Bauk o glasanju na Odboru; Mažar: Danas je bilo razotkrivanje

Prilikom glasanja na Odboru za obranu suzdržan je osim Arsena Bauka (SDP) bio i Ranko Ostojić (SDP). Bauk je kazao da su 12 od 13 odluka danas na Odboru donesene skoro jednoglasno, a da je posljednja odluka o NSATU donijeta samo uz potporu pripadnika parlamentarne većine i bez jednog glasa iz oporbe. 

– Kao i 2022. godine, kada je predsjednik Republike uskratio suglasnost za misiju EUMAM (Misija EU za vojnu pomoć Ukrajini), tako i sada 2024. kada je predsjednik Republike uskratio suglasnost za misiju NSATU nismo podržali taj prijedlog. Razlozi za to su prvenstveno što smatramo da je potrebno da se Hrvatska drži dalje od sukoba u Ukrajini, što je moguće više, iako se radi o simboličnoj participaciji s do pet časnika koji bi bili u Njemačkoj. Ocjenjujemo da to nije u našem interesu i da tu odluku ne trebamo podržati, kazao je Bauk. 

– Koji ćemo poslovnički mehanizam primijeniti da bi iskazali neslaganje s tom odlukom, odlučit ćemo na klubu ili na Predsjedništvu stranke. Što se tiče današnjeg glasanja, s obzirom na poslovničku odredbu, kad se glasa dizanjem ruke, da se oni koji su u dvorani a ne glasaju smatra suzdržanim, onda i da nismo glasali smatralo bi se suzdržanim. Smatram da ne bi bilo niti primjereno, niti od mene korektno prema članovima Odbora, da sada nakon pet i po sati moram izlaziti iz dvorane da se moj glas ne broji. Tako da u tom smislu treba promatrati glasanje mene i kolega Ostojića, kazao je Bauk.

Tomislav Josić (Domovinski pokret) na Odboru je podupro odluku o slanju hrvatskih časnika u misiju NSATU. Kazao je da ne vidi u vezi s tim nikakav problem da hrvatski časnici idu u Wiesbaden i obučavaju ukrajinske vojnike. 

– Mislim da time mi ne ulazimo u nikakav ratni sukob, kako neki govore. Samim time kada smo podržali Ukrajinu i stali na stranu protiv Rusije, već smo se opredijelili samim time što smo poslali 300 milijuna eura pomoći, rekao je.

Ne vidim da tu postoji nekakva opasnost, dodao je. Istaknuo je da se 2022. godine govorilo o dolasku ukrajinskih vojnika u Hrvatsku na obuku. Smatra da hrvatski časnici mogu ići obučavati ukrajinske, ali nije za to da u Hrvatsku dolaze časnici koji su u ratu. 

Nikola Mažar (HDZ) objasnio je po  čemu se misija u Wiesbadenu razlikuje od ostalih misija u kojima je Hrvatska sudjelovala ili još uvijek sudjeluje.

– Razlikuje se po tome što je predsjednik Republike odlučio uskratiti svoju suglasnost. Druge misije koje su puno bliže ruskoj granici, Ukrajini, ratnom djelovanju su odobrene, a ovo što se upućuju dva časnika u Njemačku – na neki je način spriječeno, kazao je.

– Danas je bilo razotkrivanje kojega se Milanović bojao. Ako pogledamo samo slijed izjava – Milanović dobiva briefinge prije Washingtona i onda je tišina. Nema problema s misijom. Odlazi u Washington na summit NATO-a pa i tu nema problema s misijom. Vraća se u Hrvatsku i onda izjavljuje da neće hrvatski vojnici ići u Ukrajinu i da on to neće dozvoliti. Danas, sat vremena prije saborskog Odbora za obranu, “urbi et orbi” izjavljuje da nikada nije rekao da će hrvatski vojnici ići u Ukrajinu, rekao je Mažar.

Upitao je potom zašto su onda mediji radili ankete i pitali građane podržavate li odlazak hrvatskih časnika u Ukrajinu. Smatra da je to prva Milanovićeva laž. Navodi da je druga laž to da se NATO tom misijom svrstava uz Ukrajinu i ulazi u ratni sukob.

– Dobili smo pismo načelnika Glavnog stožera kojemu je predsjednik Republike dva puta zabranio da dođe pred Hrvatski sabor, rekao je i dodao da je načelnik Glavnog stožera iskoristio svoju mogućnost da se pisano obrati. Iz tog pisma je pročitao dvije rečenice:

“Posebno je naglašeno da NATO nije niti će postati strana u oružanom sukobu kao posljedica ove aktivnosti. Teritorijalna provedba ovog plana je isključivo na teritoriju zemalja članica NATO”.

Zvonimir Troskot (MOST) navodi da sadržaj pisma načelnika Glavnog stožera nije nikakva novost i da je otprilike taj sadržaj bio izražen u odluci koja je bila poslana svim saborskim zastupnicima i klubovima.

– Međutim, za nekoga tko donosi političke odluke, vojno stajalište isključivo nije jedini input koji uzimate prilikom donošenje političke odluke, istaknuo je.

Troskot je podsjetio na 2004. godinu kada je predsjednik Republike bio Stjepan Mesić, a premijer Ivo Sanader. Tada je predsjednik Mesić rekao da ne želi slati vojsku u Irak. Sanader je, kaže, shvatio da neće za to imati dvotrećinsku većinu.

“Privatizacija vojske i sigurnosno-obavještajne službe”

Naveo je i da je Milanović još prije odlaska na summit u Washington rekao da neće slati vojsku u Wiesbaden.

– Imamo s jedne strane privatizaciju vojske jer smatramo da je načelnik Glavnog stožera trebao biti u Hrvatskom saboru i da je trebao izreći svoje mišljenje. S druge strane imamo privatizaciju sigurnosno-obavještajne službe. Vidjeli smo što se događalo preko vikenda, rekao je Troskot. 

Ponovio je da MOST smatra da je načelnik Glavnog stožera trebao doći u Hrvatski sabor. To bi bio, kaže, samo jedan od inputa kojega uzimamo u obzir prilikom donošenja odluke. Smatra da se ne propitkuje nešto što je vrlo važno, odnosno – stvarna zadaća ove misije. Napomenuo je da mu ministar nije odgovorio na pitanje oko toga što se događa s obavještajnim podatkom Južne Koreje da je Sjeverna Koreja poslala svoju vojsku  preko Rusije u Ukrajinu. Drugo pitanje mu je bilo u vezi s obrambenim odvraćanjem.

– Moramo postaviti pitanje jesmo li mi ovdje mete. Malo sam se začudio s kojom lakoćom je iskomunicirano da je 6,5 tona drona već ispaljeno na Hrvatsku. Hrvatska je jedina članica NATO-a koja je do sada bila pogođena. Sjetimo se drona koji je preletio tri NATO zemlje, a pao je na zagrebački Jarun, kazao je među ostalim Troskot.

Bauk: Devet članica NATO-a nije u KFOR-u, nitko im ne kaže da su “prosrpski” 

– Bilo bi dobro da je rasprava o vojnim misijama bila lišena dnevno političkih i promidžbenih aktivnosti zbog toga što kandidat HDZ-a trenutačno loše stoji u istraživanjima i da smo imali malo ozbiljniju i sadržajniju raspravu, ali nismo, tvrdi Bauk.

Napominje da je Republika Hrvatska pouzdan i lojalan saveznik u NATO-u, članica NATO-a. To dokazujemo, kaže, time što povećavamo broj naših pripadnika Oružanih snaga koji sudjeluju u misijama, primjerice u Poljskoj i Litvi.

– Također, devet članica NATO-a ne sudjeluju u NATO misiji KFOR. Nitko njima ne govori da su proruski ili prosrpski ili da nisu lojalne članice NATO-a, kao što ni nama neće nitko reći ako ova odluka u petak u Saboru ne prođe. Također, u zemljama članicama EU-a i NATO-a postoji rasprava o tome na koji način pomoći Ukrajini. Neke zemlje govore da će poslati vojnike, mislim da je to prvi bio rekao francuski predsjednik. Neke zemlje raspravljaju da bi trebalo poslat dalekometne projektile, kao u Njemačkoj. Ali i kada se dođe do nekakve crte preko koje se ne ide, nitko ne govori da se radi o proputinovskim ili proruskim igračima, istaknuo je i dodao da svaka zemlja suvereno raspravlja o tim stvarima, štiteći svoje interese. Prema tome, kaže, mi smo ocijenili da mi štitimo hrvatske interese na ovaj način, da već tu postavimo granicu i da dvoje vojnika ne ide u Wiesbaden.

Bauk, Anušić i vojnici iz NSATU misije

– U javnosti se pojavila određena interpretacija izjava predsjednika Republike, koje je on više puta demantirao, međutim i dalje se na tome ustrajava – a to je da kad je govorio o vojnicima koji će biti u Ukrajini, da je mislio na hrvatske vojnike. To nije tako rekao, ali je govorio o vojnicima iz NATO Saveza, odnosno iz ove misije. Na moje izravno pitanje na Odboru za obranu može li pred javnošću reći da vojnici iz niti jedne zemlje iz ove misije neće ići u Ukrajinu, ministar obrane naravno to nije mogao odgovoriti i meni je taj odgovor bio sasvim jasan signal što se događa i ne treba mi dalje reći, rekao je Bauk. 

Mažar o rejtingu Primorca i misiji EUMAM-a

Potom je Mažar kazao da je Marija Selak Raspudić demantirala ono što je Bauk iznio. Rekao je i da želi demantirati da u predizbornim anketama Dragan Primorac loše stoji.

– U vašem središnjem Dnevniku bila je anketa. Kada se usporedi s posljednjom anketom, naš kandidat porastao je za tri postotna poena, a vaš Milanović nije. Nemojte na taj način zamagljivati javnost, rekao je Mažar.

Mažar je rekao u vezi s misijom EUMAM (Misija EU za vojnu pomoć Ukrajini) da je u Saboru 2022. godine radi četiri glasa ta misija odbijena. Potom je rekao da je u Španjolskoj do sada obučeno 6.000 ukrajinskih vojnika, u Češkoj 4.000, a da obučava i Norveška koja nije članica EU-a. Navodi i da državljani tih država koje su u toj misiji ne smatraju da su njihove države u ratu.

“Slanje hrvatskih časnika je ‘granica' o kojoj se sada raspravlja”

Troskot je uzvratio da je NATO savez suverenih država i da svaka zemlja sukladno svojim interesima preuzima određene obveze unutar tog Saveza. Na Odboru se raspravljalo ne samo o Wiesbadenu, nego o 12 misija diljem svijeta. To pokazuje, kaže, naš kontinuitet i lojalnost unutar NATO-a.

– Poslali smo humanitarnu pomoć, poslali smo pomoć što se tiče razminiranja. Poslali smo i vojnu pomoć, rekao je Troskot i dodao da je slanje hrvatskih časnika “granica” o kojoj se sada raspravlja.

“Klasificirana informacija” od 23. rujna

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Zoran Milanović kaže da svaka misija kojom se izravno pomaže jednoj od zaraćenih strana je ratna misija, bez obzira gdje se pripadnici takve misije nalazili. Za državni udar optužio ga je premijer Andrej Plenković i to zbog zabrane načelniku Glavnog stožera Tihomiru Kundidu da prisustvuje sjednici saborskog Odbora za obranu.

Hoće li zastupnicima u petak prilikom glasanja o odlasku hrvatskih časnika u Wiesbaden nedostajati spoznaja što sadrži “klasificirana informacija” od 23. rujna upitao je urednik i voditelj Branko Nađvinski Tomislava Josića. Budući da svi zastupnici imaju mogućnost doći do “klasificiranih podataka” onda je, kaže, teško govoriti o vojnoj tajni.

– Nezgodno je raspravljati o nekakvim stvarima ako nemaš sve točne informacije. Mi ćemo sutra pokušati neke stvari pojasniti. Naravno da o nekim stvarima ne možemo govoriti jer te informacije nismo dobili. Naravno da će saborskim zastupnicima faliti ti podaci i na osnovu tih podataka koje sutra budemo iznijeli, tako će se vjerojatno u petak i glasovati, kazao je.

Zašto je Bauk želio zatvoriti sjednicu Odbora za obranu?

Arsen Bauk je u jednom trenutku danas pokušao zatvoriti za javnost sjednicu Odbora za obranu za javnost.

– Obrazložio sam zašto sam predložio da se dio ove točke koja se tiče NSATU misije zatvori. Predsjednik Republike u svom obraćanju spomenuo je “klasificirane podatke”, datum nije ključan, rekao je i istaknuo da bi se na zatvorenoj sjednici mogle neke stvari otvorenije reći. Josiću je poručio da po zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu zastupnici imaju pravo saznati određene podatke koji su s određenim stupnjevima “klasificirani” i ističe da to nije ništa novo.

Istaknuo je da on osobno ne raspolaže s informacijom što bi se to nalazilo u “klasificiranim podacima”. Osvrnuvši se na premijerovu izjavu o državnom udaru, Bauk je kazao da je to obično onda kada vojska zatoči civile.

– Ovo je bio prvi slučaj da se to zove kada civili traže da vojska bude s njima, rekao je Bauk referirajući se na Plenkovićevu izjavu da Milanović drži načelnika Glavnog stožera “u pritvoru” u Uredu predsjednika.

Kako će glasati MOST, što poručuje Mažar

Troskot je poručio da će MOST biti protiv slanja hrvatskih časnika u Wiesbaden.

Odgovarajući na pitanje hoće li biti dvotrećinske većine za odluku o hrvatskim časnicima Mažar je rekao:

– EUMAM je pokazao da su neki bili prevareni. Sada je prilika da pokažu da vjeruju sebi, a ne lažima.

– Trenutak koji se ovdje događa je zapravo pokušaj skrivanja vanjsko-političkog gafa koji se dogodio u Dubrovniku gdje je predsjednik Aleksandar Vučić “opalio šamar” našem premijeru, kazao je Troskot.

– Ne znam da je predsjednik Vlade RH otišao u Beograd dati potporu Rusiji, nego je predsjednik Srbije došao u Hrvatsku, na hrvatsko more, uz hrvatsku zastavu – dati potporu Ukrajini, uzvratio je Mažar.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: