BLOKIRANA IZGRADNJA FABRIKE MAGNEZIJA NA KUPRESU: Hoće li Schmidt pomoći njemačkoj kompaniji?

Četrnaest objekata, od toga 10 za proizvodnju magnezija planira se otvoriti na jugoistoku Bosne i Hercegovine u Općini Kupres.

Lokacija na kojoj je planirana fabrika nalazi se na državnom zemljištu i u neposrednoj je blizini kupreškog sela Lovrića doline.

Kako je potvrđeno Radiju Slobodna Evropa (RSE), postrojenja će graditi njemačka kompanija koja u Kupresu ima i svoje predstavništvo.

Planirana proizvodnja magnezija je oko 15 hiljada tona godišnje, a sirovina će se uzimati iz obližnjeg kamenoloma Grguljača, koji je, također, u vlasništvu njemačke kompanije.

Trenutno je u toku pribavljanje dozvola za ovaj projekat. U međuvremenu su ekološka i planinarska udruženja Ministarstvu okoliša bh. entiteta Federacija BiH uputila dopis sa primjedbama na Studiju uticaja na okoliš.

Od ministarstva traže da izvrši reviziju kompletne studije.

Magnezij je jedna od kritičnih sirovina i strateških proizvoda za Evropsku uniju. Njemačka kompanija je područje Kupresa ocijenila kao najkvalitetnije ležište magnezija.

Evropsku uniju (EU) magnezijom trenutno snabdijeva Kina i to sa 90 posto. Kineska proizvodnja magnezija temelji se na ugljenu, kao glavnom izvoru energije.

Godišnje je EU potrebno oko 210 hiljada tona ovog minerala.

Zbog čega je tražena revizija studije uticaja na okoliš?

Planinarska udruga “Stožer” iz Kupresa i poljoprivredna udruga “Attivo” uputili su Federalnom ministarstvu okoliša dopis sa primjedbama na studiju uticaja na okoliš za projekat izgradnje fabrike za proizvodnju magnezija.

Smatraju kako je studija “manjkava, netransparentna i površna”, kako pojašnjavaju, jer “ne precizira jasne mjere zaštite životne sredine, prvenstveno vode”.

Inače, za ovaj projekat koristit će se voda u procesu proizvodnje, kako je navedeno u obrazloženjima ekoloških udruženja.

“Na početku će se (kompanija) priključiti na postojeći gradski bazen vode, odakle se trenutno i dugi niz godina napaja vodom Kupres. Ako ide snabdijevanje iz postojećih izvorišta, to znači ugrožavanje snabdijevanja vodom Kupresa”, kažu iz poljoprivredne Udruge “Attivo”.

Navode i da je Općina Kupres ranije pokrenula izradu Elaborata koji predviđa zaštitu pet izvorišta vodoopskrbnog sistema Općine Kupres.

Zaštita izvorišta, kako navode u svom dopisu, ne podrazumijeva i investicije na ovom području, jer je riječ o planinskim izvorištima.

Izvorište Bašinac koje je, također, elaboratom predviđeno za zaštitu nalazi se 300 metara od planiranog pogona za proizvodnju magnezija.

Sa ovog izvorišta se snabdijeva istočni dio Općine Kupres.

“U slučaju poremećaja vodotoka opskrba pitkom vodom dovodi u pitanje direktan opstanak dobrog dijela središta Općine Kupres, a u slučaju onečišćenja vodotoka, indirektno će stradati dobar dio Bosne i Hercegovine, te Republike Hrvatske”, navodi poljoprivredna udruge “Attivo” u dopisu upućenom Federalnom ministarstvu okoliša.

Dodaju i kako u studiji uticaja na okoliš nije jasno opisan proces proizvodnje magnezija iz kamena dolomita, nije definirana količina i način odvođenja tehnoloških i sanitarnih voda, te nije preciziran i način zbrinjavanja tehnološkog otpada.

Šta kažu iz Ministarstva okoliša FBiH?

U Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH navode za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je 8. augusta održana javna rasprava o studiji uticaja na okoliš.

Prethodno je ovo ministarstvo donijelo rješenje da imenuje stručnu komisiju koja će analizirati Studiju uticaja na okoliš i taj proces ocjene je u toku.

Dodaju da je pristiglo nekoliko primjedbi aktivista i udruženja građana. Te primjedbe, kako navode iz ministarstva, odnose se na sumnje građana da će izgradnjom fabrike biti zagađena životna sredina, zrak, voda i zemlja.

“U tim primjedbama je i navedeno da je strateško opredjeljenje općine Kupres, turizam, poljoprivreda i šumarstvo. Mi ćemo u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i Aarhuske konvencije razmotriti sve primjedbe građana”, kažu u Ministarstvu za RSE, navodeći da će nakon analize svih primjedbi i komentara moći odgovoriti na pitanja o eventualnom zagađenju okoliša.

Kažu i da studija uticaja konstatuje da je “zagađenje u granicama”.

“Sva nova postrojenja/fabrike moraju zadovoljavati sve standarde zaštite okoliša i raditi u skladu sa EU direktivama, što znači zadovoljavati granične vrijednosti emisija”, kažu u Ministarstvu.

Inače, u studiji uticaja na okoliš, između ostalog, je navedeno da će tokom planiranog perioda izgradnje i eksploatacije doći do utjecaja na pejzaž tog kraja koji će se pojaviti zbog poravnjanja terena, postavljanja mehanizacije, sječe vegetacije, kao i stvaranje otpada deponovanja materijala.

Uticaj na zdravlje ljudi nije opisan kao značajan, jer se, kako je navedeno, taj uticaj procjenjuje tokom dužeg vremenskog perioda.

Okolinska dozvola, prema važećim propisima, izdaje se tek nakon što se uz predmetni projekat dobije građevinska dozvola.

Rješenje o odobrenju studije uticaja na okoliš prilaže se kao obavezni dokument za dobijanje akta građenja. Na temelju pravomoćne građevinske dozvole i vodnog akta izdaje se okolišna dozvola.

Šta kažu iz njemačke kompanije?

Kompanija BH Magnezij i Minerali d.o.o., članica MFE Magnezij za Evropu, pokrenula je ovaj projekat prije četiri godine, a trenutno se nalazi u fazi planiranja i izdavanja dozvola. Prioritet im je izgradnja modernog i ekološki prihvatljivog proizvodnog centra.

Magnezij će se prerađivati iz kamena dolomita, koji se već vadi u Kupresu iz kamenoloma Grguljača, za koji postoje potrebne dozvole. Iz njemačke kompanije ističu da će nova fabrika biti usklađena s lokalnom i EU regulativom.

Proizvodnja magnezija namijenjena je zadovoljenju potreba BiH, ali će također ispuniti potražnju Evropske unije za ovim mineralom.

“Demografski trend na Kupresu ukazuje na hitnu potrebu za novim investicijama koja bi stvorila mogućnosti za rad. Ovaj projekat ima za cilj da donese dugoročni ekonomski rast i infrastrukturu, te održivost ovog regiona”, naveli iz ove kompanije u odgovoru za RSE.

Općina Kupres je informisana o planovima za izgradnju fabrike magnezija, ali nisu obaviješteni o trenutnoj fazi projekta. Načelnik Zdravko Mioč smatra da će proizvodnja magnezija biti ekološki prihvatljiva i da će donijeti nova radna mjesta i razvojne projekte u Kupresu, gdje prema popisu iz 2013. godine živi oko 5.057 stanovnika.

Mioč također navodi da nije bilo novih zahtjeva za eksploataciju, te ističe da kamenolom Grguljača ima sve potrebne dozvole za iskopavanje sirovine. Ministarstvo graditeljstva, obnove prostornog uređenja i zaštite okoliša nije obaviješteno o izdatim dozvolama ili vlasništvu nad zemljištem na toj lokaciji.

Fabrika na državnom zemljištu

Planirana fabrika za proizvodnju i preradu magnezija bit će smještena na lokaciji bivšeg preduzeća Dolomit, koja je šumsko državno zemljište s zabranom raspolaganja.​

Lokacija bivšeg pogona Dolomit na kojem je planirana izgradnja fabrike u državnom vlasništvu (Foto: RSE)

Na području Kantona 10, u kojem se nalazi općina Kupres, više od 80% šumskog fonda je u državnom vlasništvu, prema prostornom planu za period od 2008. do 2028. godine, sa ukupnom površinom od 283.915,82 hektara. 

Od 2005. godine, raspolaganje državnom imovinom u BiH je zabranjeno zakonom koji je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown, a Ustavni sud BiH je nekoliko puta presuđivao da samo država BiH može upravljati ovom imovinom, a ne njeni entiteti. Ova imovina uključuje ono što je pripalo BiH prema Sporazumu o sukcesiji iz 2001. godine i imovinu kojom je BiH upravljala do 31. decembra 1991. godine. Pitanje državne imovine ostaje neriješeno više od 15 godina.

Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, suspendovao je posljednji pokušaj entiteta Republika Srpska da prisvoji državnu imovinu donošenjem zakona o nepokretnoj imovini, koja uključuje rijeke, šume te građevinska i druga zemljišta.

(Radio Slobodna Evropa)