Britanija sankcionirala državljanina BiH zbog ratovanja u Ukrajini

Britanija je 7. novembra objavila svoj najveći paket sankcija Rusiji u godinu i pol dana, izričući kaznene mjere za 56 osoba i subjekata povezanih s moskovskim ratnim strojem, uključujući skupine plaćenika aktivne u Africi i pojedinca optuženog za umiješanost u napad bojnim otrovom novičokom 2018.

Među sankcioniranima je i Davor Dragolobović Savičić iz Doboja, grada u sjevernoj Bosni.

“Savičić je uključen ili je bio uključen u destabilizaciju Ukrajine ili podrivanje ili prijetnju teritorijalnom integritetu, suverenitetu ili neovisnosti Ukrajine jer je uključen u politike i akcije koje destabiliziraju Ukrajinu ili potkopavaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet ili neovisnost Ukrajine”, saopćeno je.

Policija u BiH podnijela je u novembru prošle godine Tužiteljstvu BiH izvještaj o Savičiću zbog postojanja osnova sumnje da je bio član paravojne plaćeničke grupe “Wagner”.

Na osnovu nekoliko videa na Telegramu i ruskoj mreži Vkontakte, RSE je utvrdio da je Savičić moguće ponovno aktivan kad je riječ o ruskoj invaziji u Ukrajini, kao i da stoji iza plaćeničke grupe “Vuk”.

Mediji u Bosni i Hercegovini i Srbiji su za Savičića pisali i da je tokom rata u BiH bio pripadnik paravojne grupe Srpska dobrovoljačka garda, koju je predvodio Željko Ražnatović Arkan.

Grupe koje je predvodio Ražnatović sumnjiče se da su počinile ratne zločine u Bijeljini, Sanskom Mostu i Bosanskom Šamcu u BiH. Arkan je pred Međunarodnim sudom u Hagu 1999. optužen za ratne zločine, ali mu nije suđeno, jer je godinu dana kasnije ubijen u beogradskom hotelu Interkontinental.

Sankcionirane tri ruske plaćeničke grupe

Ova objava dolazi u trenutku kada se britanski premijer Keir Starmer priprema razgovarati o potezima za suzbijanje ruskih zlonamjernih aktivnosti u Europi s drugim europskim čelnicima na summitu u Budimpešti 7. novembra i ponovno potvrditi čvrstu potporu Londona Ukrajini, navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova.

“Današnja akcija prekida opskrbu vitalnom opremom za ratni stroj [ruskog predsjednika Vladimira] Putina i protiv je ruskih zloćudnih aktivnosti na globalnoj razini, razotkrivajući korumpirane aktivnosti ruskih posredničkih vojnih skupina u Africi”, stoji u saopćenju.

Tri plaćeničke skupine povezane s Kremljom – Afrički Korpus, Medvjeđe Brigade i PMC Espanola – stavljene su pod sankcije.

Afrički korpus nasljednik je ozloglašene plaćeničke skupine Wagner, koja je pod pokojnim Putinovim suradnikom Jevgenijem Prigožinom sudjelovala u invaziji na Ukrajinu.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Nakon Prigožinove smrti i kratkotrajne pobune skupine prošle godine, preimenovani Afrički Korpus proširio je Wagnerove operacije u Africi, u zemljama poput Libije, Srednjoafričke Republike, Malija, Burkine Faso i Nigera, gdje su njegovi borci pomogli u promicanju vojnih diktatura.

“Ove sankcije će suzbiti ruske zloćudne aktivnosti u Libiji, Maliju i C.A.R., razotkrivajući i boreći se protiv nezakonitih aktivnosti Rusije u Africi, dok pokušava iskoristiti krhko sigurnosno okruženje i prirodne resurse u tim zemljama za svoju dobit i proširiti sferu Kremlja utjecaja”, stoji u priopćenju.

Trovanje novičokom u Engleskoj

Sankcionira je i ruski vojni obavještajac Denis Sergejev, jedan od trojice ruskih operativaca koje je britanska policija optužila za pokušaj ubistva bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripala u Salisburyju u Engleskoj, upotrebom nervnog agensa novičok.

Skripal i njegova kći Julija pronađeni su bez svijesti na klupi u parku u južnom engleskom gradu u martu 2018.

Britanske vlasti utvrdile su da su Skripaljevi bili meta napada ruske vojne obavještajne službe u kojem je novičok nanesen na kvaku na vratima njihove kuće.

Skripaljevi su oboje preživjeli, ali je jedna žena umrla nakon što je slučajno došla u kontakt s otrovom.

“Sergejev je pružio potporu u pripremi i korištenju kemijskog oružja novičok u Salisburyju…i osigurao je koordinirajuću ulogu u Londonu tijekom napada”, stoji u saopćenju.

Popis također uključuje 28 subjekata sa sjedištem u Kini, Turskoj i središnjoj Aziji optuženih za isporuku strojeva, mikroelektronike za dronove i komponenti za rat ruske vojske u Ukrajini.

“Današnje mjere nastavit će uzvraćati korozivnu vanjsku politiku Kremlja, potkopavajući pokušaje Rusije da potakne nestabilnost diljem Afrike i ometajući opskrbu vitalnom opremom za Putinov ratni stroj”, rekao je ministar vanjskih poslova David Lammy.

“Putin je skoro 1000 dana u ratu za koji je mislio da će mu trebati samo nekoliko dana. On neće uspjeti, a ja ću nastaviti pritiskati Kremlj i podržavati ukrajinski narod u njihovoj borbi za slobodu”, zaključio je Lammy.