Redakcija
Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je 12. jula odluku kojom je utvrdio da je zabrana bilo kojeg vjerskog obilježja u bilo kojoj javnoj službi “neophodna mjera u demokratskom društvu”.
Time je odbacio apelaciju Emele Kapidžija, zaključivši da nije povrijeđeno njeno pravo na manifestaciju vjere. Ona je osporavala pravilnik Oružanih snaga BiH kojim je, pored ostalog, vojnikinjama zabranjeno nošenje hidžaba, odnosno marame.
Emela Mujanović Kapidžija je dala otkaz sredinom maja ove godine u Oružanim snagama BiH nakon što joj je zabranjeno da nosi hidžab. Ona je apelaciju zbog onemogućavanja nošenja hidžaba podnijela Ustavnom sudu BiH sredinom maja 2021. godine.
Ustavni sud BiH je naveo da je ograničenje isticanja vjerskih simbola u bilo kojoj javnoj službi “zakonito i ima legitiman cilj”. Sud je ocijenio da držanje takvih obilježja u službenim prostorijama može utjecati na zaštitu prava i sloboda drugih.
Sud je, pored ostalog, naveo da je kod donošenja odluke imao u vidu i praksu Evropskog suda za ljudska prava kao i da je uzeo u obzir “polje slobodne procjene koje je ostavljeno državama u svjetlu načela neutralnosti javne službe”.
Prema dostupnim podacima, oko 270 žena u Oružanim snagama izjašnjavaju se kao Bošnjakinje. Nema zvaničnih podataka koliko njih je izrazilo želju da nosi hidžab.
Parlament BiH je 20. juna trebao razmatrati inicijativu o izmjeni pravilnika o uniformama Oružanih snaga BiH, a koji se odnosi na zabranu nošenja hidžaba. Ova tačka je skinuta sa dnevnog reda.
Zakon o službi u Oružanim snagama BiH “dozvoljava vjersko izražavanje i to u skladu sa individualnim pravima i opredjeljenjima pripadnika Oružanih snaga BiH”.
Ustavni sud BiH je u decembru 2021. godine utvrdio povredu prava na slobodu vjere muškaraca koji su tražili da nose bradu iz vjerskih razloga u OS BiH.
Osim zabrane nošenja hidžaba u Oružanim snagama BiH, žena sa hidžabom ne može biti sutkinja u pravosudnim institucijama BiH.
GIPHY App Key not set. Please check settings