Civilno društvo u RS odahnulo nakon odustajanja od zakona o ‘stranim agentima’

Ideja o zakonu o “stranim agentima” preko noći otišla je u prošlost.

Bez objašnjenja, ministar pravde u Vladi bh. entiteta Republika Srpska (RS), Miloš Bukejlović, uoči rasprave je rekao da se iz skupštinske procedure povlači Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Nekoliko sati kasnije, entitetski predsjednik, Milorad Dodik, u objavi na mreži X, je pojasnio da je zakon povučen na doradu zbog prigovora javnosti, te da je RS “opredijeljena [ka] evropskom putu”.

“Dogovorili smo da ovaj povučemo i dodatno usaglasimo sa zakonima koje imaju i primjenjuju pojedine evropske zemlje kako bismo ga uskladili s evropskom pravnom praksom”, objavio je Dodik, političar koji je poslednje dve godina nastupao upravo suprotno EU agendi sastajući se više puta sa ruskim liderom Putinom nakon početka invazije na Ukrajinu.

Zakon koji je u septembru prošle godine usvojen u formi Nacrta je predviđao posebnu prismotru i mogućnost zabrane rada za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političke aktivnosti, dodatno registrovanje te izvještavanje nadležnih o svakom prilivu sredstava.

Zakon u RS je samo jedan od nekoliko sličnih represivnih zakona, pisanih pod ruskim uticajem, koji su se našli u zakonodavnoj proceduri širom svijeta u proteklih godinu dana.

Već od prvih najava, naišao je na lavinu kritika međunarodne zajednice, nevladinog sektora i medijske zajednice.

Za predstavnike civilnog društva sa kojim je razgovarao Radio Slobodna Evropa (RSE) sumnje ipak nema, pritisci međunarodnih organizacija, stranih vlada i domaćeg nevladinog sektora su urodili plodom.

‘Ozbiljne posljedice' skinule zakon s dnevnog reda

Uoči skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona, 46 nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine se obratilo poslanicima otvorenim pismom, tražeći da ne glasaju za zakon. Upozorili su da će na udaru zakona biti svi- “od sportskih i sindikalnih do humanitarnih organizacija”.

Među potpisnicima pisma je bio i bh. ogranak međunarodne organizacije za borbu protiv korupcije, Transparency International.

Izvršna direktorica Transparency Internationala Ivana Korajlić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da bi, u idealnom svijetu, zakon bio skinut sa dnevnog reda zbog “snage argumenata i razuma”, i spremnosti vlasti da sasluša kritiku, ali da “ne bi trebalo da se zavaravamo”.

“Možemo samo nagađati na kraju krajeva koji su to motivi, prijetnje ili obećanja prevagnuli u tome da se, ipak, donese jedna ovakva odluka, koje su bile zakulisne radnje i dogovori”, rekla je Korajlić.

Prema njoj, donosioci odluka u entitetskoj vlasti su shvatili da bi trpili ozbiljne posljedice, te su zato i povukli Prijedlog zakona.

Dejan Lučka, pravnik i direktor banjalučkog Centra za ljudska prava, koji je, takođe, potpisao otvoreno pismo, za RSE ocjenjuje da je zakon povučen zbog pritisaka međunarodnih organizacija, Evropske unije, ali i vlada određenih evropskih zemalja i Sjedinjenih Država.

“Vjerujem da je bio dosta jak pritisak na donosioce odluka u Republici Srpskoj, konkretno na Ministarstvo pravde, na predsjednika i na Narodnu skupštinu. Naravno, zagovaranje različitih nevladinih organizacija iz RS je tu odigralo jednu možda malu ulogu, ali mislim da prije svega je to urađeno zbog pritiska koji dolazi spolja”, smatra Lučka.

Zakon kao sredstvo pritiska

Lučka ocjenjuje da ovo sigurno nije posljednji pokušaj Dodika i vladajuće strukture u RS da donesu ovakav zakon, te da će im ovo biti “vrsta pregovaračkog mehanizma, tj. da tvrde pazar sa ovim zakonom”.

“Sada su ga povukli, pozivaće se na evropske vrijednosti, na poštovanje ljudskih prava u skladu sa evropskim putem RS, ali će u budućnosti sigurno, ako ne novim zakonom, onda mijenjanjem odredbi u postojećim zakonima, pokušati da ugrade neke odredbe iz ovog prijedloga zakona”, kaže Lučka.

Postoji i mogućnost, nastavlja Lučka, da će zakon koristiti kao pregovarački alat u komunikaciji sa svjetskim i evropskim finansijskim institucijama, te da neće donijeti zakon, ukoliko budu dobili novac.

“Oni će se uvijek moći reći, ‘da, mi nismo taj zakon donijeli, jer smo htjeli da izađemo u susret i nevladinim organizacijama u Republici Srpskoj, ali i zahtjevima Evropske unije ili međunarodnih organizacija koje se bore za ljudska prava'”, dodaje Lučka.

Ivana Korajlić upozorava da se ovakvi zakoni “kad-tad vrate ili vise nad glavom svima kao neka vrsta prijetnje”.

Podsjeća da se i ranije “prijetilo” sličnim zakonskim rješenjima, ali da se ovaj put najdalje odmaklo.

“Znajući vlasti u Republici Srpskoj, koje svaki put u ovakvim štetnim inicijativama, idu po jedan korak dalje, sigurno možemo očekivati da se nije odustalo od ovakvih ideja i da će zapravo prijetnja usvajanjem ovakvog zakona stajati svima kao neka vrsta pritiska”, smatra Korajlić.

Na koga će se ugledati zakonodavci u RS?

Korajlić ocjenjuje da je dobro što je Vlada povukla zakon koji nije u skladu sa demokratskim standardima, čije bi usvajanje predstavljalo “kršenje osnovnih prava”.

Ipak, prema njoj, zabrinjavajuće je što je Dodik najavio usaglašavanje zakona sa onim “koji postoje u drugim zemljama EU”, te istakla slučaj Mađarske koja ima osporavani zakon o zaštiti suvereniteta, i Slovačke u kojoj je sličan zakon u proceduri.

Od decembra 2023. u Mađarskoj je na snazi Zakon o odbrani nacionalnog suvereniteta, koji predviđa osnivanje Kancelarije za zaštitu suvereniteta, čija je nadležnost istraga političkih aktivnosti koje se finansiraju iz inostranstva.

Evropska komisija je u februaru pokrenula proceduru protiv zakona, tvrdeći da krši evropske propise.

“Svakako se ne radi o nekakvim evropskim standardima, već o državama koje idu u potpuno autoritarnom smjeru i žele preuzeti ili su odavno preuzele kontrolu nad radom civilnog društva kao što je slučaj sa Mađarskom”, upozorava Korajlić.

U ovom kontekstu, podsjeća i na odlične odnose koje gaje Dodik i Orban.

Lučka, takođe, smatra da je moguće da će se vlasti u RS ugledati na Mađarsku u slučaju vraćanja zakona u proceduru.

“On [Dodik] je i pri koncipiranju ovog zakona koristio, pored primjera Rusije, Gruzije, prethodno azerbejdžanskog predloga koji nije prošao, svakako i mađarsko iskustvo”, rekao je Lučka.

Ipak, on podsjeća da tradicije na koje će se vlastodršci u RS pozivati ako budu donosili sličan zakon, nisu proevropske.

“Zakoni koji se donose u EU, kao što je taj mađarski, oni nisu u skladu sa evropskim vrijednostima sa evropskim standardima ljudskih prava, kako ih definiše Evropski sud za ljudska prava”, naglašava Lučka.

Budućnost sličnih zakona u Evropi, dodaje on, zavisiće i od junskih izbora za Evropski parlament, jer dosta evropskih zemalja “naginje ka desnici koja opet hoće da takve zakonske prijedloge vidi u svojim državama”.

Šta kažu SAD i EU?

U odgovoru na upit RSE, Ambasada SAD u Sarajevu je podsjetila na svoje ranije stavove, da je nacrt zakona “represivan i antidemokratski” te da bi u slučaju sprovođenja “drastično narušio prava i slobode stanovnika Republike Srpske”.

“Nastavićemo da se zalažemo za prava svih građana BiH da ostvaruju svoja osnovna prava i slobode”, ističu iz Ambasade.

Kancelarija EU u BiH pozdravila je odluku o povlačenju sa dnevnog reda i pozvala na rad na evropskim integracijama.

“Pozitivna je vijest da su vlasti u RS odlučile da povuku predloženi zakon o ‘stranim agentima', koji nije bio u skladu sa evropskim standardima”, naveli su na mreži X.

Lučka podsjeća da je za razliku od prošlih najava sličnog zakona, ovaj izazvao veliku buru u međunarodnoj javnosti.

“Protiv njega su se izjasnili, na primjer, ODIHR, Venecijanska komisija, OEBS, organi Ujedinjenih nacija, dakle ne samo vlade drugih država članica, nego relevantne međunarodne institucije koje se bave ljudskim pravima”, naglašava Lučka.

Evropska organizacija za bezbjednost i saradnju (OEBS) je u odgovoru za RSE navela da je “primila k znanju povlačenje zakona”, te ponovila raniji stav da je on “u suprotnosti sa međunarodnim standardima ljudskih prava i obavezama BiH u pogledu slobode udruživanja i izražavanja”.

Kancelarija Ujedinjenih nacija u BiH je još u oktobru tražila da se zakon povuče iz procedure.