Lideri EU-a pozvali susjedne zemlje da usklade viznu politiku s europskom

Hrvatski premijer Andrej Plenković je po završetku summita rekao da je ukazao na problem vizne politike zemalja jugoistočno od Hrvatske.

– Mi smo naglasili problem koji moramo riješiti, a to je da se nama susjedne zemlje usklade s viznom politikom EU-a jer 40% migranata koji ilegalno ulaze u Hrvatsku došli su iz nama susjednih zemlje kao turisti bez viza i onda se iz turista transformiraju u migrante, rekao je Plenković.

Čelnici država članica također su pozvali na odlučnu akciju na svim razinama kako bi se olakšalo, povećalo i ubrzalo vraćanje nelegalnih migranata iz Europske unije te pozvali Europsku komisiju da što prije podnese zakonodavni prijedlog u tom smislu.

Izrazili su solidarnost s Poljskom koja se suočava s instrumentalizacijom migranata koju provode Rusija i Bjelorusija.

Plenković je rekao da je znatno smanjen broj nelegalnih dolazaka preko zapadnobalkanske rute za što je iskazao zahvalnost hrvatskim graničnim policajcima koji čuvaju vanjsku granicu EU-a i šengenskog prostora.

Čelnici su u svojim zaključcima pozvali da se razmisli o novim načinima sprječavanja ilegalnih migracija, uzimajući u obzir europsko i međunarodno pravo. U tekstu se na spominju centri za vraćanje nelegalnih migranata koji bi se nalazili u trećim zemljama, gdje bi nelegalni migranti čekali na povratak u zemlje podrijetla. To je jedna od ideja koja u zadnje vrijeme kruži kao način za rješavanje jednog od ključnih problema u migrarcijskoj politici, a to je vrlo nizak postotak vraćanja nelegalnih migranata. Prema podacima Eurostata, prošle godine je vraćeno manje od 20 posto onih koji su dobili rješeje da nemaju pravo na azil.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je na konferenciji za novinare najavila da će uskoro izići sa zakonodavnim prijedlogom za brže i učinkovitije vraćanje nelegalnih migranata.

Pitanje migracija jedno je od najspornijih pitanja u Europskoj uniji jer znatno utječe na političke procese u zemljama članicama, a istodobno se teško dolazi do zajednički usuglašenih stajališta.

Čelnicima EU-a se na početku summita obratio predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski koji je od njih zatražio potporu za svoj plan pobjede.

Premijer Plenković je rekao da EU izražava solidarnost i snažno podupire Ukrajinu kao bi se stvorili uvjeti da ona ostvari svoje ciljeve, slobodu, teritorijalni integritet i obranu od ruske agresije.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća reagirali su na vijest da su izraelske snage ubile vođu Hamasa Yahya Sinwara u Gazi.

Von der Leyen je rekla da je Sinwar bio glavni mozak terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. listopada prošle godine i da njegova smrat značjno slabi Hamas.

Michel je rekao da je Sinwar osim što je odgovoran za napad na Izrael također odgovoran za patnju ljudi u Gazi.

Reporter HTV-a Vibor Vlainić javio se iz Bruxellesa te rekao kako za sada ne možemo očekivati promjenu politike Europske unije u vezi s migracijama.

– Znakovito je da se raspoloženje europskih lidera itekako mijenja. Oni se sve više zauzimaju za što brže i što lakše protjerivanje što više migranata koji ne smiju ostati u Europi izvan Europske unije. Europska komisija ima plan prema kojem bi migranti kojima je odbijen zahtjev za azilom bili smješteni u treće zemlje izvan granica Europske unije u posebne prihvatne centre. To se već počelo događati u našem susjedstvu. Neki europski lideri ovdje su čak predstavili ideju o obnovi, ponovnom uspostavljanju diplomatskih odnosa sa Sirijom. Ti odnosi su prekinuti već dugo. Sve kako bi se sirijske migrante što brže i lakše deportiralo u njihovu zemlju. Austrijski kancelar Karl Nehammer čak je izjavio da bi se Siriju sada trebalo smatrati sigurnom zemljom za povratak migranata. Od početka godine do sada u Europsku uniju je ušlo više od 53.000 migranata, rekao je.

Dolazak Zelenskog

Dan je obilježio i dolazak ukrajinskog predsjednika Zelenskoga.

– Upravo nakon što je on predstavio svoj plan za pobjedu mađarski premijer Viktor Orban na društvenim mrežama je objavio žestoku kritiku tog plana i Orban je rekao kako je za njega taj plan zastrašujući i Orban je pozvao Europu da čak krene u izravne pregovore o miru s Rusijom, da to u ime Europske unije učine Scholz i Macron, rekao je Vlainić.

Volodimir Zelenski na svojoj konferenciji za medije nije se osvrtao na te navode.

– Spomenuo je nešto o čemu se dugo nagađalo, da Sjeverna Koreja počinje sve više biti uključena u rat u Ukrajini i Zelenski je rekao da Sjeverna Koreja u Ukrajinu šalje 10.000 vojnika. Stanje na terenu u Ukrajini i za sada za Ukrajinu nije povoljno jer Rusija je u naletu, zaključio je Vlainić.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski osobno je stigao u Brisel kako bi svoj takozvani “Plan pobjede” predstavio zemljama članicama Europske unije i NATO-a. Tvrdi da se ispunjavanjem ključnih pet točaka tog plana, rat u Ukrajini može završiti najkasnije do kraja iduće godine.

– Što će se dogoditi ako naši partneri ne podrže sve točke ili ne podrže sam plan. Plan uključuje oružje, pozivnicu za NATO, jačanje gospodarstva, garancije da će biti investicija i da će naši resursi biti zaštićeni, i da neće pasti u ruke Rusije ili njezinih saveznika. Plan je o tome i ako ga ne podržite bit će nam vrlo teško. Bit će to dar Rusiji jer slabost Ukrajine je snaga Rusije. Mislim da bi to bila velika pogreška, rekao je Zelenski.

Vojna pomoć

Do sada su zapadni saveznici odbijali uručiti pozivnicu Ukrajini za članstvo u NATO-u. Daljnjoj vojnoj pomoći poglavito se protivi Mađarska. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel načelno je stao uz Zelenskog. 

– EU je na vašoj strani, koliko god je potrebno i za sve što je potrebno. Znamo da vam treba više vojne i financijske potpore. Odmah. To je hitno, to je potrebno, i mi ćemo vidjeti kako možemo uložiti više napora da bismo podržali ukrajinski narod, istaknuo je Michel.

Arhitektura EU-a

Europski čelnici, među kojima i hrvatski premijer Andrej Plenković, osim o potpori Ukrajini, razgovaraju i o zauzimaju čvršćeg stajališta u vezi sa suzbijanjem ilegalnih migracija.

– To je pitanje koje je već do sada utjecalo na politička zbivanja i arhitekturu EU-a i utjecat će i u budućnosti ako ne poduzmemo zajedničke napore za jačanje vanjske granice, Schengenske granice, usklađenu viznu politiku zemalja koje još nisu u EU-u, a u Europi su. Također mi je drago da smo u zaključke EU vijeća, da je uvrštena i formulacija kojom se pozdravlja summitu u Dubrovniku između Ukrajine i zemalja jugoistoka Europe, naglasio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH.

Migracija – sporno pitanje

Migracija godinama predstavlja sporno pitanje u Uniji.

U situaciji kada se bilježi niz izbornih uspjeha krajnje desnih stranaka u više zemalja bloka i u okolnostima izmijenjenog sigurnosnog krajolika, pojedine zemlje zauzimaju sve restriktivnije pozicije.

Poljska je nedavno najavila planove da privremeno suspendira pravo na azil, nakon što je optužila Rusiju i Bjelorusiju za slanje migranata na njezinu granicu. Nakon što je Italija sklopila sporazum s Albanijom o obradi dijela zahtjeva za azil u albanskim centrima zemlje članice mogle bi raspravljati o kopiranju tog modela, što zagovara predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. No, Njemačka je tomu iskazala protivljenje.

– Koncepti koji predstavljaju samo mali djelić, kada pogledate brojeve, zapravo nisu rješenje za veliku zemlju kao što je Njemačka. Naime, prošle godine imali smo više od 300.000 ilegalnih dolazaka u Njemačku. To je mnogo previše. Vrlo smo jasni: potreban nam je sustav koji omogućuje buduću održivost našeg gospodarstva tako što omogućuje imigraciju za kvalificiranu radnu snagu. To smo omogućili našim zakonima, rekao je Olaf Scholz, njemački kancelar.

Samo oko 20 posto državljana trećih zemalja kojima je naređeno da odu iz zemalja Europske unije, to je zaista i učinilo. Velika većina ljudi kojima je naređeno da napuste državu članicu EU-a to nije učinila.

Zemlje članice Unije ranije su ove godine pristale na veliku reformu radi postrožavanja zakona o migraciji i azilu, koji se izrađuju godinama, no implementacija novih pravila također bi mogla trajati godinama, pri čemu neki pozivaju na ubrzavanja tog procesa.

Migracija nije jedina tema na dnevnom redu

Vođe će također raspravljati o sukobu na Bliskom istoku nakon što se nisu uspjeli sporazumjeti o odgovoru koji bi mogao pomoći zaustaviti borbe.

– Od Zelenskog očekujemo da predstavi svoj mirovni plan. Nakon toga očekujemo i razgovore o situaciji na Bliskom istoku, o migracijama, pri čemu je zajedničko stajalište da je to pitanje koje je već do sada utjecalo na politička zbivanja i arhitekturu na razini EU-a, a utjecat će i u budućnosti ako ne poduzmemo zajedničke napore za jačanje vanjske granice, Schengenske granice, usklađenu viznu politiku zemalja koje još nisu u EU-u, a u Europi su, i jednako tako suradnju sa zemljama iz kojih te migracije, uglavnom nezakonite, i kreću, kazao je uoči sastanka Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH.

– Vaše jedinstvo također je oružje, oružje koje za nas znači jedno – sigurnost. Zajedno smo spasili tisuće ukrajinskih života, i dokazali kako rat u Europi neće pogodovati agresoru. Zajedno moramo privesti kraju ovaj rat i zajedno moramo osigurati da uvjeti mira budu onakvi kakve trebamo, mi, Ukrajinci, ali i vaše države, cijela Europa, rekao je prije sastanka Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.