Loša plovnost Save koči razvoj Luke Brčko

Piše Armin Zeba

---

8.000 kvadratnih metara ima novoizgrađeni plato

U junu 2021. godine započela modernizacija Luke

Riječni saobraćaj okosnica je razvoja Brčkog još od sredine 16. stoljeća, kada se taj grad prvi put spominje u historijskim zapisima kao Kapetanija u Gračaničkom Kadiluku, koja je u to vrijeme bila i jedini skelarski prelaz preko Save za transport ljudi i robe. U drugoj polovini 17. stoljeća, kada Savom počinju ploviti teretni parobrodi, Brčko postaje tranzitni centar za pretovar uglja iz rudnika u sisačkom zaleđu, a 1913. godine dobija i luku u punom smislu tog pojma, koja je i danas locirana na istom mjestu, s tim što je u međuvremenu nekoliko puta dograđivana i modernizirana te od 1961. godine, kada je osnovano Preduzeće pristanište i skladište, mijenjala organizacioni oblik, rapad bivše države dočekala kao Akcionarsko društvo Luka Brčko.

Od 2004. godine, nakon više od decenije dugog zastoja u radu uzrokovanog ratom i neriješenog međudržavnog statusa rijeke Save, Luka posluje kao javno preduzeće, koje je dvije godine kasnije dobilo i međunarodni predznak.

Tri faze

Posljednja modernizacija te jedine međunarodne bosanskohercegovačke luke, kojom bi se njen godišnji obim pretovara u konačnici trebao povećati sa 40.000 na pola miliona tona robe, započeta je u junu 2021. godine, u okviru Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za poboljšanje saobraćajne infrastrukture na Zapadnom Balkanu. U kojoj fazi je modernizacija, odnosno, šta je sve do sada urađeno, koji radovi su preostali i kada bi projekt ukupno vrijedan 13 miliona eura, finansiran sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj (10 miliona eura kredita i tri miliona eura granta) trebao biti definitivno okončan, za Business Magazine objašnjava Perica Josić, direktor Luke Brčko.

“Revitalizacija Luke je predviđena u tri faze – u prvoj fazi je izgrađen novi funkcionalni plato površine 8.000 kvadratnih metara, u drugoj su instalirani nova lučka dizalica kapaciteta 27 tona i novi koš za rasute terete kapaciteta 150 tona, a u trećoj je izgrađeno oko pet kilometra nove pruge i dva kilometra pristupne ceste. Sve tri faze su završene.

Da bi se projekat završio do kraja, potrebno je izgraditi novi kolosijek za Agroindustrijski kompleks te demontirati prugu iz centra grada“, precizira Josić, potcrtavajući pritom da su benefiti obogaćivanja lučke infrastrukture višestruki – od povećanog kapaciteta, preko bržeg pretovara i veće mogućnosti za skladištenje tereta na obali, do lakšeg pristupa dizalicama i pozadinskim skladištima.

Kada je, pak, riječ o proširenju obuhvata plovila i robe koje će Luka, na krilima modernizacije, opsluživati u svom u poslovanju u narednom periodu, on potcrtava da se kao na klijente računa na “sve kompanije koje egzistiraju u Tuzlanskom bazenu i  široj regiji“.

“Prvenstveno tu mislim na kompanije s kojima smo već imali suradnju – Gikil koksara, Sisecam Soda Lukavac, Lukavac Cement, ArcelorMittal Zenica, Bimal Brčko…, kao i na sve ostale koje imaju potrebu za uvozom ili izvozom većih količina roba.

Što se tiče roba, tu su rasuti tereti – ugalj, đubriva, žitarice…, ali i proizvodi od željeza i čelika.

Znatno su povećani kapaciteti te brzina i kvaliteta naših usluga. Što se tiče vrste plovila i dubine gaza, da bi taj dio unaprijedili, potrebno je očistiti plovni put rijeke Save“, ističe Josić.

Luka dobila plato površine 8.000 kvadratnih metara, dizalicu kapaciteta 27 tona, koš za rasute terete kapaciteta 150 tona, te novih pet kilometara pruge i dva kilometra pristupne ceste

Upravo spomenuta loša plovnost Save najčešće se spominje kao glavni hendikep u radu Luke Brčko. Pojašnjavajući šta to konkretno podrazumijeva i koji su osnovni preduslovi za prevazilaženje ili barem ublažavanje tog problema, Josić konstatira da “loša plovnost Save tokom ljetnih mjeseci nam stvara problem, jer ne možemo omogućiti našim komitentima kontinuitet tokom srpnja, kolovoza i rujna, kada je vodostaj nizak i Sava nije plovna, iako moram naglasiti da uz bolju organizaciju i planiranje je moguće osigurati veće količine potrebnih roba koje se mogu lagerovati na našim pozadinskim skladištima i tako osigurati kontinuitet u opskrbi“.

“Potrebno je očistiti plovni put. Određene aktivnosti se poduzimaju po tom pitanju – Europska unija je jako zainteresirana da se Zapadni Balkan bolje riječno poveže te se nadam da će se iz europskih fondova naći sredstva da se taj projekat realizira“, optimističan je Josić.

Polovična podrška

Na pitanja o tome kako na rad Luke utiče općenito loša saobraćajna infrastruktura u BiH i u kojoj mjeri bi njenim poslovnim rezultatima doprinijela brža izgradnja autoputa na Koridoru Vc i brzih cesta, te modernizacija željeznica, on odgovara opaskom da je “sigurno da svako ulaganje u infrastrukturu znatno doprinosi povećanju konkurentnosti Luke, koja ima idealan zemljopisni položaj – nalazi se na tromeđi između Hrvatske, BiH i Srbije te je sa njima povezana i riječnim i željezničkim i cestovnim putom“.

“Za samu Luku bilo bi vrlo važno da se postojeći most između Brčkog i Gunje rekonstruira te da se ponovo osposobi za teretni promet, za koji je zatvoren od 2019. godine.

Također bi bilo jednako važno da se izgrade autoputevi te elektrificira pruga“, ukazuje Josić, koji je samo djelimično zadovoljan podrškom koju Luka, s obzirom na njen značaj, ima od nadležnih institucija sa različitih nivoa vlasti.

Naša jedina međunarodna riječna luka je strateški interes ne samo Brčko distrikta nego i čitave Bosne i Hercegovine

“Što se tiče podrške sa lokalnog nivoa vlasti, imamo dobru suradnju i jaku podršku.

Očekujemo u narednom periodu veću podršku sa državnog nivoa, jer je Luka Brčko jedina međunarodna riječna luka u BiH i u nadležnosti je Vijeća ministara BiH, te kao takva strateški interes ne samo Brčko distrikta nego i čitave Bosne i Hercegovine“, zaključuje Josić.

Energetska neovisnost

“Luka Brčko je u fazi projektovanja solarne elektrane na lučkim krovovima, snage jedan magavat.

Izgradnjom te solarne elektrane, Luka će postati energetski neovisna te na taj način pratiti trendove i direktive Europske unije o obnovljivim izvorima energije“, napominje Josić.