STRUČNJAK VLADIMIR TOPIĆ ZA ‘SB’: Dok traje borba za Unu, ugrožene su Neretva, Drina, Zalomka, Bregava, Bunica, Buna…

Građani i aktivisti tri države proteklih nekoliko dana vode intenzivnu borbu za spas izvora rijeke Une koji se nalazi u mjestu Donja Suvaja u susjednoj Hrvatskoj.

Koliko je poznato, privatni investitor iz Hrvatske započeo je radove na izgradnji male hidroelektrane na zaštićenom hidrološkom spomeniku prirode, a u njegovoj dozvoli nije sadržana propisana studija utjecaja na okoliš, zbog čega se čekaju novi nalazi i naređenja inspekcije. Građani i aktivisti su odlučni da izvor Une neće dati.

Dok su sve oči uprte ka Uni, jednoj od najljepših bh. rijeka, koja se suočava s prijetnjama po njen tok od izvora pa dalje, i druge bh. rijeke, planine, šume nečija su meta. Bosna i Hercegovina, poznato je nadaleko, izuzetno je bogata prirodnim bogatstvima preko kojih bi uvijek neko da se obogati.

Ugroženi i magični vodopadi

„Slobodna Bosna“ razgovarala je o ovoj temi sa Vladimirom Topićem, stručnjakom iz programa Energija i klimatske promjene Centra za životnu sredinu.

Koordinator kampanje „Sačuvajmo plavo srce Evrope“ odgovorio je najprije na pitanje koje rijeke su u BiH još ugrožene i koje su prijetnje po njih?

„Pored Neretve i Une, i dalje velika prijetnja za naše rijeke su novi projekti hidroelektrana, kako mali tako i veliki. Projekat Gornji horizonti je jedan koji dovodi do devastacije rijeke Zalomke, ali ima i uticaj na izvore Bregave, Bunice i Bune, jer je planirano prevođenje voda Nevesinjskog, Dabarskog i Gatačkog polja u sliv Trebišnjice, tj. u Bilećko jezero, a ove rijeke tj. njihovi izvori zavise od tih voda, koja kasnije završava u donjem toku Neretve. Zasigurno ovo je utjecaj i na donji tok Neretve“, rekao je Topić za „SB“.

„Izdvojio bih planiranu gradnju male hidroelektrane Jovići na rijeci Plivi. Taj projekat zasigurno može narušiti ovu rijeku koja je jedna od naših najznačajniji rijeka, posebno taj gornji dio toka. Ovdje čak imamo i odluke vlasti da podrže izgradnju elektrane, a ne zaštitu ovog područja oko Plive koja je u toku upravo“, otkriva nam Topić.

Ugroženi vodopad Skakavac na rijeci Duboka

Dodaje da je također i rijeka Duboka u opasnosti i njeni magični vodopadi – Skakavac i Pod kotlom, a sve jer je isto privatna kompanija namjerila da gradi malu hidroelektranu u tok netaknutom kanjonu.

„Dodao bih i veliki projekat Buk bijela, Foča i Paunci gdje su planirane tri velike elektrane na gornjoj Drini“, rekao je Topić te dodao kako je mnogo štetnih projekata, a kad na to dodamo betoniranje i gradnju po obalama rijeka, zagađenje otpadnim i industrijskim vodama, kao i rudnicima, naše rijeke su zasigurno ugrožene sa svih strana. A malo se radi na njihovoj zaštiti.

Iskopavanje litija planira se i u BiH

Podzemnim vodama BiH, kažu stručnjaci, prijetnja je i potencijalno iskopavanje litija u susjednoj Srbiji. Potvrdio nam je to i Topić.

„Zasigurno da će se iskopavanje tih ruda odraziti i na nas i to negativno. Uticaj bi mogao biti na vode rojeke Drine i okolno područje Podrinja na primjer. Ali isto tako važno je reći da takvi projekti se planiraju i kod nas i građani ne trebaju da dozvole da se oni realizuju i moraju stati u zaštitu naših rijeka, podzemnih voda, zdravog zemljišta i hrane. Vrijeme je da se aktivno prate aktivnosti oko ovih projekata i da građani reaguju, vrijeme je“, rekao je Topić za „SB“.

Građani glavni stub odbrane rijeka

Koliko se građanski aktivizam pokazao efikasnim na primjeru zaštite rijeka vidjeli smo u nekoliko slučajeva (primjeri minihidroelektrana na Kruščici, rijeci Doljanki u Jablanici itd). S Topićem koji s građanima vodi borbe, prokomentirali smo koliko se još moramo aktivirati i da li smo kao narod svjesni šta je na kocki.

„Građanski aktivizam je mnogo dobrog donio, a rekao bih da je narod glavni stub odbrane rijeka, što je zaista pohvalno, ali nekad je i neophodno da se građani uključe i zauzmu se za svoje rijeke i odbrane ih a zatim okrenu ka racionalnom korištenju. Građani trebaju mnogo više da se uključe i u procese odlučivanja kada je riječ o zakonskoj regulativi i javnim raspravama isto“, smatra.

Institucije koriste stare podatke

Prazna korita rijeka, Foto: Centar za životnu sredinu

Kao laicima koji za vrijeme velikih suša vide prazna korita rijeka, pitali smo se da li je realno da investitori uprkos niskim vodostajima pojedinih rijeka ipak insistiraju na izgradnji minihidrocentrala i koliko klimatske promjene zapravo utječu na taj naš hidropotencijal. Odgovor nam je dao Topić.

„Investitorima većinom i odgovaraju niski vodostaji za mnoge tipove gradnje, ali vez obzira u kojem godišnjem dobu vrše radove šteta je ogromna kad krenu da rade. Klimatske promjene već daju i posljedice na rijeke, proticaj vode i izdašnost izvora. Uz sve to investitori i dalje nastavljaju da koriste stare proračune i da grade vrane, a kasnije se i vidi da nisu bili u pravu, pa tako mnoge elektrane i ne rade tokom većeg dijela godine. Tako i naše institucije koriste stare podatke bez novih mjerenja ili ih rade jako kratko i ne adekvatno“, pojasnio je Topić.

Rijeke nam se posmatraju kao resurs

Kada se hvalimo Bosnom i Hercegovinom, hvalimo se svojim vodnim bogatstvom. No s obzirom na to koliko ih malo čuvamo i koliko ima primjera gdje su rijeke BiH ugrožene, možemo li i dalje se hvaliti svojim čistim i pitkim rijekama?

„Sa ovakvim odnosom prema rijekama, posebno naše institucije se ne trebaju hvaliti ovim prirodnim bogatstvom. Ne rade skoro ništa da se rijeke očuvaju u izvornom prirodnom stanju, ne rade skoro ništa da se očuva naš biodiverzitet, kao ni da se uspostave nova zaštićena područja koja bi mnogim mjestima donijela i razvoj. BiH ima tek 3% zaštićenih područja, a nemaju ni adekvatan sistem upravljanja. Rijeke nam se posmatraju kao resurs koji treba iskoristtit maksimalno kroz hidroelsploataciju ili uništavanje obala uz turističke svrhe, ali na nakmasovniji i najinvazivniji način. S tim u vezi naši predstavnici vlasti se nikako ne trebaju hvaliti ovim resursom kao bogatstvom, nego moraju krenuti raditi daih zaštite i očuvaju za budućnost. Građani trebaju da insistiraju na očuvanju rijeka, izvora i pitke vode, jer to zaista jeste naš najvrijedniji resurs“, poručio je Vladimir Topić za „Slobodnu Bosnu“.

(S. Hodžić)