Kazna za lažne dojave o bombama vaspitna mjera, maloljetnički zatvor izuzetak u BiH

Maloljetnici koji su slali niz lažnih prijetnji bombama u školama trebaju biti osuđeni za terorizam i zatvoreni, smatraju sarajevski roditelji i nastavnici s kojima je Radio Slobodna Evropa (RSE) razgovarao.

Ipak, sudeći po zakonima i dosadašnjoj sudskoj praksi u Bosni i Hercegovini, ti procesi bi mogli završiti vaspitnim mjerama i pojačanim nadzorom socijalnih i drugih službi.

Svakodnevne prijetnje bombama u prethodnih mjesec dana, većinom u Sarajevu, dovele su do evakuacija škola, tržnih centara, sudova, aerodroma i izvođenja vojnika pred kasarne Oružanih snaga.

Nakon evakuacije se vrše sigurnosne provjere zgrade, a sve aktivnosti se u njoj tog dana otkazuju. Sve dojave su se pokazale kao lažne.

“Prošle sedmice sam dva dana zaredom morao izaći s posla da odem u školu po dijete i odvedem ga kući. U istom krugu su smješteni vrtić, osnovna i srednja škola koji imaju zajedničku kuhinju. Zamislite samo koliko se hrane bacilo”, kazao je za RSE Elvis H., čiji sin pohađa niži razred jedne osnovne škole u Sarajevu.

On smatra da treba najstrože kazniti i dijete za koje se utvrdi da je poslalo lažnu dojavu, ali i djetetove roditelje.

‘Teror’ nad građanima i djecom

Nusret Imamović, komesar sarajevske policije, ranije je najavljivao da će se lažne dojave o bombama kvalificirati kao “teroristički čin” za što bi se sudilo pred državnim Sudom BiH.

“Za počinioce očekujemo da dobiju najviše zakonske kazne predviđene za ovo krivično djelo”, saopćio je prošle sedmice Admir Katica, ministar policije Kantona Sarajevo.

Međutim, maloljetnim osobama sudi se pred nižim, općinskim ili kantonalnim sudovima, a lažni dojavljivači su do sad kažnjavani za “ugrožavanje sigurnosti” i “lažno prijavljivanje”.

Po domaćem zakonodavstvu, maloljetnički zatvor se izriče isključivo za teška krivična djela za koja je zaprijećena zatvorska kazna duža od pet godina.

“Tu ne spadaju lažno prijavljivanje, gdje je zaprijećena kazna do tri godine zatvora, ili ugrožavanje sigurnosti, gdje je zaprijećena kazna do pet godina zatvora”, kazao je za RSE Sead Zijadić koji je bio advokat-branitelj u nekoliko predmeta protiv maloljetnih osoba.

Koliko je maloljetnika osuđeno i kakve su kazne?

Suđenje maloljetnim osobama osumnjičenim za krivična djela regulirano je zakonima dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske. Kao i zakoni zemalja regije, oni su usklađeni s međunarodnim konvencijama o zaštiti prava djeteta.

Zakoni razlikuju dvije vrste maloljetnika – mlađe maloljetnike uzrasta od 14 do 16 godina i starije uzrasta od 16 do 18 godina.

Kazna maloljetničkog zatvora može se izreći samo starijim maloljetnicima.

Prema podacima Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, policije svake godine podnesu više od 500 prijava protiv maloljetnih osoba.

Gotovo svi slučajevi koji dođu do suda završe odgojnim mjerama, a zatvorske kazne su izuzetak. Sudovi u BiH su osudili devet maloljetnika na zatvorsku kaznu u proteklih pet godina, od čega četiri tokom 2020. godine.

Odgojne mjere mogu uključivati sudske opomene, obavezno školovanje, društveno koristan rada, pojačan nadzor roditelja, školskih ili socijalnih službi.

Psiholog Dženana Kalaš za RSE kaže da djeca “to (lažno dojavljivanje) rade zato što im je dosadno ili imaju velik pritisak u školama”. Izrečene vaspitne mjere smatra “upitnim”.

“Znam koliko se moje kolegice u školama s ‘pate’ s tim vaspitnim mjerama koje nemaju nikakvog efekta”, kazala je Kalaš za RSE.

U ozbiljnim slučajevima maloljetnici se mogu smjestiti u popravne domove ili ustanove za liječenje što je zakonima predviđeno kao posljednje sredstvo. Sudovi preferiraju blaže mjere, čak i za teška krivična djela, zbog prioriteta koji se, po zakonu, daje rehabilitaciji i usmjeravanju.

“Uglavnom se radi o ukorima i u težim slučajevima smještanjem u popravne domove”, kazao je za RSE advokat Sead Zijadić.

On ističe da će i kod krivičnih djela za koja je zaprijećena kazna zatvora duža od pet godina sud uzeti u obzir i koliko su teške posljedice djela, okolnosti i način na koji je djelo izvršeno te da li bi bilo svrsishodno izreći neku drugu vaspitnu mjeru.

Većina procesa protiv maloljetnika se završi priznanjem krivice, a u nekim tužitelji moraju dokazati izvršenje krivičnog djela.

Što se kažnjavanja roditelja tiče, ono je zakonski moguće, ali u parničnom postupku. Škola bi, na primjer, trebala tužiti roditelje i dokazati njihovu odgovornost za krivično djelo za koje je prije toga osuđen maloljetnik.

Pretragom online registra Tužiteljstva Kantona Sarajevo RSE je utvrdio tek dvije presude protiv punoljetnih osoba za lažne dojave o bombama u proteklih pet godina.

Izrečene kazne su iznosile šest mjeseci, odnosno godinu i pol zatvora. U oba slučaja su lažne prijetnje bile upućene sudovima.

Koliko je maloljetnika u zatvorima?

Kaznu maloljetničkog zatvora je 2021. godine služilo šest maloljetnika, prema posljednjim javno dostupnim podacima koje je objavio ured Ombudsmana u BiH. Oni su osuđeni zbog ubistva, ubistva u pokušaju, spolnog odnošaja s djetetom ili teških krađa.

U popravnim domovima je prije tri godine bilo stalno ili na određen broj sati dnevno smješteno 47 maloljetnika.

Među njima su osuđeni za ubistva, teške krađe, razbojništva, nasilno ponašanje, posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga, nasilja u porodici, oduzimanje tuđe pokretne stvari, spolni odnošaj s djetetom, rodoskvrnuće te čedomorstvo.

“Od 2019. do 2022. godine, u Odjeljenju maloljetničkog zatvora u Istočnom Sarajevu su se nalazila po dva lica, a u tekućoj, 2024. godini tri”, kazali su za RSE iz Ministarstva pravde Republike Srpske.

U Vaspitno-popravnom domu u Banjoj Luci trenutno su dva maloljetnika na izdržavanju vaspitne mjere, prošle godine je bio jedan, 2021. godine tri, 2020. godine dva, a u 2019. godini je primljeno deset maloljetnika.

Iz Ministarstva pravde Federacije BiH nisu odgovorili na upit RSE.

U BiH postoji šest ustanova u koje se smještaju osuđeni maloljetnici.

Maloljetnički zatvori su u Istočnom Sarajevu i Orašju, pri zatvorima za punoljetne osobe, a popravni domovi postoje u Banjoj Luci, Sarajevu i Tuzli. Mogu primiti u prosjeku po 25 osoba.