Koje su sve prirodne prijetnje i njihove posljedice?

O tome su u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” govorili Krešimir Kuk, seizmolog, Geofizički odsjek PMF-a, Goran Mazija, voditelj Geotehničkog katastra grada Zagreba, dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a i dr. sc. Natalija Dunić, Laboratorij za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Ivan Güttler komentirajući današnje nevrijeme u Slavonskom Brodu rekao je kako ulazimo u dio godine kada ćemo sve češće imati ovakve događaje.

Güttler: Ulazimo u dio godine kada ćemo sve češće imati ovakve događaje

Osvrnuo se na današnji dan i novu promjenu vremena koja je zahvatila Hrvatsku.

– Imamo prolaz tzv. hladne fronte preko naših krajeva, koja u ovom slučaju donosi konvektivnu oborinu, rekao je.

Dodao je kako su kolege iz civilne zaštite danas imale pune ruke posla, a u Slavonskom Brodu spašavali su muškarca koji je zapeo automobilom ispod podvožnjaka. 

– Sutra će biti dosta niža temperatura, oko 15-16 u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Još je malo situacija neizvjesna, ali ipak nešto toplija onda nedjelja. Vraća se proljeće, kazao je Ivan Güttler.

S obzirom na aktualnu situaciju i razne vremenske neprilike opasne po život, gledatelj emisije postavio je pitanje planira li DHMZ imati 24-satna dežurstva kako bi pravovremeno obavještavao građane.

– Dio DHMZ-a je uvijek budan, naše kolege u Rijeci i Splitu koji brinu za pomorsku meteorološku službu imaju sustav od 0 do 24. Kolege u Zagrebu pokrivaju specifične, opasne vremenske situacije tijekom noći, a ako je potrebna suradnja s Civilnom zaštitom, Vatrogasnom zajednicom i Hrvatskim vodama tada upadaju kolege iz Splita i Rijeke, pojašnjava.

– Dio naših glavnih metereoloških postaja je također budan preko noći. Ono što nam je bitno da bismo osigurali punu službu, bit će nam potrebna nova zgrada DHMZ-a s boljim uvjetima. Trenutno smo u zakupu, u prostoru u kojem nemamo uvjete za takav oblik posvećenog rada. No, primjerice, požar u Osijeku koji je tražio naš angažman 0/24, pokrile su kolege u Zagrebu, Splitu i Rijeci, kazao je dr. sc. Ivan Güttler.

Meteorolog HRT-a Zoran Vakula napisao je kolumnu u kojoj je objavio da je travanj bio iznadprosječno topao mjeseci, a pogotovo posljednjih 12 mjeseci.

– Veljača i ožujka su bili vrlo topli, travanj je bio zanimljiv po tome što je prva polovica mjeseca bila izuzetno topla, obarali su se čak i rekordi u dijelovima Hrvatske, a druga polovica mjeseca obilježena je naglim padom temperature. Kad govorimo globalno o temperaturi, imamo više procesa, a 2023. godina je stvarno iskočila kao najtoplija dosad. Na području Tihog oceana pojavio se i jedan fenomen koji je dodatno digao temperaturu planeta, uz ono globalno zagrijavanje koje imamo. Htio bih naglasiti da smo dijelu gledatelja možda već naporni jer svake godine govorimo o rušenju rekorda, no klima se očito mijenja. Imamo puno više energije i vodene pare, a uvjeti su takvi da neki događaj do kojeg bi došlo i bez klimatskih promjena, sada je jači za 20 do 30 posto, rekao je Güttler.

Naglasio je da javna rasprava o klimatskim promjenama u posljednje vrijeme više ide u smjeru klimatske akcije, kako klimatske promjene usporiti, a na kraju i zaustaviti. 

‘Imamo tehnološka rješenja koja nam mogu pomoći i u ublažavanju i u prilagodbi'

– Sve se više govori o tome kako možemo ubrzati našu tranziciju u društvo koje manje emitira stakleničke plinove jer su oni primarni uzrok klimatskih promjena. Drugi skup klimatskih akcija je prilagodba na klimatske promjene, mi smo u Hrvatskoj aktivirali sustav obrane od požara i sustav obrane od poplava. Mi na DHMZ-u brinemo za nekoliko sustava za rana upozorenja. Moja glavna poruka je da ne moramo sjediti prekriženih ruku i brojati rekorde koji se događaju, danas stvarno imamo tehnološka rješenja koja nam mogu pomoći i u ublažavanju i u prilagodbi, zaključio je.

Goran Mazija osvrnuo se na klizišta i na aktualno klizište na Pantovčaku.

– To se klizište pojavilo s 5. na 6. ožujka i od tada je sve aktivnije i aktivnije, svaka kiša pa i ova danas sasvim sigurno će prouzrokovati određena slijeganja. Ja sam već sad lagano nervozan, ne znam što me čeka sutra, ujutro i noćas, zato što voda dodatno pospješuje pomak, rekao je.

Naveo je da Ured predsjednika Republike Hrvatske nije u opasnosti.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Područje Zagreba je dosta opterećeno klizištima, dodao je i rekao kako imamo oko 1100 aktivnih klizišta, a neka su i umirena.

Gdje u Hrvatskoj ima najviše problema s klizištima?

– U Hrvatskoj najviše problema, osim Zagreba, ima područje Karlovca i Varaždina. Oni su dosta izloženi toj opasnosti, kazao je.

Klizišta i potrese komentirao je i Krešimir Kuk, seizmolog s Geofizičkog odsjeka PMF-a.

– Svaka trešnja tla, pogotovo ona jača, pospješuje i ubrzava te procese, ali potresi ih u principu neće generirati ako oni već nisu spremni da se tako nešto dogodi. Količina vode u tlu je vrlo značajna pa onda te kombinacije zapravo trešnje i nekih drugih faktora dolaze do izražaja, kazao je Kuk.

Potresi kod Slunja nisu iznenađenje

U četvrtak su potresi pogodili područje Slunja i okolice.

– Bilo je ukupno desetak potresa, dva su bila jača. Večeras je oko 20 sati bio zadnji potres magnitude nešto manje od 2. Relativno je mirna seizmička aktivnost, ali se još uvijek primjećuje, rekao je Kuk.

Potresi u tom području izazvali su čuđenje jer nisu baš česti.

– To je izazvalo čuđenje, ali to je pitanje interpretacije. I starije lokalno stanovništvo je reklo da se ne sjeća tako jakih potresa, no ako gledamo šire područje, blizinu Banovine, Banja Luka gdje je 1969. godine bio katastrofalan potres… Sve su to bliska područja. I većina Hrvatske je aktivna te se na raznim mjestima događaju potresi. Ovo nije iznenađenje, ali uvijek kad na nekom području duže vremena nema jačih potresa, onda on izaziva čuđenje i često se interpretira da tamo nije bilo potresa, objasnio je seizmolog Krešimir Kuk.

Nije mirna ni Banovina, iako su prošle gotovo četiri godine od potresa.

– Smiruje se situacija, slabiji su potresi uglavnom, no područje je dosta aktivno. Vrlo su učestali oni slabiji potresi koji se događaju gotovo svakodnevno, kazao je.

Što se događa na moru?

Natalija Dunić kao jedan od glavnih problema navela je porast razine mora, ali i porast temperature mora.

– Temperatura generalno sustava raste. Kako raste u atmosferi, tako raste i u moru. I ono što bilježimo već posebice zadnjih pet godina, nažalost, brojimo rekorde. Kako diljem svijeta, a oni malo veći rekordi se ipak mogu vidjeti i u Sredozemlju, a isto tako i u našem moru. Ta rekordna temperatura najviše je zabilježena na površinskom dijelu mora. 

Za razliku od površinskog sloja u moru, koji generalno može biti ohlađen ili zagrijan, u dubljim slojevima trebaju nekakvi procesi kako bi se ti dublji slojevi osvježili, ohladili itd. Procesi koji su inače zaslužni za to, upravo zbog nedostatka nekih atmosferskih procesa, oslabe i onda ta temperatura u dubljim slojevima mora nema baš neki jednostavan način da bi se ona ohladila kao što je možda na površini, pojašnjava.

– Sama procjena za Jadransko more je već da je porasla razina mora za nekih desetak centimetara, što prati i svjetske trendove, nažalost. I ta razina mora i dalje raste, kazala je.

Slanost mora

Kazala je kako slanost mora ovisi o više faktora. 

– Posebnice na površini se može već uočiti na određene područjima, da je salinitet dosta visok, upravo radi isparavanja koje se događa na granici između mora i atmosfere. Međutim, u Jadranskom moru je specifična jedna druga pojava, a to je ulazak, odnosno redistribucija vodenih masa u Jadranskom moru, a između toga ulazi Levantinska voda koja je nastala na istočnom dijelu Sredozemlja, koja je vrlo slana. I ta voda već duže vrijeme se zadržava u srednjem sloju u našem Jadranu, te mi bilježimo taj povišeni salinitet isto tako i u srednjim slojevima, rekla je.

– Interesantno je jedno istraživanje koje je pokazalo da je 2017. godine, kad je još bila jaka zima, kad je bilo dovoljno hladno da ohladi površinu mora iznad dubokog mora u Jadranu, a to je Južnojadranska kotlina, bilo je sasvim dovoljno da ohladi površinski dio sloja i tu su se stvorili konvektivni procesi u površinskom dijelu, ali su bili pospješeni upravo zbog tog saliniteta koje je prodiralo i u dublje slojeve, kazala je.

– S tim porastom toplinskih valova u atmosferi isto tako postoje porast toplinskih valova i u moru, pojašnjava.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: