Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj 19,3 posto

Najveća stopa rizika od siromaštva (prema NUTS regijama) utvrđena je u Panonskoj Hrvatskoj, 29,4 posto. U Sjevernoj Hrvatskoj iznosi 17,7; Jadranskoj Hrvatskoj 17,5 i Gradu Zagrebu 10,5 posto.  

Prema podacima DZS-a, prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo u 2023. godini iznosio je 5.924 eura, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 12.440 eura.

Prema dobi i spolu, najviša stopa rizika od siromaštva je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 34,8 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te je stopa rizika od siromaštva u žena iznosila 38,8, a u muškaraca 29,3 posto. Najniža je stopa rizika od siromaštva bila u osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosila je 12,6 posto. U muškaraca te dobi iznosila je 12,8 posto, a u žena 12,5 posto.

Prema tipu kućanstva, stopa rizika od siromaštva u kućanstvima bez uzdržavane djece najviša je bila u jednočlanim kućanstvima i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, 59,9 posto te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 56,5 posto.

U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom, najviše stope rizika od siromaštva prisutne su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 24,4 posto i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,5 posto.

Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Ona ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 posto od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba.

Ukupan raspoloživi dohodak kućanstva jest ukupan novčani neto dohodak koji je primilo kućanstvo i svi njegovi članovi u referentnom razdoblju, tj. u prethodnoj godini.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Ekvivalentni raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.

Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu iznosio je u 2023. godini 18.843 eura, dok je prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka iznosio 10.891 euro.

U riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti više od petine građana 

U Republici Hrvatskoj je prema podacima državnog statističkog zavoda u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2023. godini bilo 20,7 posto građana. Taj pokazatelj odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada.

Kao i kod stopa rizika od siromaštva, stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti najviša je u Panonskoj Hrvatskoj, 31,3 posto, a slijede Jadranska Hrvatska s 18,9; Sjeverna Hrvatska s 18,6 i Grad Zagreb s 11,9 posto.

Stopa teške materijalne i socijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije i u 2023. iznosila je 2,8 posto.

U kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada živjelo je 5,5 posto građana.

Ginijev koeficijent odnosno mjera nejednakosti raspodjele dohotka u 2023. iznosio je 29,7 posto. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio nula posto. Što je vrijednost bliža sto posto, to je dohodovna nejednakost veća.