Ekonomski stručnjak o porezu na nekretnine i udaru na kratkoročni najam

Porez na nekretnine

Glavni dio porezne reforme je porez na nekretnine. Pokušavale su ga uvesti i prethodne vlade, ali su odustajale nakon dosta velikog povika u javnosti. Ovoga puta se ide na porez na nekretnine koji predviđa porez na prazne nekretnine.

Velik je to iskorak, politički vrlo zahtjevan, smatra ekonomski stručnjak Luka Brkić s Veleučilišta Baltazar te dodaje da bi se realiziralo sve od 1. siječnja sljedeće godine, čini se kao prekratak rok. Dodaje da je za uvođenje više poreznih oblika, mjera.

– Stalno naglašavam, to je jedno staro fiskalno načelo od Tinbergenovih vremena, prvog Nobelovca za ekonomiju, koji je rekao “koliko ciljeva, toliko mjera”. Mi imamo primitivan porezni sustav. Imate porez na potrošnju, u suštini imate porez na dohodak, porez na rad. Prema tome svi drugi porezni oblici bi trebali dovesti do veće porezne pravednosti, do lakšeg, stabilnijeg punjenja proračuna, do veće financijske stabilnosti, rekao je.

– U tom kontekstu treba gledati i porez na nekretnine. Tu je porez na ekstra dobit, porez na kvazi rentu, na imovinu, na bogatstvo. Jer to je nešto što moderni sustavi promoviraju i potiču, i što se pokazuje kao dobro, ekonomski, financijski održivo i još prije svega pravedno, objasnio je.

Opasnost od porasta “rada na crno”

Jesmo li u opasnosti da se sve pretvori u “rad na crno” s obzirom na to da kratkoročni najam slabo kontroliraju inspekcije, dugoročni najam još slabije? Profesor Brkić smatra da postoji opasnost od porasta rada na crno.

– Kontrole, kontrolni mehanizmi, ne samo u ovom području i u ovom segmentu, to je drugi problem hrvatske administracije i uprave. To je realna opasnost. Međutim, nadamo se da će se i u tom segmentu napraviti nešto bolje, kvalitetnije, kako bi se moglo efikasnije pratiti ova rješenja koja se sada najavljuju, kazao je.

Udar na kratkoročni najam

S dva zakona se sada ide na kratkoročni najam. Jedan je Zakon o porezu na nekretnine, drugi je Zakon o upravljanju zgradama i održavanju. Iznajmljivači se bune. Je li to jedan veliki udar na kratkoročni najam?

– Ja očekujem da će to biti udar na kratkoročni najam, jer se neprestano komunicira da se želi izjednačiti dugoročni najam i kratkoročni najam, koji je fiskalno povoljniji, dakle, idete na temelju paušala. Ali ja mislim da je to dobro da dođe do izjednačavanja, rekao je.

– Ono što će biti posebno vrijedno pratiti je kako će se to iznivelirati, izbalansirati, i razdvojiti, što bi se reklo, žito od kukolja. Dakle, ljudi kojima je iznajmljivanje toga jednog apartmana ili dva apartmana egzistencijalna važnost, zbog socijalnog statusa, mirovine ili čega drugoga, od onoga koji se time na veliko bave. To treba kontrolirati i, po mom sudu, treba oporezivati, zaključio je Brkić.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Više informacija znat će se u ponedjeljak kada je najavljeno predstavljanje porezne reforme.

Može li se usporavanje inflacije odraziti na povoljniju cijenu za potrošača?

Inflacija i dalje usporava, međutim to malo tješi prosječnog Hrvata s obzirom na to da cijene proizvoda i usluga i dalje  rastu. Je li ikad dogodilo da se usporavanje inflacije odrazi na povoljniju cijenu za potrošača?

– Kod nas je to malo specifično zbog toga što imamo takvu strukturu gospodarstva. Vidjeli smo da je kolovoz ponovno pokazao ono što je bilo i prošle godine, da će doći do rasta cijena usluga, dakle hrane, pića jer je turistička sezona, kazao je Brkić.

Dodao je da imamo veću inflaciju nego što bismo očekivali.

– Cijelo vrijeme naglašavam da je inflacija od 2, 2,1 posto, taj cilj od 2 posto koji se promovira, to je tzv. inercijska inflacija. Dakle, ne vidim što je tako veliki makroekonomski problem s inflacijom od 1,5 posto ili 2 posto. Zašto to govorim? Zbog toga što su mjere monetarne politike, dakle središnjih banaka u različitim situacijama, ali one nikada nisu i ne mogu biti klasno politički neutralni izbori. Kad vidite tko su dobitnici takvih nekih politika, onda ću vam postati jasno da ta socijalna struktura malo drugačije izgleda nego što bi nam se možda činilo na prvi pogled, pojasnio je. 

Hoće li rast cijena plina generirati lančani rast cijena?

U kolovozu padaju cijene energenata. Ono što čeka Hrvatsku čeka 1. listopada je rast cijene plina. Neke su procjene da će rasti čak oko 20%. Vlada kaže da neće biti toliko.

– Kada ne bi bilo subvencija, naravno da cijena energenata za sobom vuče tu lančanu reakciju. Ja vjerujem da to Vlada neće dozvoliti, naglasio je.

– Horizontalnost je nešto što mene smeta u dosadašnjem primjeru tih subvencija, ali definitivno to Vlada neće dozvoliti i treba očekivati da cijene koje su sada komunicirane neće biti u konačnici takve. I dalje će to biti subvencionirano što znači da bi taj izvor inflatornih očekivanja trebao izostati, nastavio je.