Luša: U Francuskoj nema pobjednika parlamentarnih izbora

U dva tjedna se u Francuskoj dogodila velika promjena, koju vjerojatno nitko nije očekivao, kazala je Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu govoreći o drugom krugu parlamentarnih izbora u Francuskoj, na kojemu je najviše glasova odnijela koalicija lijevih stranaka, potom centristi, a Nacionalno okupljanje, za kojega se pretpostavljalo da će imati relativnu pobjedu – nalazi se na trećem mjestu. 

Nema pobjednika ovih izbora. Relativni pobjednik je ljevica, kazala je i dodala da se radi o grupaciji koja ide od lijevog centra do krajnje ljevice. 

– Heterogena je po svojim stajalištima i politikama, od Mélenchonovih krajnje radikalnih pa do onih koji su bliže lijevom centru. Ta je koalicija formirana neposredno pred same izbore i očekuje mandat za sastavljanje vlade s obzirom na to da su dobili najveći broj mandata. 

– S druge strane imamo Marine Le Pen, koja je pobijedila u smislu budući da je ojačala desnica, dodala je. Pitanje je, kaže, u što će se taj njen izborni rezultat materijalizirati. 

Da je Nacionalno okupljanje Marine Le Pen dobilo apsolutnu većinu formirali bi vladu. Ovako su, smatra, dobili neke druge benefite i dobar zalog za predsjedničke izbore.

Emmanuel Macron je u prvom krugu izbora doživio poraz, podsjeća Luša.

– Doživio je i poraz na izborima za Europski parlament, međutim u ovoj konstelaciji snaga još uvijek može formirati vladu s kojom bi mogao kohabitirati, koja bi mogla slijediti neke njegove politike, iako će to biti jako teško, dodaje Luša.

Goran Bandov, rukovoditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu, ne vjeruje da bi Nova narodna fronta, kako je već najavila, za tjedan dana mogla imati kandidata za premijera, pa čak i neke ministre. 

Za to je potrebna potvrda u parlamentu, kaže, ali za sada se ne vidi od koga bi potvrdu mogli dobiti osim od centrističke Macronove struje. 

– Te stranke ljevice su zapravo preotele na neki način glasove Macronu, kazao je i pojasnio da su dobivale glasove na temelju osuda svih politika predsjednika Macrona. 

– Vrlo je teško pretpostaviti da bi Macron upravo njima mogao dati potporu. Sigurno će oni to pokušati, istaknuo je Bandov.

Napominje da bi se možda moglo dogoditi da ujedinjena ljevica ne ostane ujedinjena do kraja. Realnim smatra formiranje jedne stručne vlade.     

Kotarski: Financijska tržišta su odahnula i nema velikih poremećaja na burzi

Financijska tržišta su svojim reakcijama za sada pokazala da su zadovoljna raspletom situacije u Francuskoj, rekao je Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. 

Smatra da bi im najgora opcija bila da je krajnja ljevica dobila uvjerljiv mandat za sastavljanje vlade ili pak da Le Pen ima mogućnost formirati vladu.

– Ljevica ima daleko veći program potrošnje kojeg je planirala implementirati u praksi – kroz pet godina dodatna potrošnja 200 mlrd. eura, u kontekstu kad Francuska već ima 5,5% BDP-a kao fiskalni deficit. To je vrlo neodrživa fiskalna pozicija, kazao je. 

S druge strane, tvrdi Kotarski, čelnik Nacionalnog okupljanja Jordan Bardella je reterirao nekoliko dana uoči izbora i signalizirao da ne bi išao toliko s jačanjem javne potrošnje. Financijska tržišta su, kaže, odahnula i nemamo velikih poremećaja na burzi. 

– Ono što nije riješeno je to da je Francuska u političkoj pat poziciji. Dugoročno i srednjoročno nemamo mogućnost, politički kapacitet, da se neke ključne reforme, koje se trebaju provesti da se francusko gospodarstvo dinamizira i da se oporavi od stagnacije u kojoj se nalazi. Nemamo dovoljno političkog prostora za to, istaknuo je Kotarski.

Ponovio je da je udio javne potrošnje u francuskom BDP-u 60% te da na mirovine i zdravstveni sustav odlazi 20% BDP-a. 

– Istodobno je nezaposlenost mladih od 18%. Veća je nezaposlenost nego što je prosjek eurozone i Europske unije, izjavio je Kotarski i napomenuo da Francuska 50 godina nije imala uravnotežen proračun. 

Četiri stranke lijevog bloka Nova narodna fronta okupile su se neposredno pred izbore. To su Nepokorena Francuska, Socijalistička stranka, Zelena stranka i Komunistička partija Francuske. Luša ističe da je takav pokušaj formiranja bloka bio i 2022. godine, ali se ta koalicija brzo raspala. 

– Ovdje se i nije išlo s premijerskim kandidatom jer je jako teško postići konsenzus, posebno u kontekstu politika koje zagovara Jean-Luc Mélenchon (čelnik Nepokorene Francuske, op.a.). On je u nekim svojim politikama i narativima otišao stvarno krajnje lijevo. Rekla bih da šalje ekstremističke poruke koje sliče ili podsjećaju na ono što radi krajnja desnica. On propituje samo postojanje i način funkcioniranja Europske unije, kazala je Luša.

– Oko takvog ekstremnog kandidata ljevica se dakako ne može okupiti i sigurno je da zeleni, socijalisti i komunisti neće podržati Mélenchona, a mislim da je on svjestan toga. Zbog toga sam rekla da postoji mogućnost da Macron postigne neki dogovor s ljevicom, iako su to dosta diferentne politike, dodala je.

“Stručna vlada će vrlo teško moći dobivati potporu”

Bandov ističe da sada trenutačno sigurno nije lako biti Emmanuel Macron. On, kaže, nema tu potporu koju stalno zahtijeva, gotovo moli od Francuza. Predložio je radikalne reforme, a to ne žele ni ljevica niti desnica.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Sačekat će da dođu službeni prijedlozi, ali već sada radi na mogućnosti da netko iz lijevog bloka da potporu nekom zajedničkom kandidatu, centrističkom, koji bi bio onda bliži i Macronu, napomenuo je Bandov.

– To bi značajno olakšalo funkcioniranje Francuske. Stručna vlada je uvijek problematična, ako dođe do nje, zato što će ona vrlo teško moći dobivati podršku. Ta podrška koju će dobivati, bit će od trenutka do trenutka, što će zapravo produžiti donošenje bilo koje odluke. To će onda i otežati situaciju u samoj Europskoj uniji, dodao je.

Predsjednik će na međunarodnoj sceni vjerojatno značajni dio ovlasti zadržati. Da je došlo do tvrde kohabitacije Macron bi teže funkcionirao, ali sada, napominje Bandov, kada apsolutnu većinu nema nijedna grupacija onda će predsjednik moći puno jednostavnije funkcionirati – davati tempo francuske vanjske politike.

Tri ključne točke svjetskog gospodarstva su Europa, SAD i Kina, istaknuo je Kotarski i pritom objasnio da SAD ima ekonomski rast i da je zadnjih 10-15 godina daleko više povećao svoju produktivnost u odnosu na europsko gospodarstvo. 

– Europsko gospodarstvo stagnira. U međuvremenu je Kina napredovala i počela konkurirati jakim igračima u Europskoj uniji. Ako se tu europska industrija, političari, ne dogovore i ne donesu neku kredibilnu strategiju kako isplivati iz ovoga problema, bojim se da će stanje biti sve gore, kazao je.

Kako će Nacionalno okupljanje kapitalizirati glasove?

Budući da nisu pobijedili na parlamentarnim izborima može se postaviti pitanje daljnje suradnje Jordana Bardelle i Marine Le Pen u Nacionalnom okupljanju. Luša ne vjeruje da bi tu moglo biti problema, jer su, kako kaže, oni su kroz izbore za Europski parlament i parlamentarne izbore u Francuskoj stvorili dobar kapital. 

– Deset milijuna Francuza im je dalo potporu. To govori i o tome da veći dio Francuza podržava njihove politike. Neki su, naravno, i protestni glasači. Pitanje je na koji način će oni kapitalizirati te glasove, kazala je i spomenula da se na razini Europske unije događa okupljanje nove političke grupacije zajedno s Viktorom Orbanom, austrijskom Slobodarskom strankom (FPÖ), češkom strankom ANO, talijanskom strankom Liga (Mattea Salvinija).. odnosno stranaka iz 12 država članica EU-a. 

– Tu je translatiran kapital koji se baštini i s izbora za Europski parlament. Tako će i Marine Le Pen i njena stranka moći promovirati svoje politike na europskoj razini, istaknula je Luša.

Može profitirati i na idućim parlamentarnim i predsjedničkim izborima. Do tada će, dodala je, u kontinuitetu promovirati ove politike za koje su Francuzi glasali. Tu se misli na politike u vezi s migracijama, koje opterećuje francusko društvo, a i promjene koje njena stranka zaziva unutar Europske unije – jačanje nacionalnih država, povratak suverenističkim politikama.

Desne političke opcije u Europi

“Domoljubi za Europu” su treća snaga u Europskom parlamentu. To je skupina niza desničarskih stranaka, kazao je Bandov. Može se dogoditi da sve ostale grupacije unutar Europskog parlamenta naprave snažan odmak od njih i da ne dobiju mogućnost upravljanja nijednim odborom u parlamentu ili pak da dobiju neke odbore koji su manje značajni.

– Ono što je značajno je da je ovo poruka svim strankama, političkim opcijama u Europskom parlamentu da desnica jača. Ovo nije jedina nova grupacija, postoji još jedna nova, “Suverenisti”. Vidjet ćemo hoće li se ona uspjeti formirati. Pitanje je što će biti s njemačkom strankom, Alternativa za Njemačku (AfD). Hoće li ona pristupiti “Suverenistima”? Ako im pristupi onda će vrlo vjerojatno doći do oformljivanja još jedne manje grupacije unutar Europskog parlamenta koja će vjerojatno biti još radikalnije desno nego što je ova sada koju osniva zajedno Le Pen i mađarski FIDESZ, kazao je Bandov. 

Postoje i Europski konzervativci za koje Bandov kaže da su puno bliže suradnji s drugim grupacijama unutar Europskog parlamenta. Tamo je vodeća skupina Braća Italije talijanske premijerke Giorgie Meloni.

Kotarski: Nakon rezultata izbora u SAD-u znat ćemo više o britanskom odnosu prema EU

Izbore u Velikoj Britaniji u kojima su pobijedili Laburisti i izjavu novog ministra vanjskih poslova Davida Lammyja, koji je izjavio da bi se Velika Britanija ipak mogla malo više približiti Europskoj uniji, komentirao je Kristijan Kotarski. Smatra da ne postoji još jasan odgovor u vezi s eventualnim približavanjem te da bi se moglo više znati nakon američkih predsjedničkih izbora.

– Republikanci, koji smatraju da će Donald Trump pobijediti, već su bacili “udicu” Velikoj Britaniji i žele je privući više k sebi. Kruna svega toga bi bio ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i Velike Britanije, kazao je.

Napomenuo je da Europska unija ima dosta rezolutan stav oko toga jeste li ili niste član EU-a. Teško da može postojati neki hibrid. Smatra da je to jako teško za novu vladu Laburista – kako “plivati” između toga da je Velika Britanija nakon gubitka pristupu jedinstvenom tržištu, izlaska iz EU-a, počela se sve više orijentirati na druga tržišta, da bi amortizirala gubitak ogromnom tržištu EU-a.

– Velika Britanija je potpisala neke nove trgovinske sporazume, poput sporazuma koji okuplja najbrže rastuće ekonomije danas na svijetu – a to su ekonomije jugoistočne Azije i Pacifik. Sadržaj tih sporazuma nije nužno kompatibilan s regulativom Europske unije. Ključno pitanje je gdje ćete se dugoročno pozicionirati – uz EU i njezino gospodarstvo koje prolazi jako teške trenutke ili ćete se sve više orijentirati na neka nova čvorišta, neke nove točke na karti svijeta koje imaju puno bolje perspektive rasta i gdje možete plasirati daleko više svog izvoza, kazao je. 

Što će pobjeda Laburista značiti za Veliku Britaniju?

Nakon 14 godina Konzervativci u Velikoj Britaniji su, kaže Luša, iscrpili svoje politike, ali i strpljenje britanskih birača. Program kojega Laburisti nude, krajnje je oprezan.

– Svjesni su da njihova pobjeda cilja desetogodišnjem razdoblju reformi, s kojima žele odmah započeti. Međutim to nisu reforme koje se mogu dogoditi preko noći. Fokusirani su na pet glavnih točaka svog programa kojega nastoje realizirati. Prvo je jačanje ekonomije, obrazovne politike, potom energetske politike, kazala je. 

Što se tiče vanjske politike i bližih veza s EU-om, tu se ne podrazumijeva neka želja za ponovnim pridruživanjem, nego npr. bliža veza s EU-om po pitanju sigurnosne i obrambene politike s obzirom na rat u Ukrajini.

– Ovisno o rezultatima predsjedničkih izbora u SAD-u vjerujem da će se tako Ujedinjeno Kraljevstvo pozicionirati onda i prema Europskoj uniji. Ako pobijedi Trump, on će mijenjati svoje politike prema EU, a sukladno tome će onda i nova laburistička vlada otprilike odvagati što joj je korisnije u tom vanjskopolitičkom djelovanju, istaknula je Luša.

Pitanje priznavanja Palestine

Laburisti i dio lijeve koalicije koja je pobijedila u Francuskoj zagovaraju priznavanje Palestine. Mnoge države u svijetu, kaže Bandov, priznaju Palestinu, no jedan značajan dio država EU-a još nije učinio taj iskorak. 

– Što se tiče Francuske, ona vrlo vjerojatno još neće ići u tom smjeru, a vidjet ćemo hoće li Velika Britanija. Ključno je to da političari vrlo često osluškuju što to njihovi birači žele. Jedan značajan dio birača Laburista i francuske ljevice to želi.  

Kada priznajete jednu državu ona mora ispuniti neke kriterije, navodi Bandov. Jedan kriterij je pitanje teritorija, drugi je stanovništvo, a treći je efektivno suvereno upravljanje teritorijem.

– U ovome trenutku ključno je pitanje tko to upravlja suvereno područjem Palestine. Tko je taj koga tamo trebamo priznati? To je vjerojatno neko od bitnih pitanja – tko je taj koji treba suvereno upravljati njihovim prostorom, izjavio je Bandov.