Pravosuđe Republike Srpske u riziku od zagušenja

Odgođena suđenja i nagomilani predmeti. U takvoj situaciji bi se već za nekoliko dana moglo naći pravosuđe u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.

Razlog je štrajk advokata po službenoj dužnosti koji je počeo 1. avgusta.

Advokatska komora RS je tada sa Advokatskom komorom Federacije BiH obustavila zastupanje klijenata pred Sudom Bosne i Hercegovine i svim sudovima u RS, tražeći isplatu dugovanja i povećanja tarifa za ovaj posao.

U međuvremenu, dugovi za zastupanje u slučajevima pred Sudom BiH su isplaćeni, pa su advokatske komore RS i FBiH stavile moratorijum na štrajk do 15. novembra, do kada bi Savjet ministara BiH trebalo da usvoji odluku o povećanju tarifa.

Za razliku od Suda BiH, u RS dugovanja nisu riješena, niti je postignut dogovor o povećanju naknada za zastupanje po službenoj dužnosti.

U Osnovnom sudu Banjaluka kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) da već od sredine septembra kreće, kako navode, “najaktivniji rad suda u ovoj polovini godine”.

U pisanom odgovoru iz ove pravosudne institucije za Radio Slobodna Evropa (RSE), pojašnjavaju da do sada zbog štrajka nisu imali problema ni odgađanja suđenja, jer se u avgustu zbog godišnjih odmora najmanje radi.

Zbog situacije u kojoj će se uskoro naći, apeluju na dogovor.

“Postizanje dogovora između Advokatske komore i Ministarstva pravde RS je neophodno u skorijem periodu i to je jedino rješenje”, navodi se u odgovoru koji potpisuje Biljana Radulović, predsjednica Osnovnog suda u Banjoj Luci.

Iz Vrhovnog suda i šest okružnih sudova u ovom bh. entitetu nije odgovoreno na upit RSE o tome da li im štrajk pravi probleme, te da li se gomilaju zaostali predmeti.

Kako kažu u Advokatskoj komori RS za Radio Slobodna Evropa (RSE), bili su u kontaktu sa nadležnim Ministarstvom pravde, ali još ništa konkretno nije dogovoreno.

Zvaničnih podataka nema, ali u Komori procjenjuju da se radi o oko 1,1 milion maraka (oko 562 hiljade evra) duga.

Iz Ministarstva pravde RS nije odgovoreno na upit RSE o tome da li su u kontaktu sa advokatima, i kada bi situacija mogla biti razriješena.

Prema zakonima u BiH, branioci po službenoj dužnosti se postavljaju u slučajevima kada optuženi sam ne uzme advokata, nije u stanju da se brani, ako je slabog imovnog stanja ili ako mu je predviđena dugotrajna kazna zatvora.

Ministarstvo pravde RS ‘bez konkretnih rješenja'

Početkom avgusta, iz Ministarstva pravde RS je saopšteno da će biti izrađeni “osnova i dinamika za isplatu” dugovanja advokatima. Tada je nadležni ministar Miloš Bukejlović izjavio da “nisu prihvatljive” izmjene tarifa koje je još prošle godine predložila Advokatska komora RS.

Dalibor Mrša, advokat iz Banje Luke i predsjednik Advokatske komore RS, kaže za RSE da je “resorno ministarstvo iskazalo zainteresovanost, ali nažalost u ovom momentu ništa konkretno nije riješeno”.

“Niti imamo bilo kakav okvirni sporazum sa kojim bih mogao da izađem, odnosno prijedlog rješenja problema s kojim bih mogao izaći u javnost”, kaže Mrša.

On dodaje da je komora predlagala rješenja, te ističe da “niko ne insistira” da se dug prema advokatima isplati odmah.

“Možemo razgovarati o modalitetima, isplatama u ratama, ali što se tiče nove tarife koje nije mijenjana, evo, gotovo dvije decenije, mi moramo imati jasan stav Ministarstva pravde šta je to što je minimum onoga što mogu da prihvate u ovom momentu”, kazao je Mrša.

Ipak, upozorava on, dok ne dobiju bilo kakav prijedlog rješenja, istrajaće sa svojim zahtjevima.

Moratorijum na štrajk pred Sudom BiH do 15. novembra

Dok advokati u RS još pokušavaju da dođu do svojih zarada, dugovanja pred državnim Sudom su isplaćena 7. avgusta, ubrzo nakon što je usvojen Budžet BiH za tekuću godinu.

Entitetske advokatske komore su “pauzirale” obustavu rada do 15. novembra, a državni ministar pravde, Davor Bunoza, za RSE kaže da je optimističan da će do tada doći do dogovora oko visine naknada za zastupanje po službenoj dužnosti.

“U tom periodu mi ćemo pokušati iznaći rješenje da vidimo da li možemo i ako možemo, koliko možemo povećati ovu odluku na naknadi troškova u kaznenom postupku pred sudom BiH”, kazao je Bunoza.

On je dodao da se 10. septembra sastao sa predstavnicima Ministarstva finansija i Suda BiH, da se dogovore oko toga šta mogu ponuditi advokatima, a najavio je i nove sastanke sa predstavnicima komora.

“Naravno, povećanje tarife 100-120 posto nije moguće. To su ogromna sredstva. Mi smo svjesni da bi bilo dobro da se poveća odvjetnička tarifa, ali što je realno, što možemo ponuditi, o tome ćemo u narednim danima saznati”, rekao je Bunoza.

Mogu li advokati odgovarati?

Savjet ministara BiH je 3. septembra usvojio informaciju o obustavi rada advokata pred Sudom BiH, te je zadužio državno Pravobranilaštvo da “po potrebi pokrene sudski postupak” protiv entitetskih advokatskih komora, te predloži privremene mjere, radi osiguranja “nesmetanog rada pravosuđa u hitnim postupcima”.

Tada je zaduženo Ministarstvo pravde BiH da sarađuje sa Pravobranilaštvom, i pripremi materijal za eventualni sudski postupak.

Ministar pravde za RSE kaže da ne vjeruje da će do toga doći.

“Mi smatramo da se morao prije sastaviti sporazum o hitnim postupcima koji se neće prekidati za vrijeme obustave rada, do tog nije došlo. I bili smo spremni upusti se u sudski postupak, ali sad doista nema potrebe, jer smo se dogovorili na koji način ćemo pokušati riješiti ovaj problem”, smatra Bunoza.

U Advokatskoj komori RS odbacuju bilo kakvu moguću odgovornost advokata. Dalibor Mrša pita – šta je sa odgovornošću onih koji treba da obezbijede sredstva za rad branilaca?

“Ima li tih sredstava planiranih u budžetu? A ima li tih sredstava da su data na raspolaganje sudovima? Jer svaki sud planira ta sredstva za branioce, ili se eventualno može govoriti o fiktivnom angažmanu branilaca po službenoj dužnosti, ukoliko tih sredstava nema”, naglašava Mrša.

Ističe da angažovanje branilaca nije obaveza advokatskih komora.

“Dajte da postavimo pitanje onima koji su u obavezi da obezbijede nesmetano funkcionisanje pravnog sistema, u smislu da se osumnjičenom, odnosno optuženom, već pri prvom saslušanju, mora obezbijediti odbrana, te tu odbranu ne obezbjeđuju advokatske komore u Bosni i Hercegovini, već o tome vodi računa država”, kazao je Mrša.

Dodaje da Zakon o advokaturi propisuje mogućnost obustave rada, što dalje reguliše Statut Advokatske komore, te ako je skupština “donijela odluku o obustavi rada ta odluka se mora poštovati”.

U slučaju da neki advokat ne poštuje odluku komore, suočava se sa ozbiljnim posljedicama.

Kako za RSE pojašnjava Vojislav Drašković, predsjednik Zbora advokata Bijeljina, u takvim slučajevima se pokreće disciplinski postupak.

“To je onda stvar disciplinskih tužilaca, kasnije prvostepenog disciplinskog suda i apelacionog disciplinskog suda. Najteža kazna je brisanje iz imenika advokata. Što bi praktično značilo prestanak rada”, rekao je Drašković.

Kako se određuju tarife?

Na državnom nivou, naknada za zastupanje po službenoj dužnosti je regulisana Odlukom o naknadi troškova krivičnog postupka, prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, a nju donosi Savjet ministara.

U Republici Srpskoj, tarifu donosi Advokatska komora, a entitetski ministar pravde daje svoju saglasnost.

Što se tiče Federacije BiH, u njoj Skupština Advokatske komore predlaže tarifu, koju kasnije odobrava Ministarstvo pravde tog entiteta.