše pogodovala državi koja je najveći dobitnik inflacije, a inflaciju je kreirala upravo država. One mjere “Ostani doma”, “Nemoj raditi” nisu poduzetnici tražili. To su države kreirale svojim odlukama. Pretjerana reakcija je dovela do smanjene ponude što je u trenutku otvaranja dovelo do šoka, rekao je.

– U toku su disinflacijski procesi, tj. usporavanje inflacije, ali su u toku i deflacijski procesi. Osobno imam tezu da nam slijedi faza deflacije. To je pad cijena. To se već vidi u Europi po proizvođačkim cijenama koje više mjeseci padaju, nastavio je.

– Ministar financija je izjavio da će Hrvatska namjerno ciljati fiskalni deficit, a to je cijena povećanog BDP-a, dodao je.