Redakcija
Proći kroz uvrede, mržnju i prijetnje LGBTIQ+ zajednici, dok svaka takva poruka posjetitelja i figurativno i fizički udara u glavu ili tijelo iskustvo je izložbe “Čestitke, sramite se”, otvorene u sarajevskom Goethe institutu.
Stvarni komentari i poruke koji su zabilježeni online postavljeni su tako da vise s plafone skučene prostorije u kojoj se kroz mržnju dolazi do dijela gdje su pločice s porukama prazne. Autori kažu, to je prostor za ljubav, podršku i razumijevanje.
Već iduće jutro, u petak, neko je ispisao uvredljiv homofoban grafit na zgradi Instituta i tako još jednom pokazao šta sve trpe članovi zajednice.
Nikolina Gagić, aktivistica u čudu je čitala jedan od komentara na izložbi. Kaže, najviše je brinu oni koji “zvuče pametno” pa im to daje “težinu”.
“Koliko ljudi vremena posvete da iznesu mržnju prema nekom ko im ništa živo nije uradio. Oduzme vrijeme svog dana od samog sebe, porodice… I pogotovo je strašno što su te neke stvari tako elokventne, elokventno konstruisane da neko pomisli – aha, ova osoba je zaista pametna”, kaže Nikolina.
Lično je doživljavala “upiranje prstom”.
“Znači, ako se našminkam, ljudi pokazuju, i nekad imam osjećaj da ne mogu ja biti ja, zato što se ružno osjećam kad mi se neko smije”, govori Nikolina i dodaje da snagu pronalazi unutar zajednice.
“Imamo bolesnih i bez njih”, “Bacaj, Putine”, “Treba sve lezbe i pedere pobit”, samo su neki od komentara koje posjetitelj izložbe “mora” doživjeti prolazeći izložbom.
Postavka je dio programa “Mjeseca ponosa” koji najavljuje petu povorku ponosa u Sarajevu, zakazanu za 22. juni.
Organizatori kažu da izložba na eksplicitan način stavlja u prostor mrzilačke, prijeteće i nasilničke poruke koje je Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa primao posljednjih pet godina, kako kroz svoje društvene mreže, tako i kroz privatne profile članova i članica.
“Ti komentari oslikavaju homofobno, nasilničko društvo u kom LGBTIQ+ osobe svakodnevno žive i s čim se suočavaju i bore. Bore se uzdignute glave, ne dopuštajući takvima da ih pokolebaju i unište.
Hrabro i ponosno LGBTIQ+ osobe svakodnevno žive svoje autentične živote”, poručili su iz Povorke ponosa i pozvali nadležne da reagiraju na uvredljive poruke na fasadi Instituta.
“Ovo je realnost”
Lejla Huremović, aktivistica, kaže da je lično dobivala poruke i komentare koji čine izložbu.
“Ovo je realnost. Mene ne iznenađuje. Ali ne želim i nikad se neću navići na ovakvu vrstu komentara”, kaže Lejla.
Pozvala je sugrađane da dođu i pogledaju izložbu kako bi shvatili kakve je zapravo njihova svakodnevica i kakve sve prijetnje primaju i koliku mržnju doživljavaju.
“Kad primiš takvu poruku ili vidiš komentar, to je miks emocija, i ljutnje i tuge, straha, anksioznosti, ovisi kakva je vrsta poruke, ako neko kaže – ubiću te, nije nimalo jednostavno čuti to. Kada čujete poruku, ružna si, već sam se i navikla na takve, to je toliko nekako postalo svakodnevica, ali nije ugodno ni u jednom trenutku”, kaže Lejla i dodaje da se pita ko ih je poslao, ko je iza najčešće lažnog imena.
Društvene mreže kao ogledalo fizičkog svijeta
Ismar Žalica i Una Mazrak prošli su svojevrstan put grešaka, kažu, dok su radili na izložbi.
“Željeli smo umjetnički da kažemo nešto, da neku pamet poručimo, nešto sad da smo mi strašno inteligentni, zanimljivi, ali smo zalutali. I shvatili smo da nas odgovor gleda direktno u lice. ‘Volim da se ne bojim’, slogan ove Povorke ponosa je inspirisao na korištenje komentara za izložbu”, ispričao je Ismar.
Činjenica da društvene mreže vide kao ogledalo fizičkog svijeta, i u najružnijim i najljepšim dijelovima, motivirao ih je da stvarne i necenzurirane poruke ljudima predstave na ovaj način.
“Pune su mržnje, pune bijesa, ali da ako istrajemo one su ustvari potpuno nebitne na kraju dana, samo je potrebno da se držimo zajedno”, rekao je za RSE Ismar.
Autor izložbe ističe da se i sam sretao s negativnih komentarima, ne u istom kontekstu, ali na drugim razinama. Primijetio je da je prva, “valjda naučena reakcija da se objasnim”.
“Zašto bih se ja objašnjavao nekomu ko se očigledno nije ni potrudio da razumije? Jer nemam problem sa neslaganjem, imam problem sa mržnjom. I to mržnjom prema bilo kome, zbog bilo čega.”
“Volim da se ne bojim”
Petu povorku ponosa u Sarajevu najavljuje niz događaja koji kroz umjetnost progovaraju o nasilju nad članovima LGBTIQ+ zajednice.
Organizatori kažu da očekuju masovan protest, kao i ranijih godina, kada su povorke organizirane uz jake mjere sigurnosti.
“Mjere su iste kao i prošlih godina”, kaže Anisa Pračić Šehić, jedna od organizatorica povorke.
Kaže da tema borbe protiv nasilja nije bitna samo LGBTIQ+ zajednici, već svakom pojedincu i pojedinki u bh. društvu.
“Moja reakcija na ‘hate’ komentar je življenje u autentičnom životu, slobodnom životu, kao panseksualne žene, kao queer žene i kao borkinje. Da li kroz aktivizam, da li kroz jednostavno postojanje”, kaže Anisa.
Ističe da od institucija očekuju da imaju jednaka prava kao i svi drugi građani.
“Ističemo već pet godina važnost zakona o istospolnim partnerstvima, ali vlade ne reaguju, ništa ne čine po tom pitanju. Volimo da se ne bojimo što postojimo, hoćemo da volimo i da se ne bojimo da živimo naše autentične živote”, kaže Anisa.
Prema izvještaju Međunarodne lezbijske, gej, biseksualne, trans i interseksualne asocijacije Evrope, BiH je u 2024. godini nazadovala kad je riječ o pravima zajednice.
Na skali od 0 do 100 posto ispunjenosti prava, BiH je ostvarila rezultat od 40 posto. Prosjek u EU je 47 posto. Kategorije na osnovu kojih se rezultati mjere su ravnopravnost, pravo na porodicu, pravo prepoznavanja spola, prostor u javnosti i azil.
GIPHY App Key not set. Please check settings