Weber: Rast plaća lani 14,5 posto; Sever: Od statistike se ne živi

Weber: Plaće nekoliko godina iznimno snažno rastu, ali ne kažem da nam je super

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber ustvrdila je kako plaće već nekoliko godina rastu iznimno snažno te predviđa kako će se taj trend nastaviti.

– Plaće rastu već nekoliko godina i to iznimno snažno. Pretprošle godine rast je bio preko 20 posto, prošle godine 14,5 posto, a ove godine očekujemo rast preko 10 posto. Pa čak i nakon što se napravi prilagodba za inflaciju, i dalje govorimo o realnom rastu plaća od preko šest posto u zadnje dvije godine, rekla je.

Kako je naglasila, “plaće će i nastaviti rasti, ako bismo dodali na ovaj rast plaća i iznos neoporezivih dodataka – onda dolazimo do rasta plaća od preko 20 posto”.

– Ovakva situacija na tržištu rada, a to je ono čemu svjedočimo svakodnevno – ogroman nedostatak radne snage – rezultira ovakvim rastom plaća, naglasila je.

Govoreći o inflaciji, ustvrdila je “kako ne odskačemo puno” te da je to na razini od tri do četiri posto.

– Ne kažem da nam je super, nego da smo krenuli od male baze i da poslodavci rade sve što je u njihovoj moći da se plaće povećavaju, dodala je.

Sever: Inflacija je snažno napadala plaće, ne može sve počivati na statistici

Predsjednik NHS-a Krešimir Sever upitan je kako prosječna četveročlana obitelj sa stambenim kreditom preživljava s plaćom od 1044 eura. Odgovorio je kako to rade vrlo teško.

– Vrlo teško. Ne moramo biti veliki filozofi da bismo zaključili da u ovom rasponu minimalne plaće pa do raspona do medijalne plaće – kreće između 830 i 840 tisuća plaća. Jasno je da su to sredstva od kojih se ne može dostatno živjeti, rekao je.

– U zadnje dvije, do dvije i pol godine, bez obzira na statistički visok rast – inflacija je snažno napadala plaće. Hrana je dotukla kućanstva u velikoj mjeri. U zadnjih nekoliko godina je poskupila blizu 40 posto, naglasio je.

Tu se, kako kaže, “teško pokrivati, i ne može sve samo počivati na statistici, od statistike se ne živi”.

– U podacima za 2022. godinu, pokazuje se da je udio potrošnje na hranu – povećao s 25,95 na 27 posto u prosječnom kućanstvu, a stanje je još i gore jer se ovdje radi o prosječnom kućanstvu, upozorio je.

Opalić: Prepolovili smo razliku između prosječnih plaća u Sloveniji i Hrvatskoj

Dražen Opalić iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike komentirao je rast plaća u državnom sektoru.

– Što se tiče rasta plaća u državnoj i javnoj službi – proveli smo reformu i digli smo snažno plaće u državnoj i javnoj službi jer su radna mjesta za SSS bila jako potplaćena, rekao je.

Znamo, kako kaže, “da se masa plaća s ožujka na veljaču povećala za 21 posto”.

– Dali smo predujam prije godinu dana tako da je nekome u godinu dana nekom plaća mogla porasti 500, a nekima 200 eura, nastavio je.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Osvrnuo se i na medijalnu plaću te na prijašnji navod da je baza bila mala.

– Dao bih usporedbu sa Slovenijom, s njima se volimo uspoređivati, a 2016. godine prosječna plaća u Sloveniji je bila 1030 eura, a u Hrvatskoj 750 eura, razlika je bila 37 posto. U veljači 2024. slovenska prosječna plaća je 1340 eura, a hrvatska 1248 eura. Prepolovili smo razliku, dodao je.

Prišlić: Svakom poslodavcu je u interesu je da ima zadovoljnog radnika

Branka Prišlić iz Udruge Glas poduzetnika naglasila je kako privatnici nemaju luksuz povećanja plaća kao javni i državni sektor jer moraju u obzir uzeti produktivnost prilikom podizanja plaća.

– Čuli smo, gospodin Opalić je rekao da su se u javnom sektoru digle plaće. I poduzetnici bi voljeli dignuti plaće svojim zaposlenicima, no to nije samo tako, bez da se gleda efikasnost. Poduzetnici to trebaju dobro ukalkulirati u svoje poslovanje, rekla je.

Istaknula je da je poduzetnike potrebno rasteretiti od raznih nameta poput članarina i visokih poreza.

– Mi se zalažemo za rasterećenje poduzetnika. Smatramo da treba rasteretiti poduzetnika kako bi mogli povećati plaće. Isto tako smatramo da imamo jedan od najvećih poreza u EU, drugi po redu. Imamo previše nameta. Rasteretimo ih od obaveznih članarina raznim komorama. Ima puno mogućnosti, kazala je.

Kako kaže, “svakom poslodavcu je u interesu je da ima zadovoljnog radnika”.

Robovlasnički uvjeti za strane radnike i porezni nameti

Upitan je li u sustavu koji regulira strane radnike kaos, Opalić je odgovorio kako to nije slučaj.

– Nije kaos, s jedne strane imamo potrebu za radnom snagom, s druge strane na Zavodu za zapošljavanje imamo evidentirano samo 98820 nezaposlenih, rekao je

Upitan da prokomentira probleme stranih radnika s jezikom, kulturom i kvalifikacijama, kazao je kako su “parlamentarni izbori prekinuli donošenje novog zakona o strancima gdje su se svi socijalni partneri i Vlada usuglasili vezano uz sprječavanje zlouporaba kod uvoza radne snage”.

Weber je naglasila kako je istina da je izdano 200 tisuća radnih dozvola, ali i da je to “administrativno kompliciranje” koje je novim zakonodavnim okvirom riješeno.

– Prošle godine je izdano 200 tisuća radnih dozvola, a broj stranih radnika koji stvarno rade na našem tržištu je nešto više od 90 tisuća. Razlika između ta dva broja je bespotrebno administrativno kompliciranje koje smo morali raditi. Tako smo bespotrebno zatrpavali MUP i to smo novim zakonom riješili, kazala je.

Robovlasnički uvjeti za strane radnike su, kako kaže, “izdvojeni slučajevi” koje su u HUP-u “više puta najoštrije osudili”.

Sever je ustvrdio kako poduzetnici ne bi trebali “kukati” kako su im davanja previsoka.

– Kad taj isti sektor kuka da su im prevelika davanja, kad je kriza – onda očekuju da se iz javne blagajne pomogne što je više moguće, a tu javnu blagajnu netko mora puniti. Te priče da je pune poduzetnici, ponajprije je pune radnici, kazao je.

Prišlić mu je uzvratila kako njena udruga ne zastupa samo velike, nego i male poduzetnike.

– Zastupamo mikro, male i srednje poduzetnike. Poduzetnici su ujedno i zaposlenici i radnici, ali i vlasnici. Ne govorimo samo za poduzetnike, nego i zaposlenike i radnike iz privatnog sektora, dodala je.