Maldini: Kampanja za europske izbore nije dovoljno vidljiva

Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu kaže kako većina naših građana EU doživljava primarno kroz transfer sredstava iz europskih fondova, dok je vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković naglasio da se naši predstavnici u Bruxellesu trebaju brinuti za naše interese.

Politolog prof. dr. sc. Pero Maldini sa Sveučilišta u Dubrovniku rekao je kako kampanja za europske izbore kod nas nije dovoljno vidljiva.

Maldini: Kampanja nije dovoljno vidljiva

Maldini ističe kako su europski izbori, odnosno njihova kampanja, zasjenjeni domaćim zbivanjima oko sastavljanja Vlade i rezultata parlamentarnih izbora.

– Kampanja je počela, ali ne možemo reći da je vidljiva. Tu i tamo se pojavljuju kandidati, tu i tamo obilaze teren, postoje reportaže kroz medije… Još uvijek je ta kampanja ozbiljno zasjenjena, bez obzira na to što se sad sve stabiliziralo, što se tiče unutarnjopolitičke situacije, rekao je.

Dodaje kako se kandidati “nisu pretjerano potrudili da jasnije oblikuju svoje politike i da se na neki način nametnu”.

– Hoće li se to dogoditi u sljedeća tri tjedna, ostaje za vidjeti, kazao je Maldini.

– Pitanje je hoće li i građani biti pomalo zamoreni i iscrpljeni od ove situacije, obraćati toliko pozornosti koliko bi zapravo ta situacija zahtijevala, rekao je. 

– Nakon deset godina, čini se da još uvijek nije sazrela situacija da mi shvaćamo europsku politiku, ne kao vanjsku, nego da shvaćamo zapravo kao unutarnju politiku, jer odluke koje donose Europski parlament i participacija u europskim politikama je zapravo nešto što izravno tangira živote svih građana, ističe Maldini.

Maldini dodaje kako će izlaznost na izbore biti čimbenik koji će imati utjecaj na izbore.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Ako izlaznost na izbore bude veća nego što je to bila u prethodnim ciklusima, onda manje stranke imaju šanse da barem po jednog kandidata pošalju u parlament, a ako izlaznost bude manja, onda bi raspored tih mjesta mogao biti sličan kao što smo ga imali i do sada, kazao je.

Izv. prof. dr. sc. Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu kaže kako većina naših građana Europsku uniju doživljava primarno kroz transfer sredstava iz europskih fondova. 

Kotarski: Većina naših građana EU doživljava kroz transfer sredstava iz europskih fondova

Ističe kako postoji “mali nukleus za ono što bi mogli nazvati europskim građaninom”.

– Imate ljude koji se isključivo definiraju kao Europljani, a ne kao građani svojih matičnih država, bilo Danske, Njemačke, Hrvatske. Podaci Eurobarometra pokazuju da možda u Europskoj uniji ima otprilike 5 % maksimalno građana koji se isključivo definiraju kroz prizmu europskog identiteta, znači isključivo se percipiraju kao Europljani, a ne građani država poput Francuske. 

U svakom slučaju, budući da je većina ta koja ističe svoj nacionalni identitet, a onda paralelno uz to i europski, u sve većoj mjeri, naravno da su rasprave unutar nacionalnih političkih arena još uvijek primarno fokusirane na nacionalna pitanja, ističe.

– Još smo dosta desetljeća od toga da bi eventualno imali situaciju da se velika većina građana u EU definira kroz europski identitet, smatra.

Što se tiče naših građana, problemom smatra da ljudi doživljavaju EU primarno kroz transfer sredstava iz europskih fondova.

– To je zapravo dominantna koncepcija i vrlo malo se u javnom prostoru raspravlja. Mi ne znamo zapravo stajališta naših glavnih političkih stranaka oko ključnih tema oko kojih se danas debatira u EU, ističe Kotarski.

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković naglasio je da se naši predstavnici u Bruxellesu trebaju brinuti za naše interese. 

Vinković: Naši predstavnici u Bruxellesu trebaju se brinuti za naše interese

Vinković kaže kako je pogrešan stav da je “europska politika nešto što se događa u Bruxellesu, a ovo ostalo mi moramo rješavati kod sebe”.

– Negdje 85 % zakona se donosi u europskim institucijama, EU parlament samo potvrđuje zakone, odnosno može debatirati o tome. Ali 85 % toga se primjenjuje u zakonodavstvu država članica. I onda kažu: “Oni u Bruxellesu su nam to napravili”. Ne oni u Bruxellesu. To su naši predstavnici tamo bili i naši predstavnici se trebaju brinuti za naše interese, poručuje.

– Zbog toga trebamo znati koga biramo, zašto ga biramo i što ta osoba govori da će napraviti, ako ga izaberemo, a onda poslije možemo vidjeti je li se to stvarno i dogodilo, kazao je Vinković.

Vinković ističe kako neće biti nimalo jednostavno u idućih pet godina, ali da isto tako nije bilo ni u prošlih pet godina.

– U prošlih pet godina je bilo puno izazova. Sjećamo se COVID-a, ruske agresije na Ukrajinu, visoke inflacije, poručuje.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: