Reiner: Ljudi očekuju najavljeno; Jakšić: Sve više siromašnih

Premijer Plenković pohvalio se uspjesima i najavio da će od Nove godine bruto minimalna plaća biti 970 eura, a do kraja mandata prosječna bi plaća trebala narasti na 1600 eura neto. Dotaknuo se i predsjednika Milanovića, a oporba je na sve odgovorila žestokim kritikama.

Željko Reiner komentirao je kako objava da će minimalna plaća biti 970 eura bruto nije iznenađenje. 

– To je bilo dio programa Vlade i dio koalicije vladajuće. Neke stvari su unaprijed bile najavljene. Ljudi su valjda zato i dali povjerenje HDZ-u jer su vjerovali u naš program. Vjerovali su na temelju rezultata koji su ostvareni u prošla dva mandata u kojima smo uvijek ispunjavali svoja obećanja. Ne čini mi se da je to nekakvo veliko iznenađenje.

Istaknuo je kako su brojčani pokazatelji vrlo jasni.

– Danas ih je premijer prezentirao na temelju dosadašnjih postignuća, na temelju dosadašnjih ostvarenih rezultata i svih onih obećanja koja su sva ostvarena. Mislim da ljudi itekako s opravdanjem očekuju ono što je najavljeno, to je danas samo konkretizirano u nekim od onih stvari koje je premijer spomenuo, rekao je. 

Marijana Puljak rekla je kako je premijer danas imao ružičaste naočale kojima je prikazivao stanje u Hrvatskoj.

– Možda je najbolji pokazatelj rezultata vladavine HDZ-a, ne samo u ovom mandatu, nego i svim dosadašnjim mandatima, to što možete pogledati posljednji popis stanovništva, ili podatak da od 1990. na ovamo imamo milijun stanovnika manje. Danas je često spominjao broj 400.000 novozaposlenih. Ja bih rekla da, novozaposlenih, ali u Irskoj i Njemačkoj. Ono što mlade tjera iz Hrvatske nisu možda loši uvjeti rada, nisu niska plaća, nego korupcija i klijentelizam koju je HDZ institucionalizirao u Hrvatskoj i učvrstio, pretvorio je Hrvatsku u jednu stranačku državu, u kojoj posao ne možete dobiti ako nemate stranačku iskaznicu. I to je ono što tjera mlade iz Hrvatske. Mladi se nekako ne vraćaju i ne reagiraju na te demografske mjere, rekla je.

Mišel Jakšić rekao je kako je premijer u jednom dijelu svog istupa pokazao jako veliku energičnost i drskost. 

– To mu je najbolje išlo tamo gdje je prozivao oporbu. Meni je samo žao što takvu drskost i energičnost ne pokazuje kada Aco Vučić paradira pod Dubrovniku i tumači nam što se dogodilo 1991. i prodaje nam maglu da je važno što je Vučić tamo jer će eto sad sve biti bolje u Ukrajini, a onda se zbog tog istog Vučića mijenja deklaracija da bi on bio sretan. Ili da je takvu drzak i energičan prema Orbanu kada treba razgovarati o upravljačkim pravima Ine. Znamo da se tu ništa nije dogodilo. Činjenica je da je HDZ-ova vlada imala dobrih poteza koje smo kao oporba, kao SDP i znali u nekim navratima pohvaliti, kao što je i činjenica da kretanja europskog i svjetskog gospodarstva su u puno toga nam išle na ruku. Imali smo enorman rast BDP-a na nivou Europe i svijeta. EU je promijenila svoju monetarnu politiku iz restriktivne u ekspanzivnu, rekao je Jakšić.

Smatra kako je Hrvatska kroz NPO dobili jako puno europskih sredstava što sigurno doprinosi tome da kao zemlja ide naprijed.

– Ono što premijer ne voli čuti ili ne voli naglasiti, da unatoč svim tim statističkim promjenama, rast plaća i rast mirovina nije pratio potrošačku košaricu. Ja bih volio da mi neko objasni kako prosječan umirovljenik sa 600 eura mirovine može danas ići u dućan kad znamo što se događalo u protekle tri godine. Ili kako može onih 50% koji su ispod medijalne plaće u 1300 eura isto tako u dućan ili priuštiti djetetu ono što želi sa današnjim cijenama. I tu je onaj ispit gdje za nas iz SDP-a je vlada HDZ-a i Andrej Plenković doživjela fijasko. Ništa nismo napravili da stanemo na rep stranim trgovačkim lancima, stranim bankama, stranim telekomunikacijskim operatorima, ne oporezujemo ekstra profit. Ništa nismo napravili da bi bili poljoprivredno samo dostatni, a vidimo kakvih problema imamo, prevladali su uvozni lobiji i brojke nam idu s goreg ga na gore. Energetiku sam već ispomenuo, tu isto tako nije napravljeno absolutno ništa u raspravljivu upravljačkim pravima Ine, rekao je Jakšić.

Istaknuo je kako će to i dalje potencirati jer doprinosi onome zbog čega je zapadna demokracija u velikoj krizi.

– Ono malo najbogatijih ima sve više i više, srednji sloj nestaje, imamo samo sve više siromašnih, a to vidimo i po podacima u Hrvatskoj. I to je ono protiv čega ćemo se boriti i što ćemo stalno ponavljati jer statistika skriva nešto, a to je da u Hrvatskoj jednakosti više jednostavno nema, rekao je. 

Dario Hrebak istaknuo je kako stvari nisu niti ružičaste, ali sigurno nisu crne, turobne, apokaliptične, kao što jedan dio oporbe to želi jasno naglasiti. 

– Fitch, Standard & Poor’s i drugi gledaju statistiku vrlo objektivno. Banke i kreditne agencije sigurno ne možeš zavarati, sigurno nisu hrvatsku statistiku tumačile na neki politički način. Imamo rezultat, to je polazišna točka, a minus je jako važna stvar, koju građani naravno ne osjete, ali to je za neke makroekonomiste i za gospodarstvo izuzetno važno i bitno, jer će se moći zaduživati pod povoljnim uvjetima, na makroekonomskoj razini, to će sigurno pospješiti daljem razvoju Hrvatske, rekao je Hrebak.

Dodao je kako Hrvatska ima problem s demografijom, ali ima dobre gospodarske pokazatelje.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Hrvatska je prije 8 godina bila na 62% razvoja EU-a, mi smo danas na 78% razvijenosti EU-a, a cilj vlade je 83%, ja mislim da ako će biti malo sreće i povoljnog gospodarskog okruženja, doći ćemo do 85%. To je bitno jer se pokazalo kod onih zemalja koje su ušle u EU, kao što je ušla Hrvatska, da se polako stanovništvo počinje vraćati, jer stanovništvo više ne vidi zašto bi ostali u drugim zemljama kada u Hrvatskoj imaju poprilično dobro stanje, rekao je.

Smatra kako nije sve nije ružičasto i slaže s kolegama iz oporbe, da se mora više toga pokazati u sljedećim godinama u nekim kategorijama.

– Trebalo bi gurati geotermalnu energiju, to već dugo vremena govorim. Cijeli kontinent se može grijati na toplu vodu iz naših vlastitih izvora, ne na ruski plin. To je jedna strateški važna stvar za Hrvatsku, kao i proizvodnja hrane. Kako je moguće da cijene potrošačkih košarica u Hrvatskoj budu toliko veće od primjerice daleko razvijenih zemalja?, upitao je Hrebak.

Reiner je istaknuo kako su brojke neumoljive.

– Prosječna neto plaća u proteklih osam godina porasla je za 76 posto. U međuvremenu imali smo inflaciju. Kad se odbije inflacija, to je i dalje realni rast za 35 posto. Neto plaća porasla je za 69 posto. Kad odbijemo inflaciju, to je 30 posto. Minimalna neto plaća u istom razdoblju porasla je za 103 posto. Kad odbijemo inflaciju, realno je to 56 posto. Ne možemo tvrditi da se danas ne živi bolje, nego što se živjelo prije 10 ili 15 godina, rekao je Reiner.

Dodao je kako su cijene nekih prehrambenih artikala značajno rasle.

– Vlada je ograničila rast cijena za neke osnovne proizvode. Vrlo brzo je reagirala kad je vidjela trend da trgovačke kuće povisuju nerealno svoje cijene. To nema veze s uvođenjem eura. Ne možemo očekivati da će država tjerati pogotovo strane trgovačke lance da sve svoje artikle moraju prilagoditi onome što mislimo da bi bilo prihvatljivo, rekao je.

Puljak je naglasila kako je hrvatska ekonomija je gotovo monokulturalna ekonomija zbog visoke ovisnosti o turizmu.

– Nama gotovo 20 posto BDP-a ovisi o turizmu. Proračun nam pune turisti kupovinom u našim supermarketima. Proračun se uzglavnom puni visokim PDV-om. Država je profitirala od visokih cijena, dodala je.

Jakšić je rekao kako nije za povratak na plansku ekonomiju.

– Treba se vratiti uloga države kroz porezne politike. Vidimo koje su se sve krize događale i kako su se reflektirale na naše građane. Treba priznati da su iz svake krize siromašni izlazili još siromašniji, a bogati još bogatiji. Treba promijeniti poreznu, politiku na način – što više imaš, to ćeš više platiti. Ne ide bez progresivnih stopa, rekao je. 

Hrebak je naglasio kako treba biti oprezan oko državnog intervencionizma.

– Treba biti oprezan oko dizanja poreza. Sad smo na dobrom putu i treba biti oprezan oko porezne politike. To se vidi zadnjih osam godina, za razliku od onih prijašnjih osam godina, kad nam je trebalo osam godina da se ponovno vratimo na stabilne razine nakon svih uvođenja poreza. Sad smo imali smanjivanje porezne presije i to je bilo dostatno, rekao je. 

Reiner je komentirao Zorana Milanovića.

– Svatko može vidjeti kakve stavove zastupa Milanović. Vrlo je jasno da zastupa proruske stavove. To se vidi iz njegovih poteza i govora. Brine što on ne prikriva taj stav. Bojim se njegova utjecaja na sljedbenike i mogućeg potezanja pitanja trebamo li mi biti članica NATO-a. Mi smo htjeli i sanjali ući u NATO i EU, dodao je.   

Jakšić je dodao kako predsjednik i premijer imaju svoje Ustavne ovlasti.

– Stalno sakrivanje iza Sabora koji ni ne dobiva sve informacije koje dobivaju njih dvojica od obavještajnih podataka, kršenje je i rušenje Ustava. Predsjednik i premijer će prije ili kasnije morati sjesti za stol i nakon toga izaći pred javnost. 

Hrebak je mišljenja kako su potrebne dodatne informacije iz obavještajnih sustava, ali 30 zemalja NATO-a to ne treba.

– Jedine zemlje koje imaju problema sa slanjem vojnika u Njemačku su Hrvatska i Mađarska, dodao je.