Uz poreznu reformu, u javnom savjetovanju su i izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koje također nose velike promjene za male iznajmljivače. O tome je u središnjem Dnevniku HTV-a govorio ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
Prema izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, nekoliko je važnih novina, jedno je da se definira pitanje domaćina. Prema prebivalištu, onaj tko iznajmljuje u mjestu u kojem ima prebivalište, plaća manji porez.
Ministar Tonči Glavina naglasio je da promjene koje se donose su sveobuhvatne te se provode u nekoliko različitih koraka, kroz vremenski rok, dajući svima vremena da se adekvatno prilagode.
Glavina je kazao da paket mjera nije veliki udarac na cijeli obiteljski smještaj jer se s ovim mjerama implementira strategija razvoja hrvatskog turizma do 2030. godine.
Prednosti statusa domaćina
Prijedlog izmjene poreznih propisa donosi povećanje paušala za sve pružatelje usluga u domaćinstvu s 1% do 2% na 5% do 6%. Što donosi status domaćina, koliko se manje poreza plaća?
– Status domaćina će omogućiti svima onima koji su domaćini da ostanu u tom poreznom paušalu, zato što je on i dalje podoporezovan, odnosno i dalje je jedna od najkonkurentnijih djelatnosti koje postoje u RH. Minimumi koje smo mi predložili po indeksima turističke razvijenosti se odnose na 5, odnosno na 6% poreznog opterećenja, to je jako bitno, napomenuo je.
– Druga stvar, ostat će u tom paušalnom načinu, dakle neće morati voditi knjigovodstvo, moći će taj jedan vrlo jednostavan porezni proces proći kao što su to prolazili do sada, nastavio je.
– Svi oni drugi koji nisu u kategoriji domaćina, otvaraju se mogućnosti da sutra promijenimo način kako se oni tretiraju porezno, odnosno poslovno, i što ne znači i nije uopće cilj ovdje da se bilo koja djelatnost zatvori, odnosno smanji, nego da stavimo sve u pripadajuće kategorije, dodao je.
O pobuni malih iznajmljivača: “Sve mjere donosimo na preciznoj analitici”
Ipak, mali iznajmljivači se bune, kažu da su ugroženi, da će plaćati 50% dosadašnjih prihoda i boje se za svoju egzistenciju.
– Sve stvari koje radimo, mjere koje vučemo, vučemo na vrlo snažnoj, konkretnoj i vrlo preciznoj analitici. Oni su bazirani na prosječnom broju popunjenosti dana, prosječnoj cijeni prodanog kreveta i sve su to podaci koje imamo, koje smo razradili, pojasnio je ministar Glavina.
“Uvodimo drugačija pravila igre koja će pomoći da smanjimo rast kratkoročnog najma”
Glavina je ustvrdio da s ovim promjenama nikoga ne ugrožavaju tako da se mora prestati s djelatnostima te dodao “ali uvodimo drugačija pravila igre koja će pomoći tome da smanjimo eksponencijalni rast kratkoročnog najma”.
– Svake godine mi 30 tisuća novih kreveta stavimo na tržište i kao posljedica, svi oni koji se ovim poslom bave, oni rade danas lošije, popunjenost im je lošija i to će tako biti dalje u budućnosti, kazao je.
Iznajmljivanje u višestambenim zgradama
Zakonom o upravljanju zgradama rečeno je da svi oni koji se sada registriraju za djelatnosti i iznajmljivanje moraju imati 80% potpisa suvlasnika zgrade. Sada s izmjenama Zakona o ugostiteljskim djelatnostima, svi oni koji su dosad imali dopuštenje za izdavanje, morat će pribaviti tu suglasnost u roku od 5 godina. Kažu građani da će tražiti ocjenu ustavnosti jer poslovni prostori nemaju potrebu tražiti 80% potpisa suvlasnika zgrade.
– Kad smo pripremili prijedlog zakona, jako smo se dobro konzultirali s našim stručnjacima, s ustavnim stručnjacima jer smo svjesni da će prvog dana kad ovaj zakon bude usvojen, da će biti podnesena predstavka prema Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti, rekao je.
Fenomen kratkoročnog najma koji šteti destinacijama
Dodao je da su cijelo vrijeme jasno komunicirali koji je cilj, ” da se pozabavimo tim problemom neodrživosti koji donosi kratkoročni najam”, ponovio je.
– Fenomen kratkoročnog najma nije nešto što je hrvatska tradicija, nije nešto na čemu je izrastao hrvatski turizam, što nas čini posebnima. Upravo ti naši domaćini u turizmu daju posebnu dodanu vrijednost hrvatskom turizmu, kazao je ministar.
Objasnio je da je to fenomen koji se dogodio kod nas kao i u cijelom nizu destinacija u svijetu zahvaljujući značajno brzom razvoju rezervacijskih platformi.
– Birajte destinacije u Europi i svijetu koje s ovim vode velike probleme zato što je taj fenomen kratkoročnog najma doveo kvalitetu života na jako niske razine domaćih stanovnika. Cijene nekretnina su eksplodirale, kvaliteta života je puno lošija i praktički ljudi se iseljavaju iz gradova, napomenuo je.
– Mi ako dođemo u situaciju da naši gradovi, priobalni ili bilo koji drugi, postanu kulise, ispražnjeni od ljudi, a to se sad već događa, moramo priznati da tu imamo ozbiljan problem. S ovim mjerama te ozbiljne probleme rješavamo i stvaramo jedan održivi turizam kakav smo definirali svojom strategijom, naglasio je.
“Nekomercijalni smještaj” i iznajmljivanje na crno
Na pitanje hoće li se Vlada dohvatiti i stranaca u tzv. nekomercijalnom smještaju koji itekako komercijalno zarađuju, Glavina je rekao da hoće te da su to sve vezane teme.
– S početkom 2026. godine u Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti moramo implementirati i Uredbu o kratkoročnom najmu EK, kojoj je cilj jako dobro izbalansirati suradnju s platformama, tako da na platformama iza 1. 1. 2026. neće se moći oglašavati nijedan neregistrirani smještaj, onaj koji nema potvrdu zemlje u kojoj se daje dozvola, odnosno rješenje o pružanju usluga, kazao je.
– Osim ovoga što provodimo s nacionalne razine, postoji cijeli set mjera koje se provode s europske razine, da bi se upravo adresirao ovaj veliki izazov i problem tog kratkoročnog najma koji ugrožava kvalitetu života. Mi kao turistička zemlja moramo raditi ozbiljne promjene da bismo ostali konkurentni, zaključio je ministar Glavina.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
GIPHY App Key not set. Please check settings