Svjetska banka: Zapadni Balkan treba investirati 37 milijardi dolara u zaštitu od klimatskih promjena

Šest ekonomija Zapadnog Balkana trebaju u sljedećoj deceniji zajedno uložiti najmanje 37 milijardi američkih dolara da bi građane i imovinu adekvatno zaštitile od štetnih i rastućih uticaja klimatskih promjena, navodi se u danas objavljenom regionalnom Izvještaju Svjetske banke o klimatskim promjenama i razvoju (CCDR).

Učinkovito djelovanje u klimatskim pitanjima moglo bi donijeti ogromnu korist Zapadnom Balkanu, regionu koji čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija i Crna Gora. Ove bi investicije pomogle da se izbjegnu gubici ljudskih života, imovine i produktivnosti, ali i da se ubrza ekonomski rast.

Nedjelovanje nije opcija za region, pošto je već pod snažnim uticajem klimatskih promjena. Tokom protekle decenije, naprimjer, poplave su neposredno pogodile dva miliona ljudi, a uz sve ekstremnije padavine njihove će se posljedice pogoršavati. Rastuću prijetnju predstavljaju i šumski požari, kojih je 2021. godine zabilježeno preko 1.500, za 21 posto više tokom protekle decenije. Suše negativno utiču na poljoprivrednu proizvodnju, a toplotni talasi doprinose zagađenju zraka, uzrokujući hiljade prijevremenih smrti na Zapadnom Balkanu godišnje.

„Klimatske promjene jasna su prijetnja ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana“, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. „Troškovi investiranja u prilagođavanje su značajni. Međutim, dobra vijest je da su koristi od tih ulaganja još veće. Ako se pripremimo za klimatske rizike možemo spasiti živote, sačuvati lokalne zajednice i potaći ekonomski rast“, dodala je.

Prema procjenama Svjetske banke, značajan je povrat uloženog u prilagođavanje klimatskim promjenama, naročito u ekonomijama nižeg i srednjeg dohotka, gdje se za svaki uloženi dolar ostvari korist u vrijednosti od oko četiri dolara.

Pored toga, zemlje Zapadnog Balkana trebaju smanjiti emisije stakleničkih plinova da bi ostale konkurentne, unaprijedile energetsku sigurnost i privukle strane investicije. Pa ipak, postizanje klimatske neutralnosti do 2050, u skladu sa ciljevima Evropske unije, iziskivalo bi dodatna ulaganja od 32 milijarde američkih dolara.

Emisije stakleničkih plinova moglo bi se svesti na nulu na nivou cijele ekonomije do 2050. ukoliko bi solarne elektrane, vjetroelektrane i hidroelektrane mogle proizvesti više od 95 posto ukupne energije, znatno više od sadašnje jedne trećine.

Pored toga, neophodna je i dekarbonizacija sektora građevinskih objekata putem ulaganja u energijsku efikasnost. Nadalje, i sektor saobraćaja se mora dubinski transformirati putem smanjenja potražnje za vozilima, usvajanjem održivijih vidova prijevoza i prelaskom na električna vozila.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

U izvještaju se ističe da značajan dio potrebnih finansijskih sredstava može doći iz privatnog sektora. Međutim, za mobiliziranje privatnih investicija zemlje Zapadnog Balkana moraju obezbijediti stabilno regulatorno okruženje i atraktivna finansijska tržišta kako bi potakle kompanije da iskoriste prilike koje pruža ova tranzicija.

„Za zemlje Zapadnog Balkana prilagođavanje klimatskim promjenama od ključne je važnosti da maksimalno iskoriste svoj potencijal i potaknu snažan, održiv razvoj“, rekao je Nicolas Marquier, regionalni menadžer Međunarodne finansijske korporacije (IFC) za Zapadni Balkan. „Za to će od presudnog značaja biti učešće privatnog sektora. U izvještaju se opisuje jasna i pravovremena putanja za dosezanje nultog nivoa emisija, istovremeno osiguravajući da lokalne zajednice budu zaštićene i da se ekonomski okoriste ovom zelenom tranzicijom“, pojasnio je Marquier.

U izvještaju CCDR za Zapadni Balkan predstavljeno je nekoliko preporučenih javnih politika koje će ovom regionu omogućiti da do 2050. postigne klimatsku neutralnost. Te preporuke su podijeljene na tri kategorije javnih politika:

• Transverzalne: Uspješno prilagođavanje klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih posljedica iziskuje povezivanje institucija u cilju sprovođenja aktivnosti u ovim oblastima. Primjera radi, nužno je osnovati posebne državne organe ili komisije fokusirane na klimatske promjene, a nacionalne obaveze u pogledu klimatskih promjena trebale bi predstavljati osnovu za rješavanje svih klimatskih pitanja.
• Prekogranične: Saradnja između zemalja ključna je za otklanjanje klimatskih rizika koji nadilaze geografske granice. Jačanje regionalnih institucija neophodno je da bi se omogućila koordinacija na poljima kao što su sistemi za rano upozoravanje, zajedničko upravljanje resursima i harmonizacija energetskih sistema.
• Ciljane: Odgovor na konkretne potrebe osjetljivih zajednica nužan je za djelotvornu primjenu rješenja i sprovođenje javnih politika. Među ciljanim politikama su reforme obrazovanja i obučavanja kako bi se unaprijedili mobilnost radne snage i aktivnosti na usvajanju klimatski pametnih praksi.

Grupacija Svjetske banke pomaže državama da ograniče emisije stakleničkih plinova i izgrade otpornost na ekstremne vremenske prilike. Grupacija je sebi postavila ambiciozan cilj da do 2025. usmjeri 45 posto svog finansiranja u klimatske aktivnosti, pri čemu će sredstva biti ravnomjerno raspodijeljena na ublažavanje posljedica klimatskih promjena i prilagođavanje njima. Tokom fiskalne 2023. i 2024. godine, Grupacija Svjetske banke obezbijedila je blizu 1,2 milijarde dolara za finansiranje klimatskih aktivnosti na Zapadnom Balkanu.

Izvještaji o klimatskim promjenama i razvoju.

Izvještaji Svjetske banke o klimatskim promjenama i razvoju predstavljaju novi osnovni dijagnostički alat koji objedinjuje pitanja klimatskih promjena i razvoja. Oni pomažu državama da kao prioritete postave najdjelotvornije aktivnosti kojima se mogu smanjiti emisije stakleničkih plinova i unaprijediti prilagođavanje klimatskim promjenama, ali istovremeno i postići širi razvojni ciljevi. Za izradu tih izvještaja, poznatih i po skraćenici CCDR, koriste se podaci i nalazi rigoroznih istraživanja i u njima se utvrđuju najefikasniji načini za smanjenje emisija stakleničkih plinova i osjetljivosti na klimatske promjene, uključujući i troškove i izazove, ali i prednosti i prilike koje klimatske aktivnosti donose. U izvještajima se predlažu konkretne, prioritetne aktivnosti kojima se pruža podrška održivoj tranziciji ka niskougljičnoj ekonomiji. Kao javni dokumenti, izvještaji CCRD za cilj imaju informirati vlasti, građane, privatni sektor i razvojne partnere te omogućiti svim akterima da se uključe u rješavanje razvojnih i klimatskih pitanja. Izvještaji CCDR će se koristiti za pripremu drugih osnovnih dijagnostičkih studija, aktivnosti u pojedinačnim zemljama i operacija Grupacije Svjetske banke, a služit će i kao podrška privlačenju sredstava i direktnog finansiranja za sprovođenje klimatskih aktivnosti sa značajnim uticajem.