Štrajk advokata po službenoj dužnosti dovodi bh. pravosuđe u probleme

Vanja Lakić, predsjednica Zbora advokata Banja Luka, koji okuplja advokate iz banjalučke regije, potražuje od sudova u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska oko 7.500 eura za zastupanje po službenoj dužnosti.

Dug je, kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), kumuliran proteklih pet godina. Lakić namjerava od 1. augusta, zbog dugovanja, da obustavi rad.

I nije sama u tome. Advokatske komore bh. entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (RS), najavile su štrajk i totalnu obustavu zastupanja pred Sudom Bosne i Hercegovine (BiH) i svim sudovima u RS-u od početka augusta, ukoliko se ne riješi pitanje isplate naknada po službenoj dužnosti i povećanja tarife za zastupanje.

“Idemo u tom pravcu. Svi sudovi će vjerovatno još jednom dobiti obavijest i naše kolege, članovi Advokatske komore, pa ćemo vidjeti kako će sve da teče”, kaže advokatica Vanja Lakić.

I predsjednik Izvršnog odbora Advokatske komore RS Darko Kremenović potvrdio je za RSE da, za sada, odluka o štrajku ostaje na snazi.

Dan uoči stupanja u štrajk će, kako kažu, još jednom obavijestiti kolege i sudove da obustavljaju rad, a za one koji prekrše ove odluke najavljuju disciplinske postupke.

Inače, problem sa isplatama naknada po službenoj dužnosti uzrokovan je kašnjenjem usvajanja državnog budžeta, dok se zaostaci u isplatama u entitetu Republika Srpska gomilaju godinama, tvrde advokati.

Nema zvaničnih podataka o dugovanjima Vlade RS prema advokatima po službenoj dužnosti u tom bh. entitetu, niti postoje podaci o tačnim dugovanjima države prema advokatima koji po službenoj dužnosti rade na Sudu Bosne i Hercegovine (BiH).

Zbog mogućeg štrajka advokata po službenoj dužnosti, u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV) navode za RSE da bi došlo “do nesagledivih negativnih posljedica na rad pravosuđa u BiH”.

Istovremeno, iz Suda BiH za RSE dodaju da pred ovom pravosudnom institucijom, pred kojom se procesuiraju najteža krivična djela ratnog zločina i organiziranog kriminala, prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, optuženi moraju imati branioca nakon potvrđivanja optužnice, te da se radi o obaveznoj odbrani.

Dugovanja pred sudovima u RS

Osim sudova, advokatima u RS duguje i Vlada tog bh. entiteta.

“Imate dosta oslobađajućih odluka, gdje troškovi takvog postupka padaju na teret budžeta, ali se onda ni oni ne isplaćuju. Po informacijama kojima ja raspolažem, radi se o blizu milion maraka potraživanja advokata prema budžetu Republike Srpske”, navodi advokat Aleksandar Majkalović, predsjednik Zbora advokata Istočno Sarajevo.

Predsjednik Advokatske komore Federacije BiH Bekir Gavrankapetanović kaže da niko ne zna o kojim potraživanjima advokata po službenoj dužnosti u ovom entitetu je riječ, jer ne vode zvaničnu evidenciju.

U pitanju su, kako tvrdi, “značajna sredstva”, jer neki advokati rade i zastupaju samo po službenoj dužnosti.

“Ni sudije ne rade bez plate, ni tužioci, ni vještaci, tako da ne vidim zašto bi advokati. Pogotovo što neki žive samo od toga”, navodi Gavrankapetanović.

Šta kažu propisi?

Isplata naknada za zastupanje po službenoj dužnosti na državnom nivou je, kažu iz VSTV-a, regulisana Odlukom o naknadi troškova krivičnog postupka prema Zakonu o krivičnom postupku, a koju donosi Vijeće ministara BiH.

Na nivou Federacije BiH, Skupština Federalne advokatske komore predlaže tarifu koju odobrava Federalno ministarstvo pravde nakon konsultacija s ostalim relevantnim ministarstvima.

U Republici Srpskoj, tvrdi VSTV, advokat ima pravo na nagradu i naknadu troškova za svoj rad, u skladu s tarifom koju donosi Advokatska komora, uz saglasnost ministra pravde.

Prema saznanjima Suda BiH, sredstva iz budžeta za 2024. trebala bi biti raspoloživa u toku sljedeće sedmice, kada bi, kako su naveli u odgovoru za RSE, sva potraživanja advokata po službenoj dužnosti trebala biti izmirena.

Na osnovu privremenog operativnog plana su, kako je potvrđeno za RSE, izmirene obaveze za isplatu troškova branilaca po službenoj dužnosti iz 2023. godine, te manji dio troškovnika iz 2024. godine.

Bosna i Hercegovina je dobila ovogodišnji budžet 19. jula, kada ga je usvojio Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Prema evidencijama VSTV-a, tokom ove godine je u Sudu BiH branilac po službenoj dužnosti postavljen 203 puta u 158 sudskih predmeta.

S problemom neisplaćivanja je upoznat i ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza.

Za Radio Slobodna Evropa kaže da su u prethodnom periodu održali sastanke s predstavnicima komora.

”Upoznati smo s njihovim problemima i zahtjevima, koje smatramo osnovanim. Ministarstvo pravde BiH je tražilo od Suda BiH da nam dostave procjenu dodatnih sredstava, a kako bismo mogli zatražiti i mišljenje Ministarstva finansija, a na temelju čega bi uputili u proceduru izmjene Odluke o troškovima kaznenog postupka pred Sudom, s ciljem povećanja naknada za zastupanje”, navodi on.

Tarife nisu mijenjane 20 godina

Tarifa za usluge zastupanja branilaca po službenoj dužnosti se, kažu predstavnici advokatskih komora, nije mijenjala 20 godina.

Advokat Majkalović kaže da od 1. augusta advokati ne bi smjeli zastupati po službenoj dužnosti i da će štrajk trajati do ostvarenja ciljeva zbog kojih je i određen.

“To će u praksi značiti da sudovi neće moći, u predmetima gdje advokati zastupaju klijente po službenoj dužnosti, održavati ročišta”, navodi on.

Advokatska komora Republike Srpske je radila analizu porasta troškova u periodu od 2005. godine, koju su, kaže Majkalović, dostavili Ministarstvu pravde RS za donošenje nove odluke o naknadama i nagradama za rad advokata.

“Međutim, do toga nije došlo i ovo vidim kao jedan iznuđen potez”, kaže Majkalović.

Iz Ministarstva pravde RS kažu za Radio Slobodna Evropa da su, također, u cilju pronalaženja rješenja, održali sastanke s predstavnicima komore, te da su ih još jednom upoznali s činjenicom da Ministarstvo pravde nije nadležno za vršenje isplata naknada.

”Ujedno smatramo da neće doći do najavljene obustave rada advokata, iz razloga što su u toku pregovori povodom postojećih dugovanja, te je izgledno da će ista biti isplaćena u narednom periodu. Isto tako, važno je ukazati i na odredbe Zakona o advokaturi Republike Srpske, prema kojim advokat ne može odbiti pružanje pravne pomoći ako ga kao zastupnika ili branioca u skladu sa zakonom postavi sud”, kažu iz ministarstva RS za RSE.

Inače, iz komore kažu da je praksa da sudovi obavještavju Ministarstvo finansija RS o finansijskim potrebama nakon pravosudnih postupaka.

“Onda oni doznače određeni iznos i iz tog iznosa se plaćaju troškovi po rješenjima sudova. Međutim, imate problem što se ne postupa prema rješenjima sudova, pa su onda advokati u prethodnih par godina pokretali izvršne postupke. Ali, to opet dođe do Ministarstva finansija i dolazi do kočenja u isplatama”, kaže Majkalović.

Iz resornog ministarstva dodaju i da je prema zahtjevima komore predviđeno značajno uvećanje visine nagrade i naknade za rad advokata u postupcima, koje bi izazvalo “negativne finansijske efekte kako za budžet, tako i za građane i poslovnu zajednicu”.